Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o procjeni vrijednosti nekretnina

Na današnjoj 230. sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak-Taritaš predstavila je Prijedlog zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, kazavši kako je Hrvatska posljednja zemlja Europske unije koja nema ovakav zakon.

Predloženim zakonom uređuju se osnovni pojmovi iz područja procjena vrijednosti nekretnina, određuju se procjenitelji, sastav i nadležnosti procjeniteljskih povjerenstava i visokog procjeniteljskog povjerenstva, nadležnosti upravnih tijela županija, Grada Zagreba i velikoga grada u provedbi zakona, metode procjenjivanja vrijednosti nekretnina, način procjene vrijednosti prava i tereta koji utječu na vrijednost nekretnine, način procjene iznosa naknade za izvlaštene nekretnine, način prikupljanja, evidentiranja, evaluacija i izdavanje podataka potrebnih za procjene vrijednosti nekretnina za sve nekretnine u Republici Hrvatskoj, neovisno u čijem su vlasništvu. Predlaže se osnivanje procjeniteljskog povjerenstva kao stručnog tijela na razini županija i velikih gradova, kao i pristupanje formiranju zbirke kupoprodajnih cijena i automatskoj razmjeni podataka za cijelu državu (županije i veliki gradovi). Izdavanje izvadaka iz zbirke bilo bi u nadležnosti upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Podaci o cijenama realiziranih kupoprodaja i najma nekretnina, prikupljali bi se lokalno putem upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će pružati stručnu i administrativno-tehničku podršku povjerenstvima. Osnovni set podataka o prometu nekretnina naplatnim putem dnevno bi se automatskim prijenosom podataka preuzimao iz Evidencije prometa nekretnina koju vodi Ministarstvo financija – Porezna uprava. Ministrica Mrak-Taritaš kazala je da je ovaj zakon značajan iz niza razloga, a jedan su sudski procesi na temelju različitih procjena nekretnina. Pojasnila je da u jednom takvom sporu, tri su vještaka u različitim iznosima procijenila nekretninu i svi su bili u pravu, pa je vrlo teško donijeti odluku što je zaista istina. “Kad se zakon donese, razlika među procjenama može biti između pet i deset posto, a ne više tri-četiri puta“, dodala je. Kazala je i da zakon donosi program u kojem će biti svi kupoprodajni ugovori tako da se točno vidi u kojem bloku zgrada je prodana koja nekretnina, po kojoj vrijednosti i kriterijima, i to će biti podloga za procjenjivanje svih kupoprodaja. „To se ne odnosi samo na stanove nego i zemljišta svih namjena“, zaključila je ministrica.
 
Obrazlažući Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja državnog značaja „Skijaški kompleks“, Medvednica, ministrica Mrak-Taritaš pojasnila je da je odredbom članka 69. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju određena mogućnost propisivanja obveze donošenja Urbanističkog plana uređenja državne razine na temelju Prostornog plana područja posebnih obilježja. Tako je temeljem odredbi članka 140. i članka 142. Odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica određena obveza izrade Urbanističkog plana uređenja državne razine „Skijaški kompleks“. Površina obuhvata plana je oko 104,3 ha. Donošenjem Prostornog plana Parka prirode Medvednica otvorile su se mogućnosti za izradu analize razvojnih mogućnosti i stvaranju preduvjeta za poboljšanje tehničko-tehnoloških karakteristika područja i optimiziranje funkcije prvenstveno kao skijališta koje obuhvaća: livadne površine koje se pružaju od vrha Sljeme na sjevernu (Crveni, Zeleni, Plavi, Bijeli spust te livada Krumpirište) i na istočnu stranu (Bijeli spust i Činovnička livada), s gornjom i donjom stanicom skijaške žičare, kompleksom građevina za zasnježivanje staza i pratećih sadržaja. Odlukom su definirana i polazišta koja uključuju istraživanje prostornih mogućnosti smještaja novih sadržaja i osuvremenjivanje postojećih poput sustava za zasnježivanje i novih akumulacija vode, ostvarivanja potrebnih kapaciteta sadržaja i površina za očekivani broj posjetitelja, kao i obnovu postojeće i planirane infrastrukture, a uz očuvanja zatečenih zelenih površina, posebno livadskih.
 
Ministrica Anka Mrak-Taritaš predstavila je i Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja državnog značaja „Vršna zona“, Medvednica. Odredbom članka 69. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju određena je mogućnost propisivanja obveze donošenja Urbanističkog plana uređenja državne razine na temelju Prostornog plana područja posebnih obilježja. Tako je temeljem odredbi članaka 140. i 141. Odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica određena obveza izrade Urbanističkog plana uređenja državne razine „Vršna zona“. Površina obuhvata plana je oko 14,7 ha. Područje „Vršne zone“ prepoznatljivo je područje unutar Parka prirode Medvednica koje karakteriziraju građevine nastale u širokom vremenskom rasponu različitih funkcija, građevnog stanja i oblikovnog izričaja kao što su: gornja stanica postojeće žičare Zagrebačkog električnog tramvaja, TV toranj, objekt Interventne baze Sljeme - prihvatnog centra za unesrećene, objekti skijaških klubova i ugostiteljskih sadržaja s vidikovcem te postojeća građevina Tomislavovog doma. Odlukom, između ostalog, definirana su polazišta koja uključuju istraživanje prostornih mogućnosti smještaja novih građevina poput gornje stanice žičare u odnosu na tehnološke zahtjeve i prihvatne kapacitete sadržaja i potrebnih površina za očekivani broj posjetitelja, kao i obnovu postojeće i planirane nove prometne infrastrukture prometa, površine za promet u mirovanju, elektroopskrbu, javnu rasvjetu, vodoopskrbu i odvodnju te energetskih rješenja. Uz to je određeno u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati zelene površine, posebno livadske površine i visoko raslinje, opremiti staze vrtno tehničkim sadržajima, klupama i koševima. „Ideja je da se građani u budućnosti mogu koristiti kvalitetnom žičarom kojom će ići na Sljeme umjesto autima“, kazala je ministrica Mrak-Taritaš.
 
Donesena je Odluka o donošenju Strateškog plana razvoja ljudskih resursa u zdravstvu 2015. - 2020. Ministar zdravlja Siniša Varga kazao je da je ovaj Strateški plan ključni operativni dokument za razvoj ljudskih resursa u zdravstvu. Republika Hrvatska prepoznaje zdravstvene radnike kao stratešku snagu za održavanje visoke razine pruženih javnih usluga te snažan potencijal za gospodarski razvoj, a jedan od temeljnih problema razvoja ljudskih resursa u zdravstvu je nepostojanje jasnog sustava upravljanja. Upravo zbog toga postoji potreba za razvojem cjelovitog sustava praćenja ljudskih resursa u sustavu zdravstva koji bi omogućio bolje projekcije i procjene dostatnosti broja zdravstvenih radnika. Strateški plan ima za cilj predlaganje mjera za učinkovito upravljanje ljudskim resursima u sustavu zdravstva koje će pomoći u postizanju efektivnog, pravednog i održivog sustava zdravstvene zaštite te imati izravan utjecaj na ekonomski razvoj zemlje.
 
Obrazlažući Godišnje izvješće o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2014. godinu, zamjenik ministra rada i mirovinskoga sustava Božidar Štubelj izvijestio je da je rad savjetnika za zapošljavanje u 2014. godini značajno inteziviran. „Prosječan broj nezaposlenih osoba na godišnjoj razini u 2014. godini bio je 328.187, što je u odnosu na 2013. godinu kada je prosječan broj iznosio 345.112, manje za 4.9 posto ili 16.925 osoba“, rekao je zamjenik Štubelj. U 2014. godini došlo je do povećanja broja zaposlenih iz evidencije Zavoda na temelju radnog odnosa (225.462 radnika), povećanja broja zaprimljenih prijava potrebe za radnicima (83.841), kao i povećanja broja traženih radnika (152.869 radnika). Od 01. siječnja 2014. godine ukinuto je redovno mjesečno javljanje osobnim dolaskom na Zavod te je uvedena aktivnost individualnih konzultacija telefonskim pozivom, elektroničkim putem ili osobnim dolaskom čime se omogućuje znatno intenzivnija i bliža suradnja nezaposlenih osoba i savjetnika za zapošljavanje. Pojačane su i aktivnosti provođenja mjera aktivne politike iz nadležnosti Zavoda kojima je tijekom 2014. godine obuhvaćeno ukupno 56.632 osoba, kroz potpore za zapošljavanje, samozapošljavanje, usavršavanje, obrazovanje, javne radove, očuvanje radnih mjesta, a povećanje ukupnog broja korisnika u odnosu na 2013. godinu najuočljivije je u stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (45,1%). U okviru pripreme za zapošljavanje Zavod nastavlja provoditi standardizirane radionice osnaživanja za nezaposlene osobe, s posebnim naglaskom na razvoj usluga prema teže zapošljivim nezaposlenim osobama, kao i unapređenju aktivnosti profesionalne rehabilitacije za osobe s invaliditetom. Pojačane su i aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i unapređenja kompetencija za upravljanje karijerom, kao i aktivnosti međunarodnog posredovanja, budući je Zavod dio EURES mreže. Zamjenik Štubelj kazao je i da Zavod u okviru svog rada osigurava materijalno pravnu podršku nezaposlenim osobama, u okviru koje je tijekom 2014. godine bilo prosječno mjesečno 58.347 korisnika novčane naknade, dok je prosječno isplaćena novčana naknada 1.750,33 kuna.
 
Prihvaćeno je Izvješće o radu Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, za razdoblje od listopada 2013. do ožujka 2015. godine. Također, prihvaćeno je i Izvješće Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva o provedbi Akcijskog plana podrške izvozu 2014.–2015., za razdoblje od svibnja 2014. do ožujka 2015. godine. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. srpnja 2013. godine osnovala Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva koje je započelo s radom u listopadu 2013. godine. Povjerenstvo je pripremilo Akcijski plan podrške izvozu za razdoblje 2014.-2015. koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 8. svibnja 2014. godine. Mjere Akcijskog plana usmjerene su na usluge koje se pružaju izvoznicima - informiranje, umrežavanje, obrazovanje, savjetovanje i podršku nastupima u inozemstvu. Mjere pokrivaju i skup aktivnosti usmjerenih na povećanje izvozne konkurentnosti i to kroz - olakšano financiranje izvoza, izradu prikladnih i održivih modela fiskalne podrške izvozu, poticanje promjene strukture izvoza. Također, poduzimaju se i ostale aktivnosti usmjerene na rast izvoza - unaprjeđenje i dostupnost statistike o trgovinskoj razmjeni roba i usluga, lakše stjecanje referenci u zemlji, ukidanje administrativnih prepreka i učinkovito djelovanje gospodarske diplomacije. Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić istaknula je da je Vlada prvi put pružila organiziranu i proaktivnu podršku izvoznicima. „Smatramo da je, između ostalog, zbog djelovanja ovog Povjerenstva i provedbe Akcijskog plana u tom izvještajnom razdoblju od 18 mjeseci hrvatski izvoz porastao za 9 posto“, zaključila je.
 
Između ostalog, izmijenjena je i dopunjena Odluka o darovanju Udruzi branitelja i veterana Vojne policije iz Domovinskog rata, Zagreb, „Stare streljane“ u Zagrebu, a dana je i prethodna suglasnost Općoj bolnici Dubrovnik, za raspolaganje nekretninom - zemljištem radi davanja u zakup putem javnog natječaja.

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade