Hrvatska se godinama zalaže za europski put Bosne i Hercegovine

“Bila je ovo prilika da izložimo naše stavove nakon što je Konferencija o budućnosti Europe trajala godinu dana”, kazao je Plenković nakon obraćanja u EU parlamentu na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom.

„Znate da je Dubravka Šuica, potpredsjednica EK-a nadležna za demokraciju i demografiju, bila neposredno uključena u niz događaja koji su okupljali europske građane iz svih zemalja pa tako i iz Hrvatske, a gdje smo vidjeli preporuke i inicijative koje dolaze od strane građana o tome kako učiniti Uniju još učinkovitijom, podsjetio je Plenković. 

Kazao je da je bila prigoda osvrnuti se na aktualnu situaciju - sigurnosnu, političku, ekonomsku, financijsku, humanitarnu, energetsku, prehrambenu krizu koja traje od 24. veljače, od početka ruske brutalne agresije na Ukrajinu koja je stubokom promijenila međunarodnoga poretka.
Dodao je da su se efekti te krize prelili na sve nas u pogledu rasta cijene energenata, hrane, građevinskih sirovina te doveli do inflacijskih pritisaka.

„I stoga aktivnosti koje poduzimamo na nacionalnoj razini i sve ono što poduzimamo na zajedničkoj razini trebaju biti okvir politike koja će i dalje imati ispravne moralne odabire, a to je potpora Ukrajini i sankcije Rusiji“, poručio je Plenković, dodavši da je uz to nužno jačati energetske mreže za osiguranje energenata po cijenama koje neće ugroziti egzistenciju građana niti funkcioniranje gospodarstva. 

Kandidatski status za Ukrajinu i Moldovu

Osvrnuo se na europsku perspektivu Ukrajine, Moldove i Gruzije, kazavši da je to strateški iskorak te ponovio stav Hrvatske koja se godinama zalaže za europski put Bosne i Hercegovine, koja je uz Kosovo jedina od zemalja jugoistočne Europe koja nema status kandidata.

„Srbija i Crna Gora pregovaraju 9 i 10 godina, Sjeverna Makedonija i Albanija imaju status kandidata, čekaju na otvaranje pregovora, vidjet ćemo što će noćas možda biti u bugarskom parlamentu vezao uz status te dvije zemlje. Stoga smatramo da BiH treba dobiti status kandidata, a pritom riješiti i izborni zakon koji dovodi Hrvate kao konstitutivni narod, ali brojevima najmanji, nažalost u neravnopravni položaj već godinama. Želimo da BiH napreduje i njezin europski put što prije“, naglasio je Plenković.

„Što se ostalih tema tiče, mislim da jednom kada sve ove krize malo jenjaju, vratit ćemo se dvjema osnovnim okosnicama, a to su digitalna i zelena tranzicija, koje bi bez sadašnje krize bile glavne teme“, rekao je Plenković. 

Početkom 10. godišnjice našega članstva u EU postat ćemo članica Schengenskog prostora i europodručja

Zahvalio je predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli na snažnoj potpori za ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.

Upitan o rokovima ulaska u Schengen, predsjednik Vlade kazao je da je ciljni datum 1. siječnja 2023. „Moja ambicija kao predsjednika Vlade bila je da imamo jasnoću da točno s 9,5 godišnjicom našega članstva u EU, početkom te desete, postanemo i članica Schengenskog prostora i europodručja“, kazao je Plenković, naglasivši da je to strateški cilj Vlade.

„Mislim da smo učinili zaista sve u pogledu europodručja i u pogledu Schengenskog prostora. Radili predano, angažirano, svi resori ispunili kriterije i sada slijedi dio normalne procedure. Vjerujem da će to završiti upravo onako kako smo planirali“, dodao je. 

Podići ćemo kapacitete LNG terminala i osigurati dovoljno plina za susjedne zemlje

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Plenković je kazao da je Hrvatska uz plin koji je godinama dolazio iz Rusije sagradila i LNG terminal čiji kapaciteti zadovoljavaju domaće potrebe, ali da će se dodatnom investicijom ti kapaciteti povećati i osigurati siguran plin i za susjedne zemlje. Naglasio je da Hrvatska ima i svoja nalazišta prirodnoga plina koja čine bitan dio ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj.

„Sagradili smo i investirali u LNG terminal na Krku. Imamo mogućnost našim građanima osigurati i prirodni plin. Vodite računa da su potrebe hrvatskih kućanstva i industrije oko 2,9 milijardi kubika plina godišnje - točno onoliko koliko LNG na Krku, bez dodatne investicije, proizvodi. Sada ćemo nadogradnjom podići kapacitete na 6,1 milijardu kubika. S time smo u situaciji da osiguramo dovoljno plina i za Sloveniju, za Bosnu i Hercegovinu, za Mađarsku i za sve zemlje u susjedstvu koje to budu trebale", zaključio je Plenković.

Pisane vijesti