Intervju ministra pravosuđa u Jutarnjem listu: Građani će uskoro malu privatnu firmu moći otvoriti za samo deset kuna!

Piše: Slavica Lukić

Ustavni sud uskoro bi trebao objaviti odluku o zahtjevu skupine odvjetnika o ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o kaznenom postupku. Ako Ustavni sud poništi dio odredbi ZKP-a, kako će se to odraziti na velike USKOK-ove predmete koji su u tijeku?

- Ne znamo što će Ustavni sud odlučiti. Postoji više mogućnosti, a ako zahtjev bude prihvaćen, sve će pisati u odluci Ustavnog suda. U ovom trenutku ne bih špekulirao o tome kakva će odluka biti i kakve će biti njezine posljedice. Radi se o kompleksnom zakonu koji je po mnogo čemu prvi ispod Ustava s obzirom na vrijednosti koje se njime štite i potencijalno ugrožavanje ljudskih prava. Žao mi je što odluka Ustavnog suda nije donesena znatno ranije.

U ožujku je Ministarstvo pravosuđa oformilo svoju stručnu radnu skupinu za izmjene ZKP-a. Jesu li se njezini članovi složili oko toga koje bi odredbe ZKP-a trebalo mijenjati?

- Prvi zadatak radne skupine bio je uskladiti ZKP s Kaznenim zakonom koji stupa na snagu početkom sljedeće godine. Tu treba napraviti više stvari: od usklađivanja definicije kaznenih djela s novim KZ-om do promjene nadležnosti sudova za određenu vrstu predmeta. Drugi zadatak radne skupine je analizirati što se kroz dosadašnju praksu primjene ZKP-a pokazalo potrebnim mijenjati. Radna skupina ministarstva, u kojoj su profesori prava, suci, odvjetnici i predstavnici DORH-a, otvorila je mnogo pitanja, uočila neke odredbe ZKP-a koje treba mijenjati i o njima povela raspravu. Međutim, s obzirom na to da se kroz medije najavljuje skora odluka Ustavnog suda, u radnoj skupini je postavljeno pitanje svrsishodnosti zadiranja u određene probleme ZKP-a prije njezina donošenja. Odluka Ustavnog suda utjecat će na rad naše radne skupine. U ovom trenutku radna skupina ministarstva nastoji otvoriti što više pitanja, pa i ona na koja ukazaju zahtjevi pred Ustavnim sudom, te raspraviti o njima.

Kakve posljedice proglašenje dijela odredbi ZKP-a neustavnim može ostaviti na predmete u kojima su dokazi prikupljani po tim neustavnim odredbama?

- Vidjet ćemo što će odlučiti Ustavni sud.

U krugovima odvjetnika koji brane optuženike u velikim korupcijskim predmetima već se može čuti da je “zlatno doba” DORH-a, kad je tužiteljstvo imalo velike ovlasti u istrazi, prošlo.

- Generalno na području kaznenog sudovanja, kad se u određenom trenutku procijeni da su neke vrijednosti snažno ugrožene, donose se oštriji propisi koji olakšavaju zaštitu tih vrijednosti. Društvo se u jednom trenutku ima potrebu braniti od neke opasnosti, a kasnije kreće suprotan proces. Ti ciklusi su normalni.

Nenaplativi sporovi
Hrvatska ima isti broj sudaca kao Velika Britanija, ima nas samo nešto više od četiri milijuna i stotine tisuća neriješenih sudskih predmeta. U čemu je problem?


- Problem je u tome što se broj predmeta gomilao godinama, čak desetljećima. Od 2005. je poduziman čitav niz akcija da se smanji njihov broj i on se znatno smanjio. Sad se došlo do točke nakon koje nema tako brzog smanjenja, a povećava se priljev novih predmeta. Prije dvije godine od 40.000 riješenih predmeta na Visokom prekršajnom sudu 17.000 je riješeno zastarom, a prošle je godine od 29.000 riješenih predmeta na tom sudu samo 700 “riješeno” na taj način. U ovom trenutku zastara je postala iznimka, a ne pravilo, jer prioritet pri rješavanju imaju stariji predmeti. Istodobno raste broj predmeta na trgovačkim sudovima, dijelom uzrokovan i ekonomskom situacijom, jer zbog neplaćanja mnogi slučajevi završavaju na sudu. Na trgovačkim sudovima imamo 36.000 stečajeva po skraćenom postupku i to treba riješiti. Stranke nerijetko pokreću postupak pred trgovačkim sudom da bi odgodile plaćanje, pa se čeka tko će prvi propasti, tužitelj ili tuženi. Sud ne može puno napraviti u sporovima gdje nema novca, jer ako vjerovnik npr. pokreće postupak protiv tvrtke koja nema imovine ni novca, takav je postupak u startu apsurdan: dobit će presudu, ali se neće naplatiti. U starijim građanskim predmetima, u drugom stupnju također imamo povećanje. Postoji objašnjenje da su prvostupanjski sudovi riješili puno zaostataka i na prvom stupnju se bilježi pad broja predmeta, ali neki od riješenih su završili na drugom stupnju. Ne govorim to da bih opravdavao sudove, već da bih dao sliku onoga što se događa. Naravno, postoje i nedostaci u sustavu kojima ćemo se baviti.

Jednostavna društva
Što kanite poduzeti?


- Cilj kojem težimo jest da na sudovima ne bude predmeta starijih od tri godine, što je dobar prosjek i na europskoj razini. Sve dok imamo predmete starije od toga, imat ćemo i građane čije će pravo da ostvare pravdu sudskim putem biti ugroženo.

Što ste uočili kao glavne probleme u pravosuđu koje biste željeli promijeniti u svom mandatu?

- Građani od pravosuđa ne dobivaju razinu usluge koju s pravom očekuju, a posebno se to odnosi na brzinu rješavanja predmeta. Uzroci su brojni, a prije svega su organizacijske naravi. Ni samo ministarstvo nije posloženo onako kako bi trebalo: od dislociranosti do loše vođene kadrovske politike. U svom mandatu želim staviti pravosuđe u funkciju gospodarskog rasta. Većinu članica EU muče isti problemi: zaostaci, izvršenje ovrha i stečajevi. To su područja na kojima ćemo raditi i inzistirati.



Vijesti iz medija