Imamo čvrsta jamstva predsjednika Europske komisije Junckera da će Hrvatska dobiti pozitivnu ocjenu za Schengen

Slika /Vijesti/2019/10 listopad/03 listopada/PVRH.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku današnje sjednice osvrnuo se na prošlotjedni posjet Bruxellesu. Izdvojio je sastanke s povjerenikom Europske komisije za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom, potpredsjednikom Europske komisije nadležnim za euro i socijalni dijalog Valdisom Dombrovskisom te s aktualnim predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.

Premijer je istaknuo da Hrvatska ima čvrsta jamstva predsjednika Europske komisije Junckera da će zadnjih tjedana njegovog mandata naša zemlja dobiti pozitivnu ocjenu u kontekstu ispunjavanja svih kriterija vezano za Schengen. Pojasnio je da to znači da je Hrvatska u svih osam područja ispunila kriterije.

U tom kontekstu predsjednik Vlade posebno je zahvalio ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i cijelom timu MUP-a.

"Oni su zadnjih nekoliko godina pokazali da smo bez postavljanja bodljikavih žica i dizanja fizičkih barijera, puno boljim korištenjem tehnologije i apsorpcijom europskih sredstava osigurali kontrolu naše granice, odnosno vanjske granicu Europske unije, a time angažirali i naše policajce koji vrlo požrtvovno i predano rade na kontroli vanjske granice i sprječavanju nezakonitih migracija", rekao je Plenković.

Nakon što Komisija da pozitivnu komunikaciju prema Vijeću, pojasnio je predsjednik Vlade, slijedi rasprava u kontekstu samoga Vijeća. Dodao je da je teško predvidjeti kada će se donijeti ta odluka.

"Ali mi ćemo raditi na tome jer smatramo da je dobro i za nas i za Europsku uniju, a naročito za naše susjedne zemlje da Hrvatska što prije pristupi schengenskom prostoru", poručio je Plenković.

Chirac pridonio jačanju hrvatsko-francuskih odnosa

Govoreći o ostalim aktivnostima, predsjednik Vlade spomenuo je komemoraciju u čast bivšem predsjedniku Francuske Republike Jacquesu Chiracu, istaknuvši da je riječ o velikom francuskom političaru, državniku i humanistu, koji je bio privržen načelima Francuske Republike.

"Tako je djelovao i na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. I zato mi je drago da sam bio s nizom aktualnih i bivših državnika na komemoraciji u Parizu. To je važna poruka s obzirom na njegov doprinos jačanju hrvatsko-francuskih odnosa", kazao je premijer.

Podsjetio je i na posjet Chiraca Zagrebu 2000. godine. "Tadašnja organizacija Zagrebačkog sastanka na vrhu, prvi je put zajedničkom političkom deklaracijom tadašnjih 15 članica Europske unije i država jugoistoka Europe definirala našu europsku perspektivu", rekao je Plenković, naglasivši da će nakon 20 godina u vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a biti organiziran sličan summit. U tom kontekstu istaknuo je da je Hrvatska jedina uspješna europska priča na jugoistoku Europe jer je postala članica Europske unije.

Na Bundeku otkrivena bista Mahatme Gandhija

Predsjednik Vlade spomenuo je i da je jučer na Bundeku sudjelovao na otkrivanju biste Mahatme Gandhija, povodom 150 obljetnice njegova rođenja.

Naglasio je da je Gandhi veliki indijski političar i državnik, koji je svojom politikom nenasilja pridonio procesu dekolonizacije i stjecanju neovisnosti Indije 1947. godine.

"Mislim da je to, uz prvi u povijesti posjet indijskog predsjednika Hrvatskoj, jedna važna poruka jačanja odnosa s jednom od dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu", ustvrdio je premijer.

Hrvatska Vlada brine o statusu i položaju Hrvata u Crnoj Gori i Sloveniji

Predsjednik Vlade Plenković podsjetio je i na niz jučer održanih susreta, koji se tiču odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske. Tako je u Banskim dvorima primio Adrijana Vuksanovića, zastupnika u Skupštini Crne Gore i predsjednika Hrvatske građanske inicijative, Zvonimira Dekovića, predsjednika
Hrvatskog nacionalnog vijeća i potpredsjednika Hrvatske građanske inicijative te Iliju Janovića, potpredsjednika Hrvatske građanske inicijative. Predsjednik Vlade sastao se i s predsjednikom Saveza hrvatskih društava Slovenije Đaninom Kutnjakom.

"Mislim da kroz rad, osobito Središnjeg ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske, ali i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te uz potporu lokal patriotizma ministra unutarnjih poslova, moramo dalje pomagati naše Hrvate u Crnoj Gori", kazao je Plenković.

Što se tiče značajnog broja Hrvata koji žive u Sloveniji, premijer je istaknuo da se Hrvatska mora zalagati da se njihov status u konačnici izjednači s onim koji slovenska manjina ima u Hrvatskoj.

Kontinuirana potpora Vlade položaju te zaštiti prava i identiteta Hrvata izvan Hrvatske

Predsjednik Vlade važnim je ocijenio i susret s predsjednikom Hrvatskog svjetskog kongresa Vinkom Sabljom, gdje je, kazao je, rezimirano što Vlada radi u kontekstu jačanja odnosa između iseljene i domovinske Hrvatske.

"Pritom mi je posebno drago da je na današnjem dnevnom redu sjednice  Zakon o državljanstvu, čime ispunjavamo jednu od zajedničkih ideja sa sastanaka Vladinog Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Vjerujem da će promjene toga zakona biti izrazito pozdravljene i da će omogućiti bolju vezu i konkretnije mogućnosti stjecanja državljanstva i prava naših sunarodnjaka koji žive izvan Hrvatske", zaključio je predsjednik Vlade.



Pisane vijesti | Andrej Plenković