Intervju Gordana Marasa za Novi list: Ili ćemo stvoriti 50.000 novih radnih mjesta, ili smo svi u problemu

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/intervju_gordana_marasa_za_novi_list_ili_cemo_stvoriti_50_000_novih_radnih_mjesta_ili_smo_svi_u_problemu.jpg

Autor: Tihana Tomičić

Moramo biti svjesni situacije: zbog teške gospodarske situacije u našoj zemlji, nelikvidnosti i krize dio postojećih radnih mjesta nestat će. Moramo ih kompenzirati novim poduzećima i radnim mjestima, i nikako ne dozvoliti novi rast nezaposlenosti

Bez pokretanja malog i srednjeg poduzetništva i obrta Hrvatska će teško izaći iz ekonomske krize, jasno je svima kao dan, a ministar Gordan Maras u tom smislu najavljuje proaktivnu politiku Vlade i cijeli niz projekata koji bi trebali nove poduzetnike obrazovati, postojeće stimulirati, a strane inverstitore lakše dovesti.

Koji su potezi koje će vaše ministarstvo prve poduzeti? Sad kad imamo proračun i okvir za razvoj, javnost očekuje konkretne korake.
– Ovoga tjedna na Vladu iz našega ministarstva ide program »Poduzetnički impuls«, ukupno težak 327 milijuna kuna, operativni program poticanja poduzetništva. Najviše sredstava ide ka razvoju konkurentnog poduzetništva, čak 115 milijuna kuna, a program je u prvom redu okrenut ka jačanju međunarodne konkurentnosti poduzetnika u Hrvatskoj i poticanju novih tehnologija. Najvažnije je da se Hrvatska otvori svijetu, da pokaže da naši poduzetnici mogu funkcionirati u uvjetima svjetskog tržišta i da smo spremni za inovacije i nove tehnologije. U našem programu gotovo jednako toliko novca ide i u projekte subvencioniranja kamata za poduzetnike i financiranje jamstava, ukupno 113 milijuna kuna. Užasno su važna i ulaganja u unapređenje poduzetničke infrastrukture, a to znači razvoj poduzetničkih zona. Na koncu, važno se uključiti i u europske projekte i programe – EU potiče poboljšanje administrativne učinkovitosti, a također i programe edukacije. EU projekti teže 13 milijuna kuna iz hrvatskog proračuna, na što se nadovezuje 10 milijuna eura sredstava iz EU.


Rasteretiti poduzetnike


Skup je to sport za proračun, sufinanciranje poduzetništva.

BIT ĆU KANDIDAT ZA VRH STRANKE

U SDP-u slijede unutarstranački izbori. Je li istina da se planirate kandidirati za jednog od četiri potpredsjednika, i kako vidite konkurenciju?

– U stranci sam u proteklih 15 godina prošao sve razine, od mjesne organizacije, do državne, gdje sam obnašao dužnost predsjednika Foruma mladih, sada već davne 2000. godine. Sada sam ministar u Vladi RH i aktivno sudjelujem u vođenju SDP-a grada Zagreba. Na predstojećoj konvenciji SDP-a kandidirat ću se za jedno od mjesta u vodstvu stranke. Kada se raspišu izbori i budu poznata pravila kandidiranja svoju odluku za koje mjesto prvo ću priopćiti unutar stranke. Svoje kolege u SDP-u ne vidim kao konkurenciju, a s druge strane vjerujem da svi skupa nećemo ponoviti greške iz mandata 2000., kada je stranka bila zapostavljena i nije najbolje funkcionirala. Da to neće biti tako svjedočim i svojim primjerom jer mi je angažman u stranci isti kao i kad nisam bio ministar, jedina razlika je što sada slobodnog vremena gotovo da uopće više i nemam.

– Ne bih se složio, ulaganje u poduzetništvo nije skupo, ono je nužnost. S druge strane činjenica je naime da bi se u naredne tri godine sav taj novac zapravo trebao vratiti u proračun, kroz gospodarski rast, poreze, zapošljavanje. Poduzetnike treba rasteretiti i stimulirati u ovoj prvoj fazi da bi se konkretni učinci vidjeli narednih godina. Ono što je važno jest da su takvi konkuretni poduzetnici poželjni partneri svima na tržištu, dakle nije samo stvar u poticajima nego i u stabilizaciji poslovanja takvih tvrtki. Mi ćemo od banaka gdje sufinanciramo kamate ili direktno plasiramo sredstva, tražiti ne samo povoljne kamate za poduzetnike, nego i smanjenje troškova obrade kredita i svih ostalih troškova. Sve to zajedno će pridonositi stabilnosti poslovanja.

Ključna stvar za Hrvatsku je njen kreditni rejting. Čini se da smo u ovoj prvoj fazi izbjegli status »junk«, no hoće li tako i ostati?

– I Fitch i druge rejting agencije pokazale su da imaju povjerenja u ono što radimo mi u novoj Vladi. Donijeli smo dobar okvir za racionalnu javnu potrošnju, i očito u ovom trenutku imamo povjerenje investitora i agencija. To je doista presudno za Hrvatsku, ali nije nikakva slučajnost: proračun je rashodovno smanjen, deficit će narednih godina biti još i manji, uklanjaju se administrativne barijere. Vidjet ćemo kako će proći prva sljedeća emisija obveznica. Mislim da kolega Linić radi dobar posao kao ministar financija. Ja kao ministar poduzetništva mogu samo reći da postoji ogroman i konkretan interes investitora za Hrvatsku. Povjerenje u Hrvatsku kontinuirano raste.

Otvorena država


Vi smatrate da je promjena vlasti bila dovoljna za povjerenje agencija i investitora? Konkretne pomake još ne vidimo ni mi građani, a ni strani »big brotheri« koji nas promatraju. Odakle taj optimizam?

– Jednostavno, naša politika zasnovana je na ozbiljnom radu, štednji, svjesni smo da bi pad rejtinga digao kamate svima, ne samo državi, nego i građanima, tvrtkama. To ne možemo dozvoliti, nije opcija. I zato imamo veliko povjerenje javnosti kako domaće tako i strane.

Gdje su strani investitori? Ne vidimo ih još.

NEMA BORBE TAŠTINA SA ČAČIĆEM

Kakva je suradnja s ostalima u Vladi, pogotovo HNS-ovcima i Radimirom Čačićem?

– Svi mi iz Vlade smo na istom poslu. Projekti moraju ići, a hoće li ih provesti Čačićevo ministarstvo ili moje, svejedno je. Ta vrsta borbe taština nije na djelu, ma što mediji pisali o tome. Radimir Čačić zna što radi, gleda širu sliku, koordinira, imam njegovu podršku kao potpredsjednika Vlade, kao i on moju, zajedno radimo. Ne da nema problema, nego suradnju ocjenjujem vrlo kvalitetnom. Mislim da su upravo naša dva ministarstva – Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poduzetništva – izuzetno dobro vidljiva u javnosti u ostvarenju zajedničkog investicijskog ciklusa koji će Hrvatsku izvući iz krize, i stvoriti temelje zdrave ekonomije za buduća vremena. Vjerujem u to.

– Evo, upravo razgovaram u ime ministarstva s jednom velikom multinacionalnom kompanijom koja planira u Hrvatskoj oformiti svoj regionalni service-center gdje bi zaposlila 200 ljudi i smjestila svoje računovodstvo, nabavu, IT servis itd. Trenutno radimo na kvalitetnijim poticajima za ulaganje u Hrvatsku. Na žalost tu još nismo dovoljno konkuretni u odnosu na usporedive zemlje iz regije, ali ako budemo u stanju dovesti jednu takvu kompaniju u Zagreb, tada će doći i druge slične međunarodne tvrtke. U tom slučaju došlo bi do novog zapošljavanja, i to upravo najkvalitetnijih visokoobrazovanih kadrova. Ako se pokažemo kao dobra država-domaćin za takve investicije multinacionalki, tada je to sigurno veliki uspjeh. Ima i drugih projekata, primjerice u razgovorima sam s jednom međunarodnom tvrtkom za proizvodnju željezne galanterije, koja želi na sjeveru Hrvatske otvoriti svoju novu tvornicu u jednoj poslovnoj zoni.

Što je najvažnije u privlačenju investitora?

– Prvo, administrativna fleksibilnost, uklanjanje barijera, na čemu intenzivno radi cijela državna uprava. I drugo, činjenica da smo od 2013. punopravna članica EU. Doista, postaje svejedno hoće li neki investitor tvornicu ili pogon graditi u Milanu, Münchenu ili Zagrebu i Rijeci. To je naša najveća šansa. Bit ćemo dio Europe, s izuzetno dobro obrazovanim kadrovima, a istovremeno povoljnom cijenom rada. Siguran sam da ćemo uspjeti. Upravo sam se vratio iz Njemačke, gdje sam se susreo s vicekancelarom i ministrom gospodarstva SR Njemačke dr. Philippom Röslerom, povjerenikom EU za energetiku Güntherom Oettingerom te potpredsjednikom Vlade Bavarske Martinom Zeilom i razgovarali smo o konkretnim poslovima, pokretanju određenih investicija u turizmu, ali i suradnji na energetskim projektima gdje imamo velike potencijale za ulaganja. Svaku priliku treba iskoristiti. Moramo shvatiti da nema manje važnih investicija i investitora, svatko je dobrodošao i svatko nam mora biti zanimljiv. Dosad Hrvatska nije bila dovoljno otvorena, moj pristup je drugačiji, želimo poslovnom svijetu na svim razinama poslati jasnu poruku: zainteresirani smo za sve projekte, od strateških u energetici, do najmanje poduzetničke suradnje. Sve se lista na burzi, i jako je važno da Hrvatska postane vidljiva, prisutna kao friendly, otvorena država.

Podrška građana


Odmah po preuzimanju ove funkcije izašli ste s vrlo optimističnim najavama o pedeset tisuća novih radnih mjesta, sedam tisuća novih poduzetnika i pet tisuća novih obrtničkih tvrtki. Je li to neoprezno, i za vas uostalom dvosjekli mač ako se plan ne ostvari do kraja mandata?

– Nije to bilo nerealno, samo ambiciozno. Jer, ako se tako ne dogodi, ako ne uspijemo – svi smo u problemu, cijela država, građani, ne samo Vlada ili ja kao ministar. Moramo biti svjesni situacije: zbog teške gospodarske situacije u našoj zemlji, nelikvidnosti i krize dio postojećih radnih mjesta nestat će. Moramo ih kompenzirati novim poduzećima i radnim mjestima, i nikako ne dozvoliti novi rast nezaposlenosti. Ova Vlada učinit će sve da potakne razvoj poduzetništva, bit ćemo maksimalni suport svakome tko hoće raditi, i zato brojke nisu nerealne. One su conditio sine qua non našeg zajedničkog uspjeha. Uostalom, ne zaboravite da se samo ove godine planira 2,3 milijarde eura novih investicija u Hrvatskoj, to je praktički dvostruko više nego prethodnih godina, prošle godine su investicije bile na svega 1,2 milijardi eura. Ili ćemo biti ambiciozni, ili nas neće biti. Mi u 2012. i 2013. godini moramo biti toliko proaktivni, da se 2014. godine broj nezaposlenih ukupno svede na nižu razinu nego je danas. To je cilj, to moramo.

Kakva je vaša ocjena rada Vlade nakon prva dva mjeseca rada? U SDP-u sami priznajete kako nedostaje kvalitetnih menadžera, a HUP se već ogradio od vaše politike?

– Mi činimo sve što možemo, mislim da je Vlada zaista kvalitetno počela s radom, nema čekanja, nema krzmanja, a to potvrđuje i povjerenje koje trenutno uživamo. Priča je pozitivna, i istraživanja javnog mišljenja to pokazuju. Imamo podršku građana i odgovorno radimo. Naravno ta podrška nije je bezuvjetna i radit ćemo na tome da je kontinuirano zaslužujemo, na to smo spremni. Prvi put je u tako kratkom roku postignuta fiskalna konsolidacija, smanjen je deficit, donesen je racionalan proračun. Napravili smo dobar posao i stvorili temelj za izlazak iz krize. Uvjereni smo u gospodarski rast ove godine, on ne bi trebao biti u minusu. Sad samo treba naporno raditi. Kvalitetnih menadžera u Hrvatskoj ima, ja ih osobno poznajem jako puno jer sam prisutan u poslovnoj zajednici, a i studirao sam prije nekoliko godina na MBA studiju s mnogo vrhunskih poslovnih ljudi. Siguran sam da tu ne zaostajemo uopće za drugim zemljama, ali je problem kako takve ljude zainteresirati da rade za javna poduzeća, za ministarstva kada ih ne možemo platiti niti približno koliko zarađuju u privatnom sektoru. Zbog toga tu moramo neke stvari mijenjati i nagrađivati dobre rezultate ostvarene u javnom sektoru te biti sposobni prepoznati mlađe, školovane, sposobne ljude željne dokazivanja i referenci te ih angažirati i prije nego im posao ponudi neka multinacionalka.

Otok izvrsnosti


A HUP?
– Što se HUP-a tiče, bio sam na nekoliko sastanaka s članovima HUP-a, gdje su reakcije na naše poteze bile vrlo pozitivne. Zbog toga mi nije jasan zadnji istup direktora HUP-a, jer su upravo poduzetnici najviše dobili kroz poreznu reformu, odnosno rasterećenje cijene rada, ukidanje poreza na dobit za reinvestiranu dobit, te ukidanje parafiskalnih nameta. Samo iz doprinosa i parafiskalnih nameta gospodarstvo, odnosno poduzetnici su dobili više od 3 milijarde kuna na godišnjoj razini.


Možete li navesti neke konkretne projekte na kojima radite?

– Zadovoljan sam da mogu najaviti SEECEL projekt – osnivanje Regionalnog centra za poduzetničko učenje zemalja jugoistočne Europe. Radi se o centru koji će biti smješten i gradit će se vjerojatno u Zagrebu, na Borongaju, a podržan je od EU kao jedinstveni primjer europskog projekta koji Hrvatsku pozicionira kao jednog od predvodnika poduzetničkog učenja u Europi. U tom centru educirali bi se poduzetnici iz zemalja u okviru Dunavske strategije, dakle radi se i o članicama Europske unije i onima koje su tek kandidati ili bi to željeli postati – Bugarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Ukrajini, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji. Da prevedem na jednostavan jezik – realizacijom tog projekta čija se dokumentacija financira sa 1,7 milijuna eura iz IPA višekorisničkog paketa te čija će realizacija vrijediti 30 milijuna eura Zagreb će zapravo dobiti novi veliki kongresni centar, s novim smještajnim kapacitetima, prostorima za radionice, istraživanje itd. Glavni cilj je obrazovanje za poduzetništvo, dakle održavanje svih mogućih edukacija i međunarodnih seminara, a potom i ostvarivanje projekta »dostupnosti poduzetničkih vještina«, dakle jačanje kapaciteta poduzetnika. Smatram da je ovaj projekt izuzetno važan, i već je dobio sve pohvale EU kao »otok izvrsnosti«.

U kojoj je to fazi zapravo?

– Uvjeren sam da će biti otvoren do sredine 2014. godine. No, kao svojevrsni uvod u cijelu priču evo mogu najaviti i ministarsku konferenciju koja bi se u Zagrebu trebala održati u rujnu, gdje ćemo okupiti ministre poduzetništva i gospodarstva iz svih nabrojanih država Dunavske strategije i šire u suradnji sa EU.

Edukacija kadrova


Jako puno polažete na obrazovanje poduzetnika, zašto?

– Istina, a jasno je i zašto: jer bez educiranih kadrova ne može biti uspjeha. Evo, ekskluzivno mogu najaviti jedan projekt u suradnji s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta, a to je uvođenje novog nastavnog predmeta »Obrazovanje za poduzetništvo« u srednje škole – prioritet će naravno biti sve srednje strukovne škole, a cilj je uvesti takav predmet u sve škole, pa i gimnazije, u treći i četvrti razred. I danas postoje neki predmeti u školama koji učenike uče o gospodarstvu i politici, ali ovo bi bio jedan posve novi, operativni pristup. Učenici koji se u strukovnim školama obrazuju za zanate i obrte naučit će kroz novi predmet na najpraktičniji mogući način kako funkcionira poduzetništvo, koje su zakonski okviri za otvaranje tvrtki, kakve su mogućnosti sufinanciranja projekata itd. Želimo stvoriti educirane mlade ljude koji napuste srednju školu, i ako ne idu na fakultet, odmah su u stanju pokrenuti svoj privatni biznis. Neće to biti opterećujuće za učenike, dovoljno je imati jedan sat tjedno takve nastave, koja će biti projektna: dakle, u suradnji s mentorima, profesorima, ljudima od struke koji su spremni uključiti se u takvu nastavu – što bi, napominjem, bilo za sustav ne bi bilo skupo, a nekad možda i besplatno ako se angažiraju volonteri – provodili bi se konkretni projekti, učenici bi iz škole izlazili s vlastitim projektom ulaska u svijet poduzetništva. Završni rad bila bi prezentacija projekta, dakle sasvim konkretna znanja i vještine. Cilj je podizanje opće razine poduzetničkih kompetencija i veća interakcija gospodarstva i obrazovanja. Slažem se s kolegama iz Ministarstva obrazovanja: moramo stvarati kadrove za tržište rada, a ne Zavod za zapošljavanje. Želimo angažirati stručnjake iz HUP-a, HGK i drugih institucija, kao part-time job za njih, dakle kao jedna za sustav jeftina i praktična ideja.



Vijesti iz medija