Hrvatska i u prvih 10 mjeseci među tri zemlje EU s najvećim skokom robnog izvoza

Hrvatska je u prvih deset mjeseci ove godine zadržala mjesto uz Irsku i Cipar s najvećim skokom ukupnog robnog izvoza u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Ukupni je hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do listopada poskočio 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Eurostata. Time je njegov rast blago ubrzao u odnosu na prvih devet mjeseci kada je uvećan 11 posto.

Ponovo su samo Irska i Cipar među zemljama EU zabilježili snažniji rast ukupnog robnog izvoza u prvih deset mjeseci ove godine, za 22 odnosno 21 posto.

Poskočio je i hrvatski robni izvoz u ostale zemlje EU, za 15 posto, istim tempom kao i u prvih devet mjeseci. Među zemljama EU veći je skok robnog izvoza u ostale zemlje EU u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci zabilježila samo Irska, za 22 posto.

Izrazitiji su rast robnog izvoza u ostale članice Unije bilježili i Luksemburg i Poljska, za 12 odnosno 11 posto.

Osjetno je skromnije pak u prvih deset mjeseci ove godine porastao hrvatski robni izvoz u treće zemlje, za pet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Stopa rasta ipak je jedan postotni bod viša nego u prvih devet ovogodišnjih mjeseci.

Najveći je skok robnog izvoza u treće zemlje u razdoblju od siječnja do listopada prema podacima Eurostata bilježio Cipar, za 35 posto. Slijede Irska i Malta s 23 odnosno 21 posto.

Ukupni robni uvoz Hrvatske porastao je u promatranom razdoblju šest posto, istim tempom kao i u prvih devet mjeseci. Istu stopu rasta ukupnog robnog uvoza bilježili su i Luksemburg, Mađarska i Slovačka.

Daleko najveći skok ukupnog robnog uvoza među zemljama EU bilježila je Irska, za 16 posto.

Hrvatski robni uvoz iz ostalih zemalja EU uvećan je u prvih deset mjeseci 2015. za devet posto, a istu stopu rasta bilježio je i u prvih devet mjeseci. Time je Hrvatska bila u skupini sa Češkom, Mađarskom, Španjolskom, Velikom Britanijom i Rumunjskom.

Najviše je poskočio robni uvoz iz ostalih zemalja EU u Irskoj, za 17 posto.

Hrvatski robni uvoz iz trećih zemalja smanjen je pak u razdoblju od siječnja do listopada za dva posto u odnosu na isto razdoblje lani. U prvih devet mjeseci pao je na godišnjoj razini tri posto.

Najveći je skok robnog uvoza iz trećih zemalja ponovo bilježio Luksemburg, za 53 posto, a najveći pad Finska, za 21 posto.

Eurostat je ujedno procijenio da je 28 zemalja EU u listopadu izvezlo robu ukupne vrijednosti 154 milijarde eura, čime je ona smanjena za dva posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dvostruko snažnije nego u rujnu.

Vrijednost robnog uvoza gotovo je stagnirala na godišnjoj razini i iznosila je 150,8 milijardi eura.

Time je višak u robnoj razmjeni EU sa svijetom u listopadu gotovo prepolovljen u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec i iznosio je 3,2 milijarde eura.

Vrijednost robne razmjene unutar EU-a iznosila je u listopadu 274,2 milijarde eura i uvećana je za dva posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju procjene EU.

Eurozona je prema procjenama europskog statističkog ureda u listopadu izvezla robu ukupne vrijednosti 181,1 milijardu eura, što je jedan posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.

Vrijednost robnog uvoza ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na isti lanjski mjesec i iznosila je 157 milijardi eura.

Time je višak u robnoj razmjeni eurozone sa svijetom porastao u listopadu na 24,1 milijardu eura, s 22,4 milijarde eura koliko je iznosio u istom lanjskom mjesecu.

Ukupna je vrijednost robne razmjene unutar eurozone u listopadu procijenjena na 150,1 milijardu eura i porasla je za jedan posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tekst: Hina 

Pisane vijesti | Statistike | Ekonomija