- Objavljeno: 18.12.2024.
Hrvatska strateški koristi članstvo u EU za ekonomski razvoj i za veću socijalnu sigurnost hrvatskih građana
"Summit EU-a i Zapadnog Balkana prigoda je da rezimiramo stanje procesa proširenja, da vidimo kako koja zemlja napreduje prema EU, da je potaknemo da nastavi reforme i da ukažemo na ono što svaka od njih treba učiniti kako bi se taj proces ubrzao" poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković iz Bruxellesa, gdje sudjeluje na summitu EU-Zapadni Balkan i sastanku Europskog vijeća.
Današnji dan premijer je iskoristio za bilateralne sastanke na kojima se razmatrala suradnja u novom institucionalnom ciklusu. Nakon sastanaka s novim predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, s novom visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas i s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, premijer Plenković je ocijenio da Hrvatska sa svim institucijama u Bruxellesu gaji kvalitetne odnose te da strateški koristimo članstvo u EU za ekonomski razvoj i za veću socijalnu sigurnost hrvatskih građana.
Hrvatska će 2025. dostići dva posto BDP-a za obranu; pojačano ulaganje u Hrvatsku ratnu mornaricu
Dodao je da su svi spremni pozitivno i snažno surađivati.
Posebno je istaknuo sastanak s glavnim tajnikom NATO-a s kojim je još jednom raspravio ulaganja u obranu.
"Naš proračun za obranu je rastao otkad sam predsjednik Vlade za 145 posto. S ulaganjima koja će biti dodatno osnažena odlukama Vlade u petak, a tu mislim na kupnju američkih Himarsa kao i novi bolji sustav za hrvatske radare, naš obrambeni proračun 2025. premašit će 2 posto BDP-a", kazao je premijer.
Istaknuo je da će unutar tih 2 posto, skoro 30 posto ići na modernizaciju - zamjenu stare, istočne sa zapadnom tehnologijom.
Naveo je da će Hrvatska umjesto tenkova M 84 imati njemačke Leoparde, a umjesto starih MIG-ova 21 imamo Rafale. Istaknuo je i ulaganje u borbena oklopna vozila tipa Bradley koja se sukcesivno obnavljaju u Đuri Đakoviću, nabavu vozila Patria i besposadnih letjelica Bayraktari turske proizvodnje te protuzračnu obranu francuske kompanije Mistral.
Plenković je najavio pojačane investicije u Hrvatsku ratnu mornaricu tijekom 3. mandata.
"Želimo da Hrvatska kao pomorska, jadranska, mediteranska zemlja ima i snažnu mornaricu," kazao je.
Pomažemo Ukrajini i bilateralno i multilateralno
Spomenuo je i razgovor o NSATU aktivnosti. Na sastanku je istaknuto i da je do sada čak 26 država članica poslalo svoje časnike u njemački Wiesbaden.
Plenković je najavio da će se Hrvatska ovoj temi vratiti kasnije jer se nisu bili stekli uvjeti o glasanju te zahvalio Rutteu i Rugeu na tome što su izdvojili vrijeme da pojašnjavaju hrvatskim zastupnicima sve aspekte NSATU aktivnosti.
"Zbog Milanovićevog protivljenja da iskažemo solidarnost s Ukrajinom i u ovom kontekstu ispadamo kao saveznik u okviru NATO-a koji ima rezerve oko podrške Ukrajini, a mi to radimo i želimo pomoći, bilateralno i multilateralno," poručio je premijer.
Plenković je najavio sutrašnji sastanak s predsjednikom Zelenskim, izvješće o obrambenoj politici bivšeg finskog predsjednika Niinista te rasprave o migracijama i situaciji u Siriji.
Samit sa zapadnim Balkanom prigoda da ih se potakne na reforme
Na pitanje novinara kada će Hrvatska dopustiti zatvaranje pregovora u poglavlju 31 Vanjska, sigurnosna i obrambena politika s Crnom Gorom, Plenković je rekao da će se to dogoditi kada se steknu uvjeti.
“To poglavlje podrazumijeva i dobrosusjedske odnose. Mi smo unaprijed najavili da nećemo dati suglasnost i unutar Unije i vlastima Crne Gore, a razlozi za to su brojni, osobito događaji od ovoga ljeta”, kazao je Plenković.
Kazao je da je Hrvatska dala suglasnost za zatvaranje tri poglavlja: poglavlje 7 koje se odnosi na intelektualno vlasništvo, poglavlje 10 koje se odnosi na medije i informacijsko društvo te poglavlje 20 koje se odnosi na industrijsku politiku.
Kazao je da se nova visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas tek treba detaljnije upoznati sa zemljama jugoistočne Europe.
"Razgovarali smo o procesu proširenja. Ona će siguran sam biti korektna i principijelna. Važno je da se ide naprijed i da se kriteriji ispunjavaju," poručio je, dodavši da države trebaju nastaviti s reformskim procesom te da će se nova poglavlja otvarati kada se za njih steknu uvjeti.
Svi su zainteresirani za mir u Ukrajini, ali ne bilo kakav mir
Što se tiče Ukrajine, Plenković je kazao da će se sutra sastati s predsjednikom Zelenskim koji će prije toga razgovarati s užim krugom ekonomski snažnijih zemalja i onih koji najviše vojno pomažu Ukrajini.
"Svi su zainteresirani za mir, ali ne bilo kakav mir. De facto prihvatiti neku vrstu primirja nakon kojeg bi se agresija, ilegalna aneksija i okupacija teritorija zacementirali je izrazito loša poruka za međunarodnu zajednicu i za međunarodno pravo", ocijenio je premijer dodavši da to otvara prostor bilo kojoj zemlji da nekom drugom učini ovo što je napravila Rusija Ukrajini.
Ekonomski rast i veća socijalna sigurnost pridonijeli zadovoljstvu hrvatskih građana
Plenković je komentirao i najnovije istraživanje Eurobarometra prema kojem je 81 posto Hrvata zadovoljno svojim životom, a 19 posto nije zadovoljno.
"Zanimljivo je kada istraživanje radi Eurobarometar, onda su podaci dijametralno suprotni od domaćih", kazao je.
Zaključio je da su ekonomski rast i veća socijalna sigurnost sigurno pridonijeli ovakvim rezultatima istraživanja, no to nije razlog da Vlada posustane u reformama i radu na tome da što većem krugu ljudi bude bolje.
Dodao je da ne misli kako su riješeni svi problemi te naglasio da je Vlada u prva dva mandata i sedam mjeseci trećeg mandata kontinuirano angažirana na kvalitetnijem životu naših sugrađana, na većim plaćama, većim mirovinama, priuštivom stanovanju te stvaranju preduvjeta za još snažniji međunarodni položaj.
Hrvatska pridonosi globalnoj sigurnosti i miru; Proces proširenja temelj je za snažniju i sigurniju Europu
Po dolasku u Bruxelles predsjednik Vlade sastao se s visokom predstavnicom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, s kojom je razgovarao o dinamici europskog puta zemalja jugoistočne Europe, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
"Hrvatska nastavlja zagovarati proces proširenja koje je temelj za snažniju i sigurniju Europi", poručio je tom prigodom premijer Plenković.
S predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, predsjednik Vlade razgovarao je o globalnom angažmanu Europske unije u odnosu na brojne izazove, pružanju daljnje pomoći Ukrajini i postizanju pravednog i trajnog mira.
"Hrvatska ostaje pouzdana i odgovorna saveznica koja pridonosi naporima usmjerenima prema globalnoj sigurnosti i miru", poručio je premijer Plenković na platformi X nakon sastanka s glavnim tajnikom Markom Rutteom.
"Na sastanku s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom potvrdili smo izvrsnu suradnju po nizu važnih tema za hrvatske i europske građane," poručio je Plenković na platformi X nakon sastanka s Metsolom.
Dodao je kako se razgovaralo i o procesu proširenja Europske unije te o važnosti daljnje potpore Ukrajini koja, istaknuto je, osim obrane svoje slobode, brani i demokratske vrijednosti Europe.
Uoči sastanka EU - zapadni Balkan premijer Plenković sastao se i s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem s kojim je razgovarao o otvorenim bilateralnim temama, europskom putu Crne Gore i stanju na jugoistoku Europe.