Hrvatska od 2016. povećava proračun za obranu radi naše sigurnosti i jačanja sposobnosti Hrvatske vojske

"Minhenska konferencija postala je referentan događaj za raspravu globalnih odnosa i globalnog upravljanja i, prije svega, adresiranje sigurnosnih izazova koji su važni za transatlantske odnose i za jačanje uloge Europske unije u vanjskoj politici, ali i za analizu aktivnosti brojnih drugih globalnih sila i aktera, kao i na određena krizna žarišta", istaknuo je Plenković.

 

 

Kazao je da se ove godine želi posebno sagledati i uloga NATO-a, koji obilježava svoju 70. obljetnicu, a Hrvatska svojih prvih deset godina članstva.

 

Objasnio je da je iz CSU-ova foruma o transatlantskoj suradnji i današnjih konferencija razvidna tendencija približavanja SAD-a europskim partnerima kako bi NATO zaista osiguravao sigurnost i davao pouzdanost, slobodu i demokraciju, ono što su bile njegove glavne kvalitete i odrednice proteklih godina.

 

"Ova dva-tri dana pred nama bit će vrlo intenzivna i korisna za iznošenje hrvatskih stavova o globalnim sigurnosnim pitanjima", najavio je Plenković.

 

Upitan o mogućnostima približavanja američke i europske administracije, Plenković je zaključio da se u odnosu na komentare iz 2016., o svojevrsnom američkom unilateralizmu i diplomaciji, koja je više ekonomski i trgovinski orijentirana, danas, nakon niza kontakata, aktivnosti i susreta osjeća da je NATO važan i za SAD i za europske saveznike.

 

 

U svezi s američkim zahtjevom o postizanjem 2 posto BDP-a za obranu, predsjednik Vlade odgovorio je da je riječ o ambiciji koja traje dulji niz godina. 

 

"Točno je da je američka administracija u vrijeme predsjednika Trumpa to stavila na stol na snažniji i artikuliraniji način negoli je bilo ranije. Sve države se trude da izdvajaju više za obranu. Hrvatska od 2016. kontinuirano, svake godine, povećava proračun za obranu, prije svega radi naše sigurnosti i jačanja sposobnosti Hrvatske vojske, ali isto tako radi jednog šireg doprinosa naporima svih saveznika.", rekao je.

 

 

Upitan koja će biti njegova poruka na panelu o Inicijativi triju mora odgovorio je kako za Hrvatsku važno razvijati suradnju između Baltika, Crnog mora i Jadrana u sigurnosnim, energetskim i trgovinskim pitanjima. 

 

"Iza nas je strateška odluka hrvatske Vlade da se ide u izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku. To Hrvatsku u sasvim drugom svjetlu pozicionira na energetskoj karti Europe. Razgovarat ćemo o aktivnostima, nakon summita u Bukureštu, koji je bio prije nekoliko mjeseci i vidjeti kakvi su u ovom trenutku daljnji koraci s obzirom da u ovom trenutku imamo trio-predsjedništvo." 

 

Pojasnio je poveznicu između Crnog Mora, Baltika i Jadrana u kontekstu Tria predsjedanja Europskom unijom od Rumunjske, Finske i Hrvatske. 

 

"Dakle, imamo svojevrsni europski-trio, koji se jako dobro uklapa u ovu inicijativu."

 

Upitan o današnjim bilateralnim susretima na marginama konferencije premijer je istaknuo susret s čelnicom CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer kao i sutrašnji susret s bavarskim premijerom Söderom.

 

 

"Moja je poruka da Hrvatska mora jačati odnose s Njemačkom i pojedinim njemačkim zemljama, osobito s Bavarskom s kojom nas vežu velika trgovinska suradnja, investicije, Hrvati u Njemačkoj, njemački turisti u Hrvatskoj i to je ono na čemu ćemo ustrajno raditi”, poručio je.

 

Premijer je najavio i večerašnji sastanak s glavnim tajnikom NATO-a Stoltenbergom, koji je Hrvatsku posjetio prošle godine. 

 

"Važno je da se vidi naš doprinos globalnoj strategiji NATO-a. Hrvatska će uskoro ratificirati sporazum o pristupanju Sjeverne Makedonije u NATO, a razgovarat ćemo i o pripremama za sastanak na vrhu koji je u prosincu u Londonu", zaključio je predsjednik Vlade.