Grlić Radman za Novi list: Rijeka je glavna hrvatska luka za izvoz ukrajinskih žitarica

Preko Luke Rijeka već su do sada izvezene tisuće tona ukrajinskog žita. U sljedećim tjednima predstoji konkretizacija dogovora.

U razgovoru za Novi list ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman analizira vanjskopolitičku situaciju i govori o svoja dva nedavna posjeta – navijačima Dinama u grčkom zatvoru te glavnom gradu Ukrajine Kijevu.
 
U kojem su stanju Dinamovi navijači koje ste posjetili u zatvoru?
 
 Tijekom boravka u Ateni posjetio sam najveći grčki zatvor Korydallos, gdje se nalazi osmero naših državljana, mladih ljudi. Uvjerio sam se da je njihovo stanje dobro, sigurni su i nalaze se u posebnoj jedinici, koja je izolirana od ostatka zatvora.
 
 Nemaju primjedbi na tretman, niti im nešto nedostaje. Izrazili su zadovoljstvo brigom koju im pružamo, veleposlanik i konzularna djelatnica redovito ih obilaze. Razumljivo, jedina trenutna želja im je povratak kući, no to ne ovisi o nama, nego o grčkim pravosudnim tijelima.
 
Pravično suđenje
 
Je li moguće da se u relativno kratkom roku većina njih vrati u Hrvatsku?
 
 Za vrijeme boravka u Ateni, kao i tijekom susreta s grčkim kolegama, premijer Plenković, ministar Malenica i ja osobno smo zatražili da se hrvatskim državljanima u Grčkoj, osim zaštite njihove sigurnosti i poštovanja temeljnih prava, omogući brzo i pravično suđenje.
 
 Očekujemo i nadamo se da će grčka istražna tijela čim prije okončati istragu te smo predložili da nadležna grčka tijela za hrvatske državljane koji, po okončanju istrage, neće biti obuhvaćeni kaznenom već samo prekršajnom odgovornošću, donesu odluke o njihovom trenutnom progonu iz Grčke i povratku u Hrvatsku.
 
 Također smo izrazili spremnost da hrvatske institucije provode mjere opreza i nadzora nad nekim od uhićenih hrvatskih državljana tijekom trajanja pravosudnog postupka u Grčkoj, ukoliko grčka nadležna tijela donesu odluku o ukidanju pritvora za neke od hrvatskih državljana.
 
 Na koncu, izrazili smo i spremnost da hrvatsko pravosuđe od grčkih pravosudnih tijela preuzme neke od kaznenih ili prekršajnih predmeta te da se pravni postupak protiv jednog dijela hrvatskih državljana, ako tako odluče grčka nadležna tijela, provede u Hrvatskoj.
 
 Također, postoji mogućnost da dio ili svi hrvatski državljani, nakon okončanja pravosudnog postupka u Grčkoj, svoje kazne odrade u Hrvatskoj.
 
 Hoće li se uvažiti spomenuti hrvatski prijedlozi, smatram da velikim dijelom ovisi o daljnjem tijeku i ishodu istrage. Našim posjetom Ateni htjeli smo poslati poruku da smo ozbiljna država, da nudimo suradnju, ali i da štitimo temeljna prava hrvatskih državljana bez obzira na nedjelo koje im se stavlja na teret, ujedno uvažavajući neovisnost grčkog pravosuđa, kao i princip presumpcije nevinosti.
 
 U svakodnevnom smo kontaktu s njima, s članovima njihovih obitelji i upraviteljima grčkih zatvora, s ciljem da im se osigura i zajamči prije svega sigurnost, a potom i osnovne svakodnevne životne potrepštine i smatram da smo u tome do sada bili uspješni.
 
 Kako ocjenjujete situaciju u kojoj je u pritvoru više od stotinu BBB-ovaca i tek nekolicina grčkih navijača?
 
 Postupanje grčke policije i grčkih istražnih tijela ne bih komentirao jer, kao što sam ranije naveo, u potpunosti poštujemo neovisnost grčkih istražnih i pravosudnih tijela.
 
 Uostalom, istraga je još uvijek u tijeku i potrebno ju je što prije dovršiti kako bi se utvrdilo tko je ubojica. Ukoliko u samoj kvalifikaciji djela koja im se stavljaju na teret bude onih koji neće biti obuhvaćeni kaznenom odgovornošću, već prekršajnom, predložili smo deportaciju naših državljana u Hrvatsku.
 
Je li i koliko cijela situacija pogoršala odnose s Grčkom?
 
 Nedjelo pojedinaca ne može i neće biti na teret cijele države i cijelog naroda. Za taj individualni zločin potrebno je pronaći krivca i kazniti ga u skladu s grčkim pravnim propisima.
 
 Odnosi Hrvatske i Grčke su i dalje odlični, prijateljski i sadržajni, što je potvrđeno i tijekom sastanka između premijera Plenkovića i Mitsotakisa, kao i tijekom mojeg sastanka s grčkim ministrom i kolegom Gerapetritisom.
 
 Ono što potencijalno šteti jesu izjave predsjednika Milanovića, kojima otežava položaj hrvatskih državljana u tim zatvorima. No naše dvije države izvrsno surađuju bilateralno, kroz različite multilateralne formate, kao i u okviru europskih institucija, te će se tako i nastaviti.
 
 Ovdje bih istaknuo odličnu višegodišnju suradnju dvojice premijera, Plenkovića i Mitsotakisa. Recentni primjer jest činjenica da je Hrvatska za vrijeme našega boravka u Ateni opet uputila jedan kanader u Grčku kako bi pomogao u gašenju požara na sjeveru zemlje.
 
 To je samo jedan u nizu primjera kada je Hrvatska pružila ruku pomoći našim grčkim prijateljima koji bi, u potpunosti sam uvjeren, isto učinili i za nas.
 
Hoće li biti kakvih preporuka za hrvatske građane, ali i škole, da se neko vrijeme zaobilaze turistički odlasci u Grčku?
 
 Procjenjujemo da su Atena i Grčka i nadalje sigurni za boravak hrvatskih državljana. Bez obzira na posljednje nemile događaje u Ateni, nimalo ne sumnjam da će Grci i nadalje biti rado viđeni gosti i prijatelji u Hrvatskoj, kao i Hrvati u Grčkoj.
 
Osuda ruske agresije

Kako ocjenjujete učinke neformalne večere održane u ponedjeljak u Ateni na kojoj je bio vrh EU-a, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i čelnici balkanskih država?
 
 Vrlo korisna inicijativa premijera Mitsotakisa. Razgovarali smo o daljnjem tijeku procesa europskih integracija zemalja jugoistočne Europe, kao i o stabilnosti i sigurnosti Europe u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
 
 Hrvatska, kao i druge države članice, stoji na ispravnoj strani povijesti i jasno osuđuje rusku agresiju i izražava čvrstu potporu Ukrajini u obrani vlastite suverenosti i teritorijalnog integriteta.
 
Na sastanku je dana podrška što bržem ulasku balkanskih zemalja u EU. Koliko je uopće realno da neka od tih država u neko skorije vrijeme uđe u EU?
 
 Stav Hrvatske je jasan. Ključno je nastaviti pristupni proces, jer se time spomenute zemlje transformiraju i moderniziraju. Bez toga, članstvo u EU-u nema puni smisao.
 
 Što bude veća uloga i angažman EU-a u njezinom neposrednom susjedstvu, bit će manja prisutnost i utjecaj aktera koji žele destabilizirati to područje.
 
 Ispunjavanje kriterija za članstvo je ključno za vjerodostojnost procesa. To se treba ocjenjivati za svaku zemlju pojedinačno, temeljem objektivnih i pravednih kriterija.
 
 Svaka od tih zemalja koja zadovolji zadane uvjete i koja poštuje temeljne vrijednosti EU-a, bit će dobrodošla u zajedničkoj obitelji EU-a. S druge strane, ključno je i da EU ispuni svoja obećanja prema državama Zapadnog Balkana.
 
Imate li osjećaj da neke od njih i nisu previše zainteresirane za ulazak?
 
 Mislim da su sve navedene države itekako zainteresirane za ulazak u EU, čak i Srbija koja nije uskladila svoju vanjsku politiku sa ZVSP EU.
 
 Jer, članstvo u EU-u nosi ogromne prednosti, poput pristupa zajedničkom tržištu, europskim fondovima, slobode kretanja, međutim važno je shvatiti da članstvo u EU-u zahtijeva i stratešku opredijeljenost ka Zapadu i zajedničkim vrijednostima koje imamo. Bez toga i ispunjavanja kriterija, pridruživanje EU-u neće biti moguće.

Prošlo je obilježavanje Oluje. Kakvi su sada odnosi sa Srbijom nakon što je iz Beograda ponovo bilo brutalnih napada na Hrvatsku zbog Oluje?
 
 Odnosi sa Srbijom su nažalost još uvijek uvelike obilježeni nedavnom prošlošću, odnosno posljedicama velikosrpske agresije. Jasno je da se Srbija još uvijek nije suočila s ulogom Miloševićevog režima u tome.
 
 Mi smo naravno otvoreni za konstruktivni dijalog sa Srbijom, ali u svim dosadašnjim susretima jasno smo poručili da se otvorena pitanja moraju riješiti, osobito pitanje nestalih i pitanje nadležnosti za ratne zločine te odštete logorašima, kao i povratak arhivskog gradiva. Očekujemo od Srbije da prestane zloupotrebljavati prošlost te da se okrene budućnosti.
 
Ozračje u BiH

Nakon što je Hrvatska dobila svoje, Beograd je sada krenuo s velikim pritiskom na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Zbog čega se EU ne postavi čvršće kada je u pitanju grubo miješanje Srbije u poslove susjednih država?
 
 EU kroz pristupne pregovore sa Srbijom prati i njezino djelovanje po pitanju dobrosusjedske i regionalne suradnje. To je jedan od važnih kriterija na europskom putu.
 
 Važno je istaknuti da su danas Crna Gora i Sjeverna Makedonija, za razliku od 1990-ih, članice NATO-a, što im jamči sigurnost i suverenost, a uz to su države kandidatkinje za EU.
 
 No, iz NATO-članstva proizlaze i obveze, a ne samo prava, tako da sam siguran da će obje ove zemlje pokazati otpornost na bilo kakve maligne utjecaje trećih država.
 
Kako ocjenjujete stanje u BiH nakon što je podignuta optužnica protiv Milorada Dodika?
 
 Unatoč velikim izazovima, opće političko ozračje u BiH je znatno pozitivnije. Nedavne reforme i zakoni, koji se donose u kontekstu europskih integracija, pokazuju da je suradnja unutar BiH moguća.
 
 Štoviše, dogovor legitimnih političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda bio je ključan da se to ostvari. Kako sam nedavno rekao, Hrvatska očekuje od svih političkih aktera u BiH, pa tako i gospodina Dodika, da pridonose političkoj stabilnosti zemlje i njezinom europskom putu.
 
 Očekujemo da će BiH do kraja godine ubrzati europski put, a mi ćemo ih snažno podržati u tim nastojanjima.
 
Visoki predstavnici međunarodne zajednice nekada su i za puno manje stvari od ovih koje sad radi Dodik posezali za sankcijama i suspenzijama. Zbog čega to sada izostaje?
 
 Dodik je legitimni politički predstavnik Srba u BiH, ali naravno, neophodno je da u svom djelovanju ne izlazi iz ustavnog okvira BiH.
 
 Visoki predstavnik je u zadnjih godinu dana više puta intervenirao u korist političke stabilnosti i funkcionalnosti BiH i to pozdravljamo.
 
 Ipak, nadamo se da će njegove intervencije u budućnosti biti sve manje potrebne. Vjerujem da i u međunarodnoj zajednici sazrijeva svijest o potrebi da domaći politički lideri u BiH preuzmu veću odgovornost za budućnost zemlje kroz dijalog i konsenzus, osobito glede dogovora o izbornoj reformi.
 
 Drago nam je da sada, uz vodstvo Borjane Krišto, Vijeće ministara BiH znatno efikasnije radi. To se i vidi po broju sjednica, usvojenih akata, kao i međunarodnoj vidljivosti.
 
 Politički dogovor stranaka, u kojem sudjeluje i HDZ BiH i HNS BiH na federalnoj i državnoj razini, omogućio je da se zemlja stabilizira i nastavi ići europskim putem.
 
 Na europskoj razini razgovaram s brojnim kolegama ministrima o situaciji u BiH, kao i premijer na razini Europskog vijeća. Učinili smo ogromne napore da ih osvijestimo o važnosti ostvarivanja pune ravnopravnosti Hrvata u BiH, kao i tome da se pomogne da BiH nastavi ići naprijed. Pritom je Hrvatska puno pomogla da BiH konačno dobije status kandidata za članstvo u EU-u.
 
Je li benevolentan odnos prema Dodiku posljedica šireg aranžmana koji EU i SAD pokušavaju postići sa Srbijom kako bi tu zemlju izvukli iz ruske orbite i uklopili je u zapadni vojni savez i EU?
 
 Ne bih se mogao složiti da je odnos Zapada prema Dodiku benevolentan. Dodik se nalazi pod sankcijama SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, a nedavno su sankcije proširene na niz njegovih suradnika.
 
 Pored toga, Njemačka je obustavila potporu nekim važnim projektima u Republici Srpskoj. Iako su Republika Srbija i Republika Srpska nesumnjivo bliske, one ipak imaju zasebne politike te ne vidim konkretniju poveznicu odnosa prema Dodiku i odnosa Zapada i Srbije.
 
Zbog čega se EU ne postavi odlučnije kada je u pitanju odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji?
 
 Interes EU-a je svakako da se Srbija udalji od Rusije pa je, prema tome, stav EU-a prema odbijanju Srbije da se pridruži ZVSP-u jasan.
 
 No, međunarodni politički procesi su uglavnom procesi dugog trajanja i smatram da će Srbija tek osjetiti loše političke posljedice ovakve svoje odluke.
 
Kako komentirate ponašanje Mađarske koja podržava sve Vučićeve poteze?
 
 Svaka država je suverena u vođenju vlastite vanjske politike te provodi one politike koje smatra korisnima. Nama je u interesu voditi konstruktivnu politiku prema svim državama članicama Europske unije, kao i prema svim svojim susjedima.
 
 Došlo je do određenog zatopljavanja odnosa s predsjednikom Republike. Može li se to reflektirati i na dogovor oko upražnjenih diplomatskih pozicija?
 
 Od samog smo početka konstruktivni oko cijelog procesa imenovanja veleposlanika, nismo pristajali na nekakve podjele 50-50, tako će biti i dalje. Dali smo svoje prijedloge, koje predsjednik RH drži u ladici, prema tome to je pitanje za njega.
 
Konkretiziranje suradnje

Koji su bili glavni naglasci u razgovorima premijera Plenkovića i predsjednika Zelenskog?
 
 Premijer je ponovno izrazio potporu Hrvatske Ukrajini u njezinoj borbi za slobodu i teritorijalnu cjelovitost. Najavio je održavanje Međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine, koju će Hrvatska i Ukrajina suorganizirati u Zagrebu u listopadu ove godine.
 
 Razminiranje je jedna od glavnih stavki naše pomoći Ukrajini, tu nažalost imamo veliko iskustvo, a konferencija će biti prilika za mobiliziranje dodatne međunarodne potpore u tom smislu.
 
 Za moga nedavnog posjeta Ukrajini kolega ministar Dmytro Kuleba rekao je kako im je izuzetno drago da će Hrvatska, kao zemlja koja ima vlastito iskustvo u razminiranju, »take the lead« u razminiranju Ukrajine.
 
 Hrvatska s Ukrajinom također dijeli iskustva iz drugih aspekata poslijeratnog oporavka, poput procesuiranja ratnih zločina, o čemu je nedavno u Hrvatskoj održana radionica s ukrajinskim tužiteljima.
 
 Premijer je ponovio da su hrvatske luke na raspolaganju za tranzit ukrajinskog žita i najavio konkretiziranje suradnje u nadolazećim tjednima.
 
 Najavio je i novi paket vojne pomoći Ukrajini, vrijedan oko 30 milijuna eura. Predsjednik Zelenski pozdravio je nedavno proglašavanje Holodomora genocidom u Hrvatskom saboru.
 
Koja će biti uloga Rijeke u operaciji izvoza ukrajinskih žitarica?
 
 Predsjednik Vlade Plenković je, nakon razgovora s predsjednikom Zelenskim upravo Luku Rijeka izdvojio kao glavnu hrvatsku luku u toj inicijativi.
 
 Preko Luke Rijeka već su do sada izvezene tisuće tona ukrajinskog žita. U sljedećim tjednima predstoji konkretizacija dogovora o daljnjem korištenju hrvatskih luka za tranzit ukrajinskog žita na relaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te nadležnog ukrajinskog ministarstva.
 
 Također ćemo razgovarati sa zemljama koje bi trebale sudjelovati u tranzitu do Hrvatske.
 
Šef Ureda Glavnog tajnika NATO saveza nedavno je dao izjavu po kojoj bi bilo moguće da Ukrajina uđe u članstvo zapadnog vojnog saveza pod uvjetom da se odrekne dijela teritorija. Je li to prva naznaka da bi bio moguć nekakav mirovni sporazum s Rusijom koji bi doveo do okončanja rata?
 
 Samo Ukrajina može odlučiti kada su ispunjeni uvjeti za početak pregovora o okončanju rata s Rusijom. Isto tako, samo Ukrajina može ocijeniti što je prihvatljivo rješenje za okončanje rata.
 
 Što se tiče mirovnih prijedloga, Hrvatska je u brojnim prilikama podržala, te i dalje podržava, Mirovnu formulu predsjednika Zelenskog, koja ima za cilj postizanje sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira.
 
 Vezano uz članstvo u NATO-u, u skladu s dogovorenim na summitu Saveza u Vilniusu, Ukrajina će biti pozvana kada se za to ispune uvjeti i kada se članice dogovore. Ukrajina ima pravo sama izabrati svoj put neovisno o Rusiji.
 
Koliko bi još mogao trajati rat u Ukrajini?
 
 To u ovom trenutku nije moguće predvidjeti. Rusija ne odustaje od vođenja agresivnog rata protiv Ukrajine, a s obzirom na činjenicu da se Ukrajina, osim za vlastitu slobodu i teritorijalni integritet, bori i za vrijednosti demokratskog svijeta utemeljenog na međunarodnom pravu, naš prioritet i prioritet naših saveznika je nastaviti jačati obrambene sposobnosti Ukrajine koliko god je potrebno da se ostvari pravedan i trajan mir.
 
Hrvatska je puno pomogla Ukrajini. Koji su sljedeći potezi u toj pomoći?
 
 Mnoge od tih poteza upravo je najavio premijer Andrej Plenković u razgovoru s predsjednikom Zelenskim u Ateni.
 
 Tu je, između ostalog, sveukupna dosadašnja pomoć od 256 milijuna eura, nastavak izvoza ukrajinskog žita kroz hrvatske luke, mobilizacija međunarodne pomoći oko razminiranja Ukrajine u okviru Međunarodne donatorske konferencije u Zagrebu, kao i dijeljenje iskustava naših stručnjaka oko procesuiranja ratnih zločina.
 
 Uz spomenuto, Hrvatska Ukrajini pomaže na mnoge druge načine – 24 tisuće izbjeglica iz Ukrajine našle su u Hrvatskoj utočište od rata, Hrvatska pruža zdravstvenu i psihološku skrb ranjenim osobama iz Ukrajine, naši stručnjaci dijele s ukrajinskim kolegama iskustva iz procesa pristupanja Europskoj uniji, kao i iz drugih relevantnih područja poput organizacije izbora na prethodno okupiranim teritorijima.
 
 Posebno smo angažirani oko humanitarnog razminiranja. Prilikom nedavnog posjeta Kijevu predstavio sam hrvatski doprinos projektu Svjetskog programa za hranu (WFP), u vrijednosti od 1 milijun eura, kojim se nastoji razminirati poljoprivredne površine u Ukrajini.
 
 Istaknuo sam i doprinos projektu UNICEF-a, također u vrijednosti od 1 milijun eura, kojim je osigurano 50 generatora za škole, vrtiće i bolnice u Ukrajini. Hrvatska će također financirati obnovu jednog ukrajinskog vrtića koji struju dobiva upravo od jednog od tih generatora.
 
Rat u Ukrajini na mnoge načine podsjeća na Domovinski rat

Bili ste nedavno u Ukrajini. Kakav je to bio doživljaj putovati zemljom koja je u ratu s drugom najvećom svjetskom vojnom silom?
 
 Ni ja, kao niti članovi izaslanstva, nismo bili osobito zabrinuti. Ukupno zbrojivši, putovali smo 42 sata, od toga 28 sati vlakom i to noću.
 
 Bilo je povremenih sirena za uzbunu, no nismo osjećali zabrinutost. Podsjetnici toga da ste došli u zemlju u kojoj traje rat bili su posvuda – od uništenih ruskih tenkova koji su izloženi na jednom kijevskom trgu, do pješčanih vreća kojima su okruženi ulazi u državne institucije.
 
 Na prijedlog naše hrabre veleposlanice, Anice Djamić, obišli smo Gostomel, gradić 30-ak kilometara udaljen od Kijeva. Tamo je zračna luka Antonov koju su Rusi napali prvoga dana agresije, kako bi stvorili uporište za osvajanje Kijeva.
 
 Bio je to srećom neuspjeli pokušaj. Ipak, u tim borbama teško je oštećen najveći teretni zrakoplov na svijetu Mrija (San), ukrajinski ponos.
 
 Inače, posjet zračnoj luci dozvoljava se samo izuzetno – i to ne svim – visokim gostima. Iz predostrožnosti, domaćini su nam ponudili pancirne košulje no mi smo to odbili.
 
 Takve stvari mi kao Hrvati nažalost dobro razumijemo s obzirom na naše ratno iskustvo. Rat u Ukrajini na mnoge načine podsjeća na Domovinski rat, što je i jedan od razloga zašto smo odlučno stali uz Ukrajinu od prvog dana.
 
 Ukrajinci su nam priredili topao doček, prepoznajući Hrvatsku kao velikog prijatelja u ovim teškim vremenima.
 
 
Razgovarao Zlatko Crnčec
Novi list, 26. kolovoza 2023.

Pisane vijesti | Gordan Grlić Radman