Hrvatska i Italija proglasit će isključive gospodarske pojase nakon trilateralnog susreta u siječnju 2021.

Na otvorenom dijelu 29. sjednice Vlade raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem te Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za sklapanje ugovora radi nabave invazivnih respiratora za liječenje COVID-19 pacijenata.

Beroš: Povećanje smještajnih kapaciteta za oboljele od covida

Na početku sjednice, ministar zdravstva Vili Beroš i potpredsjednik Vlade Davor Božinović izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Republici Hrvatskoj.

Ministar Beroš je kazao da je Ministarstvo zdravstva uputilo KBC-u Zagreb, KB-u Dubrava i Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Zagreb uputu o žurnom poduzimanju aktivnosti za povećanjem smještajnih kapaciteta za oboljele od covida.

"S obzirom na razvoj aktualne epidemiološke situacije Ministarstvo zdravstva uputilo je KBC-u Zagreb uputu o žurnom poduzimanju aktivnosti vezanu za aktivaciju funkcioniranja bolničkog sustava po posebnom prilagođenom režimu sa svrhom osiguranja maksimalnih posteljnih kapaciteta. U dogovoru s Ministarstvom zdravstva KBC Zagreb, KB Dubrava i Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb povećavaju kapacitete za smještaj covid-19 pozitivnih bolesnika za što se osigurava dodatni kadar i oprema", rekao je Beroš.

Dodao je kako se i dalje provode aktivnosti raspoređivanja zdravstvenih radnika i preraspodjela medicinsko-tehničke opreme, pritom posebno istaknuvši upućivanje liječnika i sestara u Opću bolnicu Varaždin i Županijsku bolnicu Čakovec.

"Na sastanku sa epidemiolozima održanom u petak 11. prosinca analizirana je strategija brzog antigenskog testiranja u svrhu kontrole žarišta epidemije. Na današnjem sastanku ekspertne skupine kriznog stožera Ministarstva zdravstva razgovaralo se o povećanju stacionarnih kapaciteta u zdravstvenim ustanovama i ostaloj aktualnoj problematici kako bismo odredili daljnje korake u narednim tjednima", izvijestio je Beroš.

Dodao je kako je počela distribucija ukupno 100.000 brzih antigenskih testova iz robnih zaliha u županijske zavode za javno zdravstvo. Ukupno ih je distribuirano 250.000.

"Hrvatski zavod za javno zdravstvo nadopunio je preporuke za proizvođače maski od tekstila namijenjenih za škole sukladno novim preporukama Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije", kazao je Beroš.

Naglasio je da je brojka novozaprimljenih bolesnika na covid odjele, u usporedbi s prošlim tjednom, u blagom porastu te kako je ista situacija s brojem novih pacijenata na respiratorima.

"Iako elastičan i organizacijski održiv, zdravstveni sustav je potrebno sačuvati od gornjih granica prenapregnutosti. Naš glavni cilj jest dok god je organizacijski moguće očuvati centralizirano liječenje covid pozitivnih pacijenata, na taj način smanjujemo mogućnost unosa virusa u ostale bolnice, što omogućava nastavak pružanja redovite zdravstvene skrbi", naglasio je Beroš.

Zaključno je izvijestio kako je u svijetu broj zaraženih premašio 72.655.000, a broj preminulih je veći od 1.619.000 osoba.

Među zdravstvenim djelatnicima u Hrvatskoj zabilježeno je 1430 aktivnih slučajeva zaraze, dok ih je još 807 pod mjerom samoizolacije.

Božinović: Zbog kršenja samoizolacije 119 dojava, sedam prijava za širenje zaraze

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je kako je od posljednje Vladine sjednice policija utvrdila kršenje mjera samoizolacije kod 119 građana te je zbog širenja i prenošenja zaraze podneseno sedam optužnih prijedloga.

''Policijski službenici su proveli nadzor nad ukupno 11 785 objekata i događaja. Temeljem zaprimljenih dojava i kroz regularni rad je utvrđeno kršenje mjera u devet objekata. Kod 119 građana je utvrđeno kršenje mjera samoizolacije za što će biti podnijeti prekršajni nalozi, a zbog počinjenog kaznenog djela širenja i prenošenja zarazne bolesti bit će podneseno sedam optužnih prijedloga'', izvijestio je Božinović.

Dodao je da su inspektori Ravnateljstva civilne zaštite izvršili ukupno 2759 nadzora poslovnih subjekata i izdali 75 usmenih upozorenja te jedan prekršajni nalog u visini od 30.000 kuna zbog kršenja nužne epidemiološke mjere obaveznog mjerenja temperature na ulazu u jedan trgovački centar zatvorenog tipa.

Pripadnici Državne intervencijske postrojbe proveli su 1797 nadzora prilikom čega je utvrđeno 292 nepravilnosti, otklonjeno je njih 75, a na daljnje postupanje je upućeno 217 službenih zabilješki, nadodao je.

Božinović je izvijestio da je Nacionalni stožer civilne zaštite donio u ponedjeljak odluku o izmjeni odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza RH kojom se mjere koje se odnose na ograničeni režim prelaska graničnih prijelaza produžuju do 15. siječnja 20121. godine.

Na prijedlog Županijskog stožera Bjelovarsko-bilogorske županije donesena je odluka koja se odnosi na uvođenje novih nužnih epidemioloških mjera za područje županije u trajanju do 31. prosinca, a koje se odnose na zabranu posjeta korisnicima ustanova socijalne skrbi i odraslih osoba s invaliditetom te na zabranu izlazaka korisnika osim u iznimnim slučajevima, nadodao je Božinović.

Nastavljena je isporuka opreme iz skladišta civilne zaštite, a u ovom trenutku je izdano 1,037.500 artikala, odnosno 120 tona koje se redovito zanavljaju, izvijestio je Božinović dodajući da je Ravnateljstvo civilne zaštite zaprimilo dodatnih 100.000 brzih antigenskih testova koji se distribuirani svim županijskim zavodima za javno zdravstvo te Gradu Zagrebu.

U Sabor odluka Vijeća EU-a o sustavu vlastitih sredstava

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog odluke o prihvaćanju Odluke Vijeća EU-a o sustavu vlastitih sredstava EU-a, koja se odnosi na reviziju novih izvora tih sredstava, kao i dodatno povećanje gornjih granica uplata zemalja članica, a u svrhu financiranja tzv. instrumenta za oporavak.

O prijedlogu odluke o prihvaćanju odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage odluke 2014/335/EU, Euratom u srijedu će raspravljati Hrvatski sabor, a ta odluka Vijeća stupit će na snagu tek nakon što ju sve države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama te će se retroaktivno primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da će saborska rasprava biti dobra prilika da se javnost pobliže upozna sa sustavom vlastitih sredstava EU-a.

U pravilu, kada se govori o europskim fondovima, to je za europski proračun rashodna strana, a za zemlje članice prihodna strana, dok je ovdje pak riječ o prihodnoj strani europskog proračuna, pojasnio je Marić.

Vlastita sredstva osmišljena su s ciljem osiguravanja dugoročnog financiranja politika EU-a, pri čemu jamče pouzdan i čvrst okvir prihoda, koji poštuje načelo uravnoteženosti, dodao je ministar financija.

Sustav vlastitih sredstava čine tradicionalna vlastita sredstva koja se najvećim dijelom odnose na prihode od carina, vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost, kao i ona temeljena na bruto nacionalnom dohotku (BND).

Prihodi od tradicionalnih sredstava slijevaju se izravno u europski proračun, dok oni od PDV-a i BND-a ustvari predstavljaju nacionalne doprinose koje države članice stavljaju na raspolaganje proračunu EU-a, pojasnio je Marić.

Vlastita sredstva na temelju BND-a trenutno čine oko 70 posto prihoda EU-a, dodao je.

Dvije ključne promjene u sustavu vlastitih sredstava, nastavio je Marić, odnose se na reviziju novih izvora vlastitih sredstava, kao i dodatno povećanje gornjih granica, u svrhu financiranja tzv. instrumenta za oporavak.

Kada je riječ o potonjem, trenutno je kao gornja granica uplata zemalja članica definirana razina od 1,2 posto BND-a. Pritom, dodao je ministar, Hrvatska do sada nije prešla granicu od jedan posto, a primjerice, ove godine ukupan iznos planiranih sredstava u hrvatskom proračunu za uplatu u europski iznosi 4,23 milijarde kuna.

Prijedlog je da se ta gornja granica podigne na 1,4 posto BND-a, odnosno dodatno na dva posto BND-a.

"Ovih dodatnih 0,6 posto isključivo je vezano za odluku EU-a da se uslijed borbe protiv pandemije covid-19, prije svega u kontekstu gospodarstva, ali i zdravstvenih aspekata, ovlasti Europsku komisiju da na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima, digne dug od 750 milijardi eura, koji će se naravno isplaćivati sukladno dugoročnim uvjetima i okolnostima koji će se ispregovarati", pojasnio je Marić.

Što se tiče revizije vlastitih sredstava, uvodi se novi izvor vlastitih sredstava, a to je nereciklirana plastika, izvijestio je Marić. Međutim, napomenuo je, za više od pola zemalja članica, uključujući i Hrvatsku, primijenit će se i godišnje paušalno smanjivanje, što će za Hrvatsku značiti oko 13 milijuna eura manje.

"Ovdje ne govorimo o novom porezu ili pristojbi koju će izravno plaćati hrvatski porezni obveznici, već je riječ o novoj kategoriji prihoda proračuna EU-a koja se temelji na statističkim podacima o količinama nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, te koja predstavlja nacionalni doprinos RH u proračun Unije. Dakle, uvođenje ovog novog izvora će u isto vrijeme utjecati na određeno smanjivanje naših obaveza po osnovi već spomenutog BND-a", rekao je Marić.

Između ostalog, napomenuo je, države članice zadržavaju 25 posto iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava, što u prijevodu znači da od 100 kuna koje hrvatska carina naplati, 25 kuna ide u hrvatski, a 75 kuna u europski proračun.

U perspektivi idućih sedam godina, predviđena je i mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda, temeljenih na digitalnoj pristojbi, mehanizmu granične prilagodbe, emisija ugljika, porezu na financijske transakcije, te prihoda od prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama, napomenuo je Marić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da će srijeda u Hrvatskom saboru biti prigoda za raspravu o onome što Hrvatska dobiva, a što uplaćuje u europski proračun. "U svakom slučaju, važna poruka je da želimo da ovu odluku donese Hrvatski sabor, što do sada nije bio slučaj", rekao je.

Apostrofirao je da se Hrvatska nalazi u novoj situaciji i najvećoj prigodi za razvoj u idućih deset godina, kao i da će biti među prvim državama koja će, nakon postignutog dogovora na Europskom vijeću, kroz parlament usvojiti tu odluku.

Ekološka zaštita i upravljanje plavim gospodarstvom
 
Prihvaćeno je Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.
 
Ujedno, donesena je Odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, što će se formalno dogoditi u siječnju nakon trilateralnog ministarskog sastanka sa Slovenijom i Italijom.
 
„Sabor će o tome glasati na izvanrednoj sjednici u četvrtak“, najavio je premijer Andrej Plenković.
 
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako je u razgovoru sa slovenskim i talijanskim kolegom postignuto razumijevanje da će Hrvatska i Italija proglasiti IGP-ove nakon trilateralnog susreta u siječnju iduće godine.
 
Grlić Radman je dodao da će se na tom sastanku razgovarati i o jačanju suradnje na području Jadrana, s ciljem njegove ekološke zaštite i upravljanja plavim gospodarstvom.
 
Grlić Radman ranije je najavio proglašenje IGP-a Vijeću ministara Europske unije te susjednim državama, a o tome je govorio i na videokonferenciji Mediteranski dijalog.
 
Naglasio je da se IGP proglašava sukladno pomorskom zakoniku, Konvenciji UN-a o pravu mora i zakonodavstvu EU-a te da će taj pojas ostati morski prostor u kojem će sve države „ne dirajući suverena prava i jurisdikciju Hrvatske uživati međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava“.
 
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na sjednici je istaknula kako će IGP dodatno unaprijediti već duboku, pa u posljednje vrijeme i izvrsnu suradnju s Talijanima po pitanju ribarskih flota i upravljanja resursima.

Nabava respiratora i lijeka Veklury za liječenje covid-19 pacijenata

Vlada je Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dala suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi invazivnih respiratora za liječenje covid-19 pacijenata.

Cijena jednog respiratora iznosi 24 tisuće eura bez PDV-a odnosno 180 tisuća kuna, a temeljem analize stanja utvrđena je potreba za nabavom 169 uređaja, u ukupnom iznosu od 5,056 milijuna eura odnosno 38,025 milijuna kuna, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Odlukom je Vlada ovlastila ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka da, u ime Hrvatske, potpiše ugovor o provedbi okvirnog ugovora temeljem kojeg će se sklopiti posebni ugovor s njemačkm ponuditeljem GE Medical Systems Information Technologies za nabavku respiratora.

Donesen je i Zaključak u vezi s potpisivanjem ugovora o provedbi okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje covid-19 pacijenata kojima je potreban dodatni kisik te će u tu svrhu s tvrtkom Gilead Sciences Irleand biti potpisan posebni ugovor kojim se omogućava naručivanje toga lijeka u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka iduće godine.

Procijenjena mjesečna potreba za tim je lijekom, kao i do sada, 5 tisuća doza mjesečno, odnosno ukupno 15 tisuća doza, sukladno iskazanim potrebama zdravstvenih ustanova u kojima se liječe pacijenti oboljeli od covida a kojima je potrebna dodatna potpora terapijom kisika.

Cijena jedne doze lijeka je 2.625 kuna (bez PDV-a), odnosno ukupni iznos za nabavu remdesivira iznosi 41,3 milijuna kuna s PDV-om.

Za potpisivanje ugovora Vlada je ovlastila ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemku Markotić.

Produžen rok odgode plaćanja povratne naknade za ambalažu od mlijeka

Vlada je izmijenila i dopunila Uredbu o gospodarenju otpadnom ambalažom kojom se produljuje rok odgode plaćanja povratne naknade i naknade gospodarenja po jedinici proizvoda za ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda, za šest mjeseci - s 1. siječnja  na 1. srpnja 2021.

Razlog odgode plaćanja povratne naknade za ambalažu od mlijeka je ublažavanje gospodarske štete koju je nacionalna mliječna industrija pretrpjela uslijed epidemije koronavirusa i u cilju očuvanja nacionalne govedarske proizvodnje, posebice proizvodnje mlijeka.

Saboru upućen zahtjev za izvanrednim zasjedanjem

Hrvatskome saboru Vlada je uputila zahtjev za izvanrednim zasjedanjem kako bi zastupnici, među inim, raspravili odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

Vlada u zahtjevu za izvanrednim zasjedanjem Sabora kao razloge, uz proglašenje IGP-a, navodi i razmatranje Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom, kao i konačne prijedloga dvaju zakona - Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja (EU) te  Konačni prijedlog dopuna Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (EU).

Croatia Airlinesu 600 milijuna kuna pomoći

Vlada je odobrila državnu potporu Croatia Airlinesu, u ukupnom iznosu od 600 milijuna kuna, od čega se 350 milijuna kuna odnosi na dokapitalizaciju nacionalne zračne kompanije, a 250 milijuna kuna na vlasnički zajam. 

Odlukom se, sukladno privremenom okviru Europske komisije kojim se državama članicama omogućuje dodatna pomoć gospodarstvu zbog pandemije covid-19 bolesti, Croatia Airlines odobrava državna potpora u obliku povećanja temeljnog kapitala te zajma dioničara, a s ciljem rješavanja problema likvidnosti i oporavka kapitala, navodi se u samoj odluci. 

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da je pandemija koronavirusa imala i još uvijek ima razoran učinak na globalnu zrakoplovnu industriju, koja se suočava s najtežom krizom ikad.

Croatia Airlines nije iznimka, rekao je Butković, uz podatak da je kompanija zabilježila pad prometa od 65 do 90 posto u odnosu na 2019. godinu. 

No, ističe i da kao prijevoznik u vlasništvu države ima stratešku ulogu u hrvatskoj prometnoj infrastrukturi, što se pokazalo ključnim i u ovim kriznim vremenima. 

Vladinom se odlukom rješava potreba Croatia Airlinesa u pogledu neposredne likvidnosti i oporavka kapitala, a Butković napominje i kako su sredstva osigurana rebalansom proračuna za ovu godinu.

Tako će država kroz dokapitalizaciju u Croatia Airlines uložiti 350 milijuna kuna, a davanjem zajma dioničara u iznosu od 250 milijuna kuna će, kako je istaknuo ministar Butković, omogućiti očuvanje gospodarske aktivnosti kompanije tijekom i nakon pandemije te joj pružiti potrebnu likvidnost.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako će se na taj način, kroz kombinaciju modela dokapitalizacije i vlasničkog zajma, financijski stabilizirati kompanija.

Odlukom je dana ovlast predstavniku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da na današnjoj glavnoj skupštini glasa za povećanje temeljnog kapitala Croatia Airlinesa.

HAC-u državno jamstvo za kredit kojim refinancira kredit Deutsche Banka

Dana je i suglasnost Hrvatskim autocestama (HAC) da kod sindikata domaćih banaka uzme kredit, za koji je dano i državno jamstvo, u iznosu iznos od 45,5 milijuna eura, čime će se refinancirati postojeći dugoročni kredit Deutsche Bank.

HAC je tako dobio suglasnost i državno jamstvo za kreditno zaduženje kod Erste&Steiermärkische Bank, OTP banke i Hrvatske poštanske banke u iznosu do 45,5 milijuna eura, uvećano za pripadajuće troškove, čime će refinancirati dugoročni kredit Deutsche Bank AG, koji je ugovoren 2015. godine u iznosu od sto milijuna eura.

Suglasnost na kredit i državno jamstvo daju se zbog poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, kao i utjecaja tog sektora na javne financije, istaknuo je ministar Butković.

Po podacima koje je iznos, HAC je od 2017. do 2019. proveo najveći dio financijskog i operativnog restrukturiranja poslovanja, a preostao je kredit uzet prije pet godina kod Deutsche Bank.

"Ponuda za refinanciranje postojećeg kredita, uz sudjelovanje istih domaćih banaka koje su sudjelovale u kreditu Deutsche Bank koji se refinancira, dobivena je uz znatno povoljnije uvjete od postojećih", istaknuo je Butković.

Kamatna stopa na novi kredit je šestomjesečni euribor, plus marža od 1,5 postotni bod, na rok otplate od 10 godina, uz polugodišnju otplatu, pri čemu se u prve tri godine od sklapanja ugovora kredita isplaćuje samo pet posto iskorištene glavnice.

Ministar Butković je objasnio i kako će se iz sredstava novog kredita od 45,5 milijuna eura, uz zatvaranje postojećeg kredita u iznosu od 36,3 milijuna eura, refinancirati i rata kredita koja je podmirena iz sredstava HAC-a početkom studenoga ove godine u iznosu od devet milijuna eura.


Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti