Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije dolazi u izazovno vrijeme

U Banskim dvorima danas je održan Zajednički seminar za ministre i državne tajnike koji je organiziralo Veleposlanstvo Francuske Republike u suradnji s Uredom predsjednika Vlade i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te uz potporu francuske Nacionalne škole za javnu upravu (ENA-e).

Na seminaru, koji su otvorili predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić te glavna tajnica za europska pitanja i savjetnica francuskog premijera za Europu Sandrine Gaudin, raspravljalo se o tome što se smatra dobrim predsjedanjem Europskom unijom iz političke perspektive, kako država članica uspješno predsjeda i vodi Vijeće Europske unije te koji su glavni izazovi Predsjedništva u pogledu komunikacijskih strategija i ciljeva. Iskustvo i praksu po pitanju predsjedanja Vijećem ministara EU podijelili su i Pierre Sallal, veleposlanik Francuske Republike, predsjednik zaklade Fondation de France i bivši stalni predstavnik Francuske u Bruxellesu, i Stéphane Saurel, viši savjetnik za politiku u Europskoj investicijskoj banci (EIB) te bivši šef kabineta Državnog tajnika za europska pitanja.
 
Na kraju rasprave, sudionicima seminara obratio se predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazivši zadovoljstvo što su današnjim seminarom najviši državni dužnosnici hrvatske Vlade, koji sudjeluju u različitim konfiguracijama Vijeća Europske unije, senzibilizirani na tehnike predsjedavanja, jasno određivanje prioriteta te  sagledavanje realnih dometa doprinosa države koja predsjedava Vijećem šest mjeseci.
 
Kalendar hrvatskoga predsjedanja EU-om
 
Poručivši kako hrvatsko predsjedanje Unijom dolazi u izazovno vrijeme u političkom smislu, kazao je kako se Europska unija nalazi pred najdinamičnijim mogućim tjednima koji se tiču uređenog ili neuređenog izlaska Ujedinjene Kraljevine, što je slučaj bez presedana za europski projekt.
 
Taj izlazak, istaknuo je premijer Plenković, koincidira s dolaskom nove Komisije Ursule von der Leyen, što skupa sa završetkom pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru, predstavlja ključni, neobični i vanserijski okvir trenutka prvoga hrvatskog predsjedanja. Takav bi scenarij, dodao je premijer, bio zahtjevan i za zemlje utemeljiteljice Unije.
 
Dio predsjedanja, nastavio je predsjednik Vlade, bit će fokusiran na aktivnosti u Bruxellesu, dio na aktivnosti u Luxembourgu, dio u Strasbourgu, a veliki dio, osobito neformalnih aktivnosti, bit će i u Zagrebu.
 
„Temeljito smo proteklih mjeseci pripremali kalendar našega predsjedanja. Bit će tu brojnih ministarskih sastanaka, konferencija i radnih skupina“, najavio je predsjednik Vlade
 
Upozorio je, u kontekstu rastućega populizma, demagogije i rasta stranaka s antieuropskim sentimentom, koji je najčešće baziran na neznanju, lažima, dezinformacijama, neupućenosti i neinformiranosti, da takve stranke s vrlo preciznom strateškom političkom agendom, plašeći hrvatske građane, stvaraju jedan osjećaj da članstvo Europskoj uniji, za koje su se hrvatske vlade, hrvatski predsjednici i Hrvatski sabor zalagali dobrih dvadeset i nešto godina, postane politički problem. S time se suočavaju i ostale članice, poput Francuske i Njemačke, a na primjeru Ujedinjene Kraljevine vidljivo je što su takve snage na kraju uspjele učiniti.
 
„Naša je zadaća da kao europski orijentirana i Vlada i stranka i parlamentarna većina argumentima i dijalogom suzbijamo te političke snage“, poručio je premijer Plenković.
 
Upravo iz toga razloga, kazao je premijer Plenković, uvedena je praksa u ovome mandatu da nakon svakoga sastanka Europskoga vijeća predsjednik Vlade Hrvatskom saboru podnese izvješće o tim sastancima kako bi hrvatskoj javnosti i zastupnicima objasnio koje su to dominantne europske teme.
 
Realistična poruka o daljnjim proširenjima Unije
 
Što se tiče političkoga konteksta hrvatskog predsjedanja, predsjednik Vlade najavio je da će Hrvatska biti domaćin sastanka na vrhu između zemalja članica Europske unije i država jugoistoka Europe.
 
„Želimo nastaviti političku tradiciju koja je pokrenuta 2000. kada je, za vrijeme francuskoga predsjedanja, Zagreb bio domaćin prvog sastanka“, kazao je premijer i naglasio kako je Hrvatska, u političkom smislu, jedina uspješna priča od svih zemalja koje su tada sudjelovale na tom sastanku.
 
Kazao je da će se s toga sastanka nastojati uputiti realistična poruka kako pristupati daljnjim proširenjima te poručio da jugoistok Europe ne može vječno ostati čekaonica zemalja koje su okružene članicama Europske unije. Pritom je naglasio da svaka zemlja individualno treba ispuniti kriterije za članstvo.
 
Najavio je da će Hrvatska ponuditi, u dogovoru s ostalim članicama i budućim predsjedateljem Europskoga vijeća, da se u isto vrijeme u Hrvatskoj održi i sastanak sa zemljama Istočnoga partnerstva.
 
Četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja
 
Govoreći o političkim prioritetima Hrvatske, premijer Plenković istaknuo je četiri točke.
 
Prva je Europa koja raste i koja se razvija. Ta je tema za Hrvatsku posebno važna i s aspekta jer je u Stratešku agendu Europskoga vijeća u lipnju uvrstila i problem demografske revitalizacije, s obzirom da danas 14 od 28 zemalja članica ima negativan prirodni priraštaj.
 
„To je horizontalni problem europskoga kontinenta, a kod manjih naroda je on uvijek teži za rješavanje i zato smatramo da tu temu moramo nametnuti i zato smo inzistirali na tom amandmanu kako bi ona sljedećih pet godina ostala s nama i kako bismo vidjeli kako s europske razine pomoći nacionalnim mjerama“, dodao je.
 
Želimo jačati unutarnje tržište, konkurentnost, ekonomiju država članica, koheziju i konvergenciju.
 
Želimo Europu koja spaja, prometno, energetski, digitalno i infrastrukturno, istaknuo je premijer Plenković govoreći o drugom političkom prioritetu.
 
Treća točka je Europa koja štiti svoje građane, a to je prije svega pitanje sigurnosti, poštivanje prava, europskih vrijednosti i sveobuhvatan pristup migracijama.
 
Četvrto je pitanje globalna uloga Europske unije.
 
Glavne zadaće – novi proračun EU i odnosi s Ujedinjenom Kraljevinom
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatskoj posebno važna dobra suradnja s novom Europskom komisijom te smatra da je izbor Ursule von der Leyen dobar za budućnost Unije. Hrvatska je predložila svoju kandidatkinju za članicu Komisije – Dubravku Šuicu – te trenutno očekuje distribuciju portfelja, a predsjednik Vlade vjeruje da će nakon saslušanja na pojedinim odborima dobiti potporu Europskoga parlamenta.
 
Ministrima je na kraju poručio da moraju znati svaki dosje, svaki legislativni prijedlog, pozicije pojedinih članica, imati na umu što Komisija hoće i može.
 
„U naših prvih šest mjeseci moramo napraviti, ako dođe do nas, i višegodišnji financijski okvir i moramo, ukoliko dođe do neuređenog Brexita, imati platformu za nove partnerske odnose s Ujedinjenom Kraljevinom. To će biti glavne zadaće, uz pomoć novoj Europskoj komisiji u provedbi njenoga programa“, rekao je predsjednik Vlade.
 
Na kraju je zahvalio francuskim kolegama i izrazio uvjerenje da će ministri na visokoj i kompetentnoj razini u sljedeća tri dana steći dodatna i posebna znanja.



Pisane vijesti | Andrej Plenković