Hrvatska ponovo među zemljama EU-a s najvećim skokom industrijske proizvodnje

Hrvatska je u studenom ponovo prednjačila snažnim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, zajedno s Irskom i Mađarskom, nakon kratkog posustajanja u prethodnom mjesecu, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

U studenom je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj poskočila 2,7 posto u odnosu na prethodni mjesec. Time je nakon posustajanja u listopadu, uz mršavu stopu rasta od samo 0,3 posto, njezin rast ponovo ubrzao, iako je nešto slabiji nego u rujnu kada je zabilježila najveći skok među članicama EU-a, od 4,6 posto.

Istu je stopu rasta, najveću među zemljama članicama, u studenom 2014. zabilježila Irska. Na drugom je mjestu Mađarska s povećanjem industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini od 3,3 posto.

Najveći je pad proizvodnje na mjesečnoj razini u studenom zabilježila Litva, za 2,0 posto, te Latvija, za 1,7 posto.

Na razini EU-a proizvodnja je u prosjeku uvećana slabašnih 0,2 posto u odnosu na listopad kada je prema revidiranim podacima porasla 0,3 posto.

Među pojedinim kategorijama proizvoda najveću je potporu povećanju proizvodnje na razini EU-a pružila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara dok je najveći uteg bio 1,0-postotni pad proizvodnje energije.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u 28 zemalja EU-a u studenom gotovo stagnirala, smanjivši se za blagih 0,1 posto. U listopadu je uvećana 0,8 posto.

Irska je i na godišnjoj razini prednjačila najvećim, dvoznamenkastim skokom industrijske proizvodnje, za čak 35,8 posto. Slijede Mađarska, Estonija i Češka s rastom u rasponu od 5,8 do 4,7 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom na godišnjoj razini uvećana 2,8 posto, istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci Eurostata.

Švedska je pak zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u studenom na godišnjoj razini, za 3,9 posto. Slijedi Nizozemska s padom proizvodnje za 3,5 posto.

Među pojedinim kategorijama proizvoda u studenom je na godišnjoj razini u EU najviše povećana proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,5 posto, te trajnih potrošačkih roba, za 2,4 posto. Najviše se smanjila proizvodnja energije, za 4,4 posto.

Eurozona je također u studenom zabilježila blagi rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, od 0,2 posto. Najviše je uvećana proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto, a najviše se smanjila proizvodnja energije, za 0,9 posto. Eurostat je ujedno revidirao podatak za listopad, koji sada pokazuje rast proizvodnje za 0,3 posto.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni u studenom smanjena 0,4 posto, pritisnuta 4,8-postotnim smanjenjem proizvodnje energije. U listopadu je ukupna proizvodnja prema revidiranim podacima uvećana za 0,8 posto.

(Hina)

Vijesti iz medija | Statistike | Ekonomija