Hrvatsko gospodarstvo raste dvostruko brže od prosjeka Europske unije

Dodao je da je hrvatsko gospodarstvo među prvih sedam u Europskoj uniji u prvom kvartalu.
 
Prema procjenama Europske komisije Hrvatska će biti među dva najbrže rastuća gospodarstva u razdoblju 2023. - 2025.
 
"Nastavljamo hvatati razvojni korak sa zemljama koje su postale članice Europske unije prije nas", poručio je premijer Plenković.
 
Poduzimamo mjere za ograničavanje cijena, a očekujemo i doprinos turističkog i ugostiteljskog sektora
 
Što se tiče inflacije, koja je blago porasla u svibnju, premijer je naveo da je ona već 14 mjeseci ispod 4 posto, dok je na razini 2024. ispod 3 posto.
 
Očekuje se u ovoj godini da inflacija bude na razini 2,7 posto, a dogodine 2,3 posto, dodao je.
 
"Vlada poduzima mjere da ograniči cijene osnovnih proizvoda, struje, plina i goriva", istaknuo je podsjetivši da su cijene goriva temeljem odluke na ovotjednoj telefonskoj sjednici Vlade, nepromijenjene.
 
U kontekstu određivanja cijena, kazao je kako se očekuje doprinos turističkog i ugostiteljskog sektora, kako one ne bi utjecale na stopu inflacije.
 
Preporuke Europske komisije za Hrvatsku
 
Jučer je Europska komisija objavila preporuke za države članice Europske unije u okviru proljetnog paketa Europskog semestra.
 
Riječ je o godišnjem skupu preporuka i dokumenata koje državama članicama pomažu u jačanju konkurentnosti, otpornosti i prosperiteta. Ocjenjuju se ekonomske, fiskalne, socijalne i okolišne politike te politike zapošljavanja i energetike, pojasnio je premijer.
 
Izvijestio je da su Hrvatskoj dane preporuke za lakše suočavanje s ekonomskim, socijalnim, proračunskim i strukturnim izazovima, a u skladu s ciljevima Vlade u ovoj i idućoj godini.
 
Preporuke se odnose na istraživanje i inovacije, a to znači konsolidaciju istraživačkih institucija, više ulaganja i bolji pristup financiranju, ubrzanje korištenja obnovljivih izvora energije i moderniziranje mreže te ukidanje subvencija, razvijanje održivog gradskog prometa, elektrifikaciju željeznice, obnovljiva goriva i mjere za uštedu energije u zgradama.
 
Glede tržišta rada i vještina potrebno je rješavati manjak radne snage jačanjem obrazovanja posebno u STEM područjima te poticati usavršavanje i prekvalifikacije.
 
Kad je riječ o socijalnoj uključenosti, navodi se poboljšanje pristupa dugotrajnoj skrbi i ravnomjerna raspodjela zdravstvenih radnika.
 
U vezi administrativne učinkovitosti preporučuje se daljnje dinamiziranje digitalizacije javne uprave.
 
"Hrvatska već sada provodi sve ove reforme i aktivnosti u okviru niza preporuka koje se financiraju, između ostaloga, i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti", kazao je predsjednik Vlade.
 
Hrvatska po četvrti put izabrana u Ecosoc UN-a
 
Premijer Plenković informirao je i o izborima na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda za članstvo u Gospodarskom i socijalnom vijeću (Ecosoc).
 
Hrvatska je po četvrti put izabrana u to važno tijelo Ujedinjenih naroda za razdoblje od 2026. do 2028. i predstavljat će istočnoeuropsku skupinu država.
 
Cilj Ecosoca i naših aktivnosti bit će ubrzanje provedbe Agende 2030., odnosno održivih ciljeva Ujedinjenih naroda, te naglasak na provedbu Pakta za budućnost koji je usvojen u okviru Opće skupštine UN-a prošle godine, a važan aspekt bit će i jačanje Povjerenstva za izgradnju mira, naveo je.
 
Najavio je da će se danas na sjednici Vlade osnovati Međuresorna radna skupina za pripremu i organizaciju Međunarodne konferencije o rehabilitaciji i reintegraciji ukrajinskih branitelja.
 
Na temelju zaista velikog iskustva Hrvatske iz Domovinskog rata i brige osobito o ranjenim i vojnim invalidima, podijelit ćemo iskustva s našim prijateljima u Ukrajini, kazao je.
 
Kroz intenzivan dijalog s lokalnim vlastima nastavljamo provoditi politiku ravnomjernog regionalnog razvoja
 
Osvrnuo se i na nekoliko aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu.
 
Čestitao je svim novoizabranim ili ponovno izabranim županicama, županima, gradonačelnicama, gradonačelnicima, načelnicama i načelnicama te izabranima u predstavnička tijela.
 
"Nastojat ćemo kao i do sada kroz intenzivan dijalog sa županijama, gradovima i općinama, politiku provoditi našu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja s ciljem da svi krajevi Hrvatske imaju u razvojnom pogledu jednake šanse", poručio je premijer.
 
Jučer su predstavljene izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi Oružanih snaga, a premijer je kazao da je riječ o dokumentima koji su relevantni zbog uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja.
 
Ulaganja u obnovu nakon potresa i obrazovnu infrastrukturu
 
Premijer Plenković jučer je obišao radove na obnovi Zagrebačke katedrale, u koju je do sada uloženo 42 milijuna eura, a u Nadbiskupski dvor 15 milijuna eura. Podsjetio je da je cilj da se katedrala stavi u funkciju kako bi se tamo ove godine mogla služiti Božićna misa.
 
Otvoren je obnovljeni Fakultet strojarstva i brodogradnje, projekt vrijedan 75 milijuna eura koji je dio obnove čak 150 obrazovnih objekata u Zagrebu i na Banovini, ukupne vrijednosti više od milijardu eura.
 
Od prometnih projekata izdvojio je otvaranje čvora Orehovica, novog pristupa ulazu na autocestu Zagreb - Rijeka, koji unaprjeđuje kvalitetu prometne povezanosti grada Rijeke.
 
Uoči sjednice Vlade dodijeljen je 31 ugovor za izgradnju škola i sportskih dvorana vrijedan 105 milijuna eura. To je dio velikog ulaganja od 2,7 milijardi eura u obrazovnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Vlade.
 
Ranije ovoga tjedna proslavljenom američkom Hrvatu Stipi Miočiću na svečanosti u Vladi uručena je domovnica, a premijer Plenković i ovom je prigodom istaknuo njegovu sjajnu sportsku karijeru kao borca UFC-a.
 
Od ostalih aktivnosti izdvojio je obilježavanje Dana državnosti kao i obilježavanje Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 34. obljetnicu ustrojavanja Hrvatske vojske, kao i dane gradova Zagreba i Siska.  
 
Na kraju je najavio da će u ponedjeljak u Nici sudjelovati na 3. Konferenciji UN-a o oceanima.