- Objavljeno: 24.01.2018.
Hrvatskom saboru upućen Konačni prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
Danas je u Banskim dvorima održana 77. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljena je dvadeset i jedna točka dnevnog reda.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o tržištu plina, kojim se uređuju pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, transport, skladištenje, upravljanje terminalom za ukapljeni prirodni plin, distribuciju i opskrbu plinom te organiziranje tržišta plina kao dijela plinskog tržišta Europske unije.Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pojasnio je da se ključne promjene u novom zakonu odnose na transparentno propisivanje pravila i procedura prilikom obavljanja energetskih djelatnosti u sektoru plina, kako bi se svim sudionicima omogućila ista i transparentna pravila sudjelovanja na tržištu i zaštitili krajnji kupci u obvezi javne usluge odnosno kućanstva.
Ovim zakonskim prijedlogom jasno se definira nadležnost za obavljanje pojedinih poslova te uređuju svi odnosi, prava i obveze sudionika na tržištu plina u skladu s Direktivom 2009/73/EZ i pravnom stečevinom Europske unije. Donošenje predloženog zakona predlaže se po hitnom postupku kako bi se osigurale pretpostavke za funkcioniranje tržišta plina u Republici Hrvatskoj u skladu s tržišnim rokovima.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Konačni prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, kojim se utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) te način i uvjeti za upis u Upisnik OPG-a, odgovornost i prava nositelja OPG-a i članova OPG-a, nadležna tijela i nadzor u primjeni Zakona.
Cilj Konačnog prijedloga zakona je definirati OPG kao prepoznatljiv i prihvaćen organizacijski oblik poljoprivrednika te diverzifikacija, odnosno proširenje djelatnosti OPG-a, razvoj vlastitih kapaciteta u proizvodnji, te omogućiti gospodarski rast, razvoj i restrukturiranje OPG-ova i poljoprivrede te ruralnih područja.
Ciljana skupina obuhvaća one OPG-ove koji imaju nositelje mlađe od 56 godina, koje je potrebno usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima kako bi nastavili svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade te ih postupno usmjeriti daljnjoj profesionalizaciji i edukaciji.
Mogućnost obavljanja dopunskih djelatnosti na OPG-u (npr. proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe na OPG-u i pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga na OPG-u), utvrđena je s namjerom da jedna obitelj ima jedan OPG koji omogućava održivo gospodarenje i samozapošljavanje članova obitelji.
Ovim zakonom, kazao je ministar, OPG-ove se zaštićuje od ovrhe. „Proizvodni resursi - traktori, kombajni, stoka koji su neophodni za obavljanje poljoprivrede bit će zaštićeni od ovrhe, kao i imovina nužna za obiteljski život i stanovanje“, istaknuo je.
Ministar je pojasnio i da Popis onih koji proizvode i prodaju proizvode na tržištu, odnosno registar OPG-ova će biti javno objavljen i konačno će se znati tko, što i koliko točno proizvodi na hrvatskom selu i poljoprivredi. Dodao je da će se za provedbu zakona koristiti postojeća infrastruktura tako da nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz proračuna, istaknuvši kako ovaj zakon ne nameće nikakve dodatne troškove za OPG-ove.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako vjeruje da će taj zakon u pogledu pravne sigurnosti na kvalitetan način urediti položaj OPG-ova.
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar rekao je da se njime otklanjaju određene administrativne prepreke sadržane u važećem Zakonu te se iste usklađuju sa zakonodavstvom država članica Europske unije.
Potpredsjednik Vlade pojasnio je da se predloženim zakonom utvrđuju odgovorne osobe i suradnici koji u različitim svojstvima pod utvrđenim uvjetima mogu obavljati stručne geodetske poslove te se izjednačavaju pravila za obavljanje stručnih geodetskih poslova od strane stranih osoba, tako da one mogu slobodno obavljati stručne geodetske poslove i djelatnosti u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i fizičke i pravne osobe nastanjene u Republici Hrvatskoj.
Raspravljen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, kojim se u potpunosti se usklađuje temeljni Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka s odredbama Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar kazao je da se predloženim zakonom uređuju opisi tema prostornih podataka (Skupina I, II i III), čime se osigurava jednoznačnost tumačenja na razini Europske unije, preciznije se definira Registar NIPP-a kao i njegov sadržaj te se detaljnije razrađuju ograničenja pristupa prostornim podacima putem mrežnih usluga.
Na sjednici je prihvaćen i Akcijski plan unaprjeđenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2018. do 2020. godine.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić podsjetila je da je Nacionalnim programom reformi za 2017. godinu istaknuta potreba nastavka provedbe reforme sustava socijalne zaštite, kako bi se smanjilo siromaštvo i zaštitile najosjetljivije skupine društva te postigao pravedniji i učinkovitiji sustav socijalne zaštite.
S ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi izrađen je Prijedlog akcijskog plana unaprjeđenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2018.-2020. godine, koji predstavlja temelj za međuresorno djelovanje i provedbu usklađenih politika u području socijalnih naknada.
Ministrica Murganić navela je mjere koje obuhvaća Akcijski plan i to: pojednostavljenje i usklađivanje sustava socijalne zaštite, integraciju praćenja socijalnih naknada, osiguranje e-usluga iz sustava socijalne zaštite te unaprjeđenje zakonodavnog okvira i poboljšanje kvalitete rada centara za socijalnu skrb kroz koje se želi pojednostaviti procese, standardizirati pojmove i programe, unaprijediti postojeći IT sustav te uspostaviti nove e-usluge za građane.
Vlada je usvojila Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, a donesena je i Odluka o osnivanju Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.
Dana je suglasnost društvu Zračna luka Split d.o.o. za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, radi financiranja građevinskih radova i opreme za provedbu projekta - Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala Zračne luke Split d.o.o., u iznosu od 300 milijuna kuna.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da je Projekt - Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala Zračne luke Split planiran da bi se izbjegle gužve koje se događaju u turističkoj sezoni, budući da iz godine u godinu promet putnika u Zračnoj luci Split doseže nove rekorde. Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala Zračne luke Split odnosi se na proširenje putničke zgrade na tri etaže tj. na ukupno novih 35.000 m². Tim proširenjem putničke zgrade povećat će se kapacitet terminala na 2.500 putnika u vršnom satu te će se osigurati visoka razina kvalitete usluga. Ovaj Projekt ima stratešku važnost za cijelu županiju i od vitalnog je značaja za Zračnu luku Split te predstavlja najveću investiciju Zračne luke Split u proteklih 20 godina.
Suglasnost je dana i na Odluku Skupštine Istarske županije o dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave Pula, koju je donijela Skupština Istarske županije na sjednici održanoj 24. srpnja 2017. godine, a koja se odnosi na proširenje obuhvata lučkog područja luke Pula na sidrište s vanjske strane lukobrana u Puli, te utvrđivanje lučkog područja luke Ribarska koliba – Pula i luke Valbandon.
Vlada je dala suglasnost društvu Hrvatske ceste za kreditno zaduženje kod Zagrebačke i Privredne banke Zagreb radi financiranja obrtnih sredstava, u iznosu od 40 milijuna eura. Također, donesena je Odluka o davanju državnog jamstva u korist Zagrebačke i Privredne banke za kreditno zaduženje društva Hrvatske ceste.
Dana je i prethodna suglasnost na Izmjene i dopune Statuta Agencije za ugljikovodike, a usklađivanje Statuta Agencije je potrebno iz razloga što je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) pripojena Agenciji za ugljikovodike, odnosno proširen je djelokrug rada Agencije za ugljikovodike.
Na današnjoj sjednici pokrenut je postupak pregovora o sklapanju izmjena Kolektivnoga ugovora za državne službenike i namještenike.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić imenuje se predsjednikom pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske za pregovore o sklapanju izmjena Kolektivnoga ugovora za državne službenike i namještenike, a članovima su imenovani potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević, ministar financija Zdravko Marić, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izvijestila je da se pokreće se postupak za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Gruzije o gospodarskoj suradnji, kojim se osniva Zajedničko povjerenstvo za promicanje gospodarske suradnje. Potpredsjednica Vlade kazala je da je potpisivanje Ugovora predviđeno tijekom posjeta predsjednice Republike Hrvatske Gruziji 2. veljače 2018. godine, a potpisat će ga državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.
Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Protokolom između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice i Hrvatskog pravnog centra o izvođenju projekta „Praćenje postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i azila“ u 2018. godini, potpisanim u Bajakovu 11. prosinca 2017. godine.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Robert Kopal pojasnio je da je svrha Projekta omogućiti uvid civilnog društva u sustavnost, dosljednost, metodičnost u zaštiti ljudskih prava tijekom postupanja policijskih i drugih službenika MUP-a prema nezakonitim migrantima, potencijalnim tražiteljima međunarodne zaštite i tražiteljima međunarodne zaštite u provođenju propisa u području nadzora državne granice, migracija, azila i zaštite ljudskih prava.
Projekt, naveo je državni tajnik, sadržajno uključuje uvid u spise o postupanju prema nezakonitim migrantima, potencijalnim tražiteljima međunarodne zaštite u ustrojstvenim jedinicama MUP-a nadležnim za nadzor državne granice i postupanje prema strancima, uvid u mogućnost pristupa postupku odobrenja međunarodne zaštite i intervjuiranje tražitelja međunarodne zaštite nakon smještaja u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite.
Savjetodavni odbor Projekta upravlja Projektom i nadzire i usmjerava njegovu provedbu, a
ukupno je predviđeno 13 promatranja, koja će provoditi pravnici HPC-a i djelatnici UNHCR. Na temelju provedenih promatranja pravnici HPC-a i djelatnici UNHCR-a izrađuju izvještaje o promatranjima te ih upućuju Odboru koji provodi evaluaciju rada i rezultata Projekta.
Također, Vlada je upoznata s Dogovorom o izmjeni Dogovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uvođenju zajedničkih službenih mjesta za obavljanje granične kontrole, potpisanim u Bregani 20. prosinca 2017. godine.
Državni tajnik Robert Kopal podsjetio je da su Republika Hrvatska i Republika Slovenija 12. lipnja 2013. godine potpisale Dogovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uvođenju zajedničkih službenih mjesta za obavljanje granične kontrole, koji je dopunjen 2015. godine. Ovim Dogovorom o izmjeni Dogovora odlučeno je iz zajedničkih službenih mjesta za obavljanje granične kontrole u zoni na graničnim prijelazima za cestovni promet izbrisati granični prijelaz Bregana – Obrežje, za obavljanje hrvatske granične kontrole na slovenskom državnom području.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad kulturno zabavnom manifestacijom 51. „Šokačko sijelo“, koja će se održati u Županji, od 3. do 13. veljače 2018. godine.