Hrvatska kontinuirano podržava europski put BiH te ravnopravnost i adekvatnu zastupljenost Hrvata u toj zemlji

  • Slika /Vijesti/2020/06 lipnja/5 lipnja/BiH2.jpg

Premijer Plenković poručio je danas u Mostaru da je hrvatska trajna obveza i konstantna politika osigurati ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini te da oni, kao najmalobrojniji konstitutivni narod, budu legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama. Ponovo je izrazio punu potporu toj zemlji na njezinom euroatlantskom putu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u posjetu Mostaru, u Bosni i Hercegovini, gdje se sastao s predsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem.
 
U izjavi za medije nakon sastanka predsjednik Vlade istaknuo je da hrvatska Vlada kontinuirano i snažno daje podršku Bosni i Hercegovini na njenom putu prema Europskoj uniji i NATO-u, jačajući bilateralne odnose i nastojeći rješavati otvorena pitanja.
 
Dodao je da su u institucionalnom pogledu u posljednjih nekoliko godina bitno ojačani svi oblici suradnje između dvije zemlje.
 
Posebno zadovoljstvo izrazio je zbog toga što je Ured za Hrvate izvan Hrvatske u mandatu ove Vlade udvostručio sredstva koja su alocirana za projekte u Bosni i Hercegovini.
 
Predsjednik Vlade podsjetio je da je prva polovica ove godine obilježena i hrvatskim predsjedanjem Vijećem Europske unije.
 
Naglasivši kako je, nažalost, to predsjedanje otežano pandemijom Covid-a 19 kazao je kako su brojne aktivnosti morale biti odrađene putem video-konferencija.
 
Zagrebački summit vratio politiku proširenja na dnevni red EU
 
Jedna od takvih bitnih konferencija, dodao je, bio je i Zagrebački summit.
 
"Radi se o inicijativi Hrvatske posvećenoj našem najbližem susjedstvu, državama jugoistoka Europe, zapadnoga Balkana, pa tako i Bosni i Hercegovini. Kada rezimiramo tu politiku proširenja, uspjeli smo ostvariti jedan sjajan rezultat, a to je da smo deblokirali odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te novoj Komisiji koju vodi Ursula von der Leyen u kratkom roku uspjeli sugerirati usvajanje nove metodologije pregovora o proširenju, koja je u biti povoljnija za sve države koje će pregovore voditi", kazao je predsjednik Vlade.
 
Najavio je da će Europska komisija uskoro predstaviti snažan paket potpore za sve države jugoistoka Europe, uz potporu koju kontinuirano daje u kontekstu borbe protiv Covid-a 19.
 
Što se tiče položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini premijer Plenković poručio je da je hrvatska trajna obveza i konstantna politika osigurati ravnopravnost Hrvata te da Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH, budu legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama.
 
"Mi ćemo na tom tragu voditi naš dijalog, zalagati se za rješenja koja će biti prihvaćena od svih naroda i svih političkih stranaka. To je prije svega pitanje Bosne i Hercegovine, ali smatramo da određene poteškoće koje postoje treba riješiti na način koji će omogućiti učinkovito funkcioniranje Bosne i Hercegovine", poručio je.
 
Pitanje ravnopravnosti u BiH ključno
 
Premijer Plenković dodao je da je Hrvatska više nego jasno komunicirala temu ravnopravnosti Hrvata u BiH  svim tijelima Europske unije.   
 
"Važno je da Bosna i Hercegovina ostvaruje napredak u poštivanju svih kriterija. Svi koji iole razumiju funkcioniranje Bosne i Hercegovine znaju da je pitanje ravnopravnosti ključno da bi se ostvarili rezultati", istaknuo je.
 
Osvrnuo se, na upit novinara, i na aktualno stanje u Bosni i Hercegovini sa sigurnosnog aspekta u kontekstu migrantske krize.
 
Kazavši da Hrvatska detaljno prati političku situaciju u Bosni i Hercegovini, naglasio je da o političkoj situaciju moraju voditi računa političke stranke i akteri u toj zemlji te da politika Hrvatske nikada nije bila da se miješa u bosansko-hercegovačku dnevnu politiku.
 
Migracijska kriza treba se prije svega rješavati na grčko-turskoj granici
 
Što se tiče migrantske krize, podsjetio je da je početkom ožujka s čelnicima Europske unije posjetio grčku-tursku granicu te kazao kako je poruka tada poslali bila kristalno jasna.
 
"Pitanje migracijske krize i zapadno-balkanske odnosno istočno-mediteranske rute mora se prije svega riješiti na grčko-turskoj granici", istaknuo je.
 
Pohvalio je pritom politiku novog grčkog premijera Mitsotakisa, koja čuva vanjske granice Europske unije, u odnosu na scenarij iz 2015. i 2016. kada je bivši premijer Cipras otvorio granice za bilo koga da "šeta kroz Grčku prema državama jugoistoka Europe pa dalje prema zapadnoj Europi".
 
"To je cijela poanta politike Europske unije da granicu treba štiti tamo gdje je ona prva, dakle vanjska", dodao je.
 
Istaknuvši da je granica između Hrvatske i BiH najdulja hrvatska granica rekao je da Hrvatska ulaže maksimalne napore u suradnju s policijom Bosne i Hercegovine i nastoji rješavati pitanje migracija na zajednički način.
 
Nismo za fizičke barijere na granici s BiH

 
"Hrvatska se priprema za Schengen, dobili smo zeleno svjetlo Europske komisije. Uz članstvo u eurozoni, to je jedan od dva preostala elementa dublje integracije", rekao je premijer Plenković.
 
Podsjetio je da Hrvatsku granicu čuva trenutno oko 6000 policajaca te ponovio kako je protiv toga da se na granici podiže žica između Hrvatske BiH, istaknuvši kako takva poruka ne bi bila dobra između dvije susjedne i prijateljske zemlje koje su upućene jedna na drugu.
 
"To pitanje, ako dobro surađujemo i razmjenjujemo informacije, možemo rješavati bez jedne fizičke barijere koja je nešto što ni Hrvatska ni Bosna i Hercegovina ne žele. I ja garantiram, ako dobijemo još jednom povjerenje hrvatskih birača za jedno drugo poluvrijeme ekonomskog oporavka i zajedničkog rada, da se to neće dogoditi ni u budućnosti nego da ćemo kroz dijalog i suradnju rješavati i pitanje migracija", poručio je na kraju premijer Plenković.

Pisane vijesti