Hrvatska s najvećim skokom industrijske proizvodnje među zemljama EU-a, raste i trgovina na malo

Hrvatska se u rujnu isticala među 28 zemalja EU najizrazitijim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, pokazuje objavljeno izvješće europskog statističkog ureda, a porastao je i promet od trgovine na malo za 1,4 posto na godišnjoj razini. 

Hrvatska je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu poskočila 4,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je smanjena 4,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Na razini 28-člane Unije proizvodnja je u rujnu porasla 0,6 posto, nakon revidiranog 1,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Na mjesečnoj je razini među pojedinim kategorijama proizvoda u EU najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,4 posto. Proizvodnja energije porasla je blagih 0,3 posto dok je najveći pad, za 1,7 posto, zabilježen u kategoriji trajnih potrošačkih dobara. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU28 u rujnu porasla istim tempom kao i na mjesečnoj razini, za 0,6 posto. Ujedno je osjetno naniže revidirana procjena pada proizvodnje u kolovozu, na samo 0,2 posto, s početno procijenjenih 0,8 posto.

Hrvatska je također u rujnu zabilježila izrazitiji skok proizvodnje na godišnjoj razini, za 3,8 posto. U prethodnom se mjesecu proizvodnja smanjila za 4,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Najveći je pad industrijske proizvodnje u rujnu na godišnjoj razini zabilježila Malta, za 7,4 posto. Slijedi Švedska s padom proizvodnje za 4,1 posto, te Grčka gdje se smanjila 3,5 posto.

I na godišnjoj je razini proizvodnja kapitalnih dobara u EU bila najveći oslonac skoku ukupne proizvodnje, povećavši se za 2,1 posto. Najviše se smanjila proizvodnja energije, za 2,2 posto.

U eurozoni je industrijska proizvodnja u rujnu porasla istim tempom na mjesečnoj i godišnjoj razini kao i u EU28. Najveći oslonac bila je proizvodnja kapitalnih dobara, koja je na mjesečnoj razini porasla 2,9 a na godišnjoj dva posto. Najviše se smanjila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara.

Promet od trgovine na malo što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću, bez obzira na pretežnu djelatnost, u rujnu ove godine na mjesečnoj bazi, prema kolovozu, bilježi nominalni rast od 0,2 posto, ali i realni pad od 0,3 posto, pokazuju desezonirani podaci DZS-a.

Na godišnjoj razini, prema rujnu lani, kalendarski prilagođen promet od trgovine na malo nominalno je rastao za 0,6 posto, a realno za 1,4 posto. Godišnja stopa rasta potrošnje tako je u rujnu znatno viša od one iz kolovoza, koja je iznosila tek 0,3 posto.

Takvo kretanje analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), prilikom objave prvih rezultata, pripisali su djelomice niskoj bazi, "uzme li se u obzir da je u rujnu prošle godine promet u trgovini na malo zabilježio realan godišnji pad od 0,5 posto, dok je u rujnu 2012. pad iznosio 4,5 posto". No, drže da je rastu trgovine na malo "vjerojatno pridonio i rujanski rast prodaje novih automobila".

Promatrano prema pretežnoj djelatnosti poslovnih subjekata koji ostvaruju promet od trgovine na malo, rast se prometa na godišnjoj razini bilježi u svim djelatnostima, a najviše je, za 5,8 posto, porastao promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima (osim motornim gorivima).

U trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima promet je istodobno rastao za minimalnih 0,1 posto, dok rast prometa u maloprodaji motornih goriva i maziva iznosi 2,1 posto.

(Hina)

Pisane vijesti | Statistike | Ekonomija