Intervju ministrice kulture Andrea Zlatar Violić za Aktual: "Ljute se na mene jer se držim zakona"

Autor : Orhidea Gaura Hodak
 

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić otkriva zašto je podržala Svebora Sećaka, a ne Anu Lederer za v.d. intendanta HNK Zagreb. Onima koji je napadaju odgovara da se ne želi, poput njih, spuštati na osobnu razinu Iako ju je Ana Lederer prozvala neznalicom na vlasti, Milan Bandić zaprijetio da neće financirati HNK, a Jasen Mesić poručio da vodi ministarstvo kao u doba Hladnog rata, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić zbog toga, čini se, uopće nije uzbuđena već u intervjuu za Aktual smireno argumentira kako se na nju ljute oni koji su kulturu vodili kao u 19. stoljeću i oni koji očito ne znaju što je propisano zakonom. Govori i o novom smjeru u kulturi i financiranju iz EU fondova.

AKTUAL: Ovih dana napadaju vas na pasja kola. Sad već bivša intendantica HNK Zagreb navukla je boksačke rukavice i u Globusu vas prozvala neznalicom na vlasti. Kako to, pa barem se za vas smatralo da ste stručna ministrica?
Procjenjivati kompetencije ministra ne znači provjeravati znanje po pojedinim područjima. U Ministarstvu kulture radimo kao tim i dvoje je ljudi iz kabineta vezano za kazališno glazbenu djelatnost. U slučaju HNK-a, prije svega je riječ o pridržavanju zakona i zakonskih procedura. Negiranje njihova postojanja, nevjerica daje postupanje po zakonu sine qua non djelovanja, glavni su razlozi njihove ljutnje posljednjih dana.


AKTUAL: Koje su vaše konkretne zamjerke Ani Lederer?
Ani Lederer osobno - nikakvi. Kao intendantice - iznijela sam ih više puta: prije svega u obrazloženjima zašto nije prošla na dva javna natječaja za sljedeći mandat jer kada govorimo o izboru intendanta, govorim isključivo o programima. U dva mandata dosadašnja intendantica nije počela rješavati niti jedan od ključnih problema HNK-a: pitanje drugih scena, uposlenosti umjetnika i međunarodno pozicioniranje naše najvažnije i financijski najmoćnije kazališne kuće. Program kojim se prijavila na oba natječaja nije ni na koji način pokazao da bi takvo što mogli očekivati. Nije ponudila inovativne naslove u Operi, u Baletu i u Drami pod čime podrazumijevam prvenstveno autorsku moć redatelja, koreografa, cijelog umjetničkog tima. Ta se moć ogleda u osuvremenjivanju klasičnih tema ili pronalaženju recentnih tema naše svakodnevice. Program koji očekujemo treba sadržavati i rješenje zaposlenosti svih umjetnika, plan otvaranja novih scena, posebice dramske, mora poticati stvaranje novih publika, uključujući i onu međunarodnu.


AKTUAL: Lederer je rekla da se ni u vrijeme najvećih diktatura nije dogodilo da HNK nema intendanta. Zar nitko ne želi raditi taj posao ili vama nitko nije po volji? Tko je zapravo vaš favorit i je li istina da su to Berislav Šipuš ili Svebor Sečak?
Diktature djeluju uz pomoć prisile i diktata, a demokracija, unutar koje djelujem i želim je unaprijediti, temeljem poštivanja zakona i zakonskih propisa i procedura. Na javne natječaje za intendanta javilo se više osoba i nakon vrlo preciznog razmatranja programa, mišljenja članova Vijeća za dramske umjetnosti, konzultacija s užim kabinetom, predložila sam da intendant bude Velimir Visković. Gradonačelnik Zagreba se nije složio s tim prijedlogom. Nemam favorite bez programa, mogu govoriti i raspravljati samo o programima. Gospodin Sečak bio je prijedlog za v.d. intendanta.


AKTUAL: Je li istina da ne možete podnijeti Anu Lederer zato što vašem suprugu Božidaru Violiću nije dala nijednu premijeru u HNK? To je i glavna zamjerka na vaš račun - da protiv Ane Lederer nemate konkretnih argumenata već ju ne trpite na osobnoj razini?
Na toj osobnoj razini ne bih raspravljala. Božidar Violić ima svoju profesionalnu redateljsku karijeru i ona govori umjesto bilo čega drugog.


AKTUAL: Bivši ministar kulture Jasen Mesić rekao je, pak, u intervjuu za Aktual da vodite ministarstvo kao u doba Hladnog rata, želeći time reći da imate zastarjele metode. Što kažete na to?
Gospodin Mesić je dovoljno dugo radio u Ministarstvu kulture pa bi trebao znati daje kulturna politika koju su zastupali, propagirali i provodili pripadala korpusu ideja iz 19. stoljeća. Sukladno tome, takve su bile i metode postupanja. Postupalo se megalomanski, neracionalno, bez strateških planova, analiza i promišljanja. U priopćenju koje smo dali prije nekoliko dana, i koje je u cijelosti dostupno na web stranicama Ministarstva kulture, naveli smo nekoliko primjera nesuvislog trošenja novca na najvećim objektima kulturne baštine. Zvuči paradoksalno, ali riječ je upravo o baštini koja je uvijek bila isticana i davao joj se, verbalno, daleko veći značaj nego suvremenoj umjetnosti i postignućima.


AKTUAL: I Mesić i Milan Bandić, brane Anu Lederer. Što mislite o tome? I može li Bandić naprosto prestati financirati HNK?
Grad Zagreb ne može prestati financirati HNK-a jer je ta obveza propisana zakonom i proizlazi iz suosnivačkih odnosa koje je 2006. godine propisao Hrvatski Sabor. Anu Lederer nitko ne napada. Ona je bila prijedlog gradonačelnika za intendanta temeljeni dvaju natječaja, a s čime se, iz razloga koje sam navela, nisam složila. Pretpostavljam da njen program podržava i gospodin Jasen Mesić, ali on trenutno nije u liniji donošenja odluka i odgovornosti koje iz toga proizlaze.


AKTUAL: Kako ste se osjećali kad ste u jednom tjednu doživjeli napade i od Ane Lederer, i od Jasena Mesića i od Milana Bandića?
Normalno, to je dio posla.


AKTUAL: Je li točno da ste se okružili klikom i da ne želite čuti nikakva druga mišljenja te činite li time pogrešku svojstvenu ljudima na vlasti?
Ne. Konzultirani se s velikim brojem stručnjaka, ali to možda nisu oni koje su očekivali.


AKTUAL: Jedna od glavnih zamjerki koje se mogu čuti na vaš račun je da nemate nikakve strategije za razvoj kulture te da ste krive ljude postavili na kriva mjesta, od Muzeja Slavonije, do Klovićevih dvora i HNK?
Da budemo precizniji - neprestano se ponavlja da sam u tim institucijama smijenila ljude. A riječ je o redovnim procedurama izbora novih ravnatelja, nakon što su im istekli ugovoreni i zakonski mandati. U slučaju Muzeja Slavonije radilo se o spajanju dviju institucija i jedan je ravnatelj ostao raditi kao zaposlenik novog muzeja. U Galeriji Klovićevi dvori, ravnateljici je istekao mandat i u redovnoj proceduri izabrana je nova osoba koja osim što je zadovoljavala i najstrože formalne stručne kriterije, je i osoba koja je ponudila razvojan, suvremen, racionalan i zanimljiv program. Intendantici HNK-a istekao je Ugovor o radu koji je striktno određen datumima četverogodišnjeg mandata od 1. rujna 2009. do 1. rujna 2013. Programi kojima se javljala na natječaj za još jedan mandat nisu bili zadovoljavajući. Niti jedan prigovor koji sam čula o osobama koje sam izabrala nije sadržavao argumente o programima i njihovu radu, nego se sve pokušavalo prikazati nekim imaginarnim osobnim animozitetima. A mene zanimaju samo programi i njihova realizacija.


AKTUAL: Jesu li svi ti kultumjaci ljuti na vas zato što se u ovoj krizi dosta moralo rezati upravo na kulturi, pa se govori o tome da su i kazališne predstave puno siromašnije. Ovisi li kreativnost nužno o novcu?
U ovoj krizi, kada govorimo o proračunu Ministarstva kulture, nije došlo do znatnijeg smanjenja programskih sredstava. Izuzmemo li smanjenje prihoda od spomeničke rente kao privremene mjere za stimuliranje investicija, programska sredstva za sve programe, pa i kazališne produkcije ostali su na razini iz 2011. godine. Kreativnost, dakako, ne zavisi od novca. Možda najbolje o tome svjedoče milijarde koje su potrošene za vrijeme bivše vlasti, a bez rezultata. Vrlo dobar primjer je i skoro svaka usporedba potrošenog novca u Zagrebu i drugim gradovima i manjim mjestima; bezbroj je primjera gdje s mnogo manje novca ljudska kreativnost ostvaruje iznimne rezultate. Zato, kada govorimo o novcu, redovitost i raspodjela novca, nužni za ostvarenje kreativnosti, daleko su važniji. S naše strane zato smo institucijama na proračunu i uveli obavezu donošenja strateških planova i evaluacija, promišljanja razvoja ne samo novcem Ministarstva kulture. Prvi smo uveli model trogodišnjeg financiranja koji organizacijama, udrugama i inicijativama omogućuje potrebnu stabilnost i financijsku sigurnost.


AKTUAL: Je li Zagreb u kulturnom smislu još uvijek provincija u odnosu na europske metropole i što trebamo napraviti da se to promijeni?
Odgovor na ovo pitanje prepustila bih čelnicima Grada Zagreba.


AKTUAL: Hoće li EU fondovi moći nadomjestiti proračunski manjak za kulturu i jeste li se uspjeli izboriti za neku pristojnu preraspodjelu sredstava za sljedeću godinu? Ministar Grčić je rekao da će Hrvatska ukupno u 2014. imati na raspolaganju 1,3 milijarda eura, ali neće svakom ministarstvu ići jednako. Koliki će bio udio za kulturu?
Nedostaju nam sredstva za velike investicije u kulturnoj infrastrukturi. Od prvog dana mandata usmjerili smo se prema educiranju, zagovaranju, stimuliranju aktera kulture za Europske fondove, ali i druge vrste prihoda. Europski fondovi ne funkcioniraju po principu izdvajanja određene sume novca za kulturu, pa da mi ili neko tijelo to raspoređuje. Novac iz europskih fondova dobiva se za projekt koji unapređuje kulturu ili neko područje kulture, ali i ukupni standard zajednice u kojoj se ostvaruje, onaj koji doprinosi povećanju ukupnog kulturnog kapitala, koji ljudima donosi boljitak u svakodnevnom životu. S obzirom na stupanj pripremljenosti potpisali smo suglasnost za aplikacije Arhiva u Dubrovniku, Doma mladih u Splitu, Pogona u Zagrebu, Stona te Salonu, a za kompleks Rikard Benčić u Rijeci potpisali smo sporazum s Gradom Rijekom. Osobno ću se, u skladu s ukupnom ekonomskom situacijom, zalagati za veći proračun Ministarstva kulture. S obzirom na razumijevanje važnosti kulture kao razvojnog i integrirajućeg segmenta društva, vjerujem da ću za to dobiti punu podršku.


AKTUAL: Koji dio kulture bi Hrvatska trebala više razvijati, je li to glazbena umjetnost, film, slikarstvo, kazalište?
Ne radi se o razvijanju pojedinog područja, nego o drugačijem i boljem pozicioniranju kulture u svakodnevnom životu građana. Zbog toga je prije svega potrebno raditi na obrazovanju publike, ali i njenoj dostupnosti.


AKTUAL: Hoće li se u kulturi morati primijeniti metode kao i u poduzetništvu, odnosno smatrate li da treba zatvarati kazališta koja nemaju publiku ili nešto drastično mijenjati?
Manje države poput Hrvatske posebno moraju čuvati svoje institucije jer nije moguće osigurati stabilno financiranje na drugi način. Ali ono što možemo je rad na većem broju izvora financiranja institucija, što pretpostavlja edukaciju za EU fondove, ali i sustavno uvođenje kulturnog menadžmenta. Stoga u cijelosti pokrivamo trošak dvogodišnjeg edukacijskog ciklusa za menadžere u kulturi DeVos Instituta iz Washingtona, koji se održava kod nas. U prvom ciklusu koji počinje 4. listopada izabrani su predstavnici 20 institucija i udruga.


AKTUAL: Ne bi li smisao kulture trebao biti kritika društva, pa tako i vlasti?
Kultura to čini, svakodnevno. Možda bi mi precizniji termin bilo propitivanje. Za razliku od nekih godina ranije, upravo onima koji propituju najviše dajemo i najveću podršku.


AKTUAL: Kakvo ste vi imali mišljenje o bivšim ministrima kulture dok niste bili na vlasti?
Iz aspekta kulturne politike možemo govoriti jedino o ministru Antunu Vujiću i to kao ministru koji je jedini izradio Strategiju razvoja kulture. Drugi ministri su se trošili u rješavanju samo svakodnevnih problema.


AKTUAL: Koliko se promijenio vaš život otkad ste postali ministrica s obzirom da umjetnici vole imati i neke umjetničke slobode odnosno smatrate li se vi više umjetnicom ili profesoricom?
Ministarski posao obuhvaća toliko razina da su sva druga područja privremeno potisnuta.


AKTUAL: Razmišljate li o tome da se ukinu stalni angažmani glumaca u kazalištima i da se uvedu audicije za svaki pojedini projekt, kao što se to radi u većini europskih zemalja? Koliki je uopće europski prosjek stalnih postava, a koliko onih koji se zapošljavaju po projektima? I može li se sankcionirati stalni glumac koji odbije igrati u nekoj predstavi?
Ne postoji uniformirani standard za sve europske zemlje. U Njemačkoj, slično kao i u Austriji i Češkoj, glumci u gradskim kazalištima stalno su zaposleni na četiri ili više godina, zavisno od repertoara. Model takvog fiksnog zapošljavanja na veći broj godina postoji i u Francuskoj. U Italiji većina je vezana za planirane turneje, angažman od na primjer godinu dana. U Sloveniji postoji isključivo model angažmana, ali država daje plaće, a lokalna zajednica programska sredstva. Velika Britanija poznaje samo vremenski ograničen angažman. Svi poznaju i instituciju slobodnih umjetnika, ali su različita rješenja potpora koja dobivaju od države. Također, uvriježena je i praksa plaćanja po izvedbi za najbolje, a koji dodatno privlače publiku. Nije moguće prekopirati niti jedan model, nego gradimo onaj koji slijedi hrvatske uvjete. Gradovi i županije često nemaju dovoljno sredstava za plaće umjetnik. Još uvijek se smatra da su troškovi i glumaca i programa i produkcije obveza samo države.


AKTUAL: Možemo li ulaskom u EU izvoziti kulturne projekte te što Europu od hrvatske kulture najviše zanima?
Mogli smo i prije ulaska u EU, a sada je to samo lakše. Ako je suditi po tri Festivala koja smo realizirali u posljednjih godinu i pol: Craotie, la voici u Francuskoj, Kroatine Kreativ koji još traje u Njemačkoj, Welcome Croatia u Velikoj Britaniji te Culturescape koji u listopadu počinje u Švicarskoj - europska publika je znatiželjna i iskreno je zanima kultura nove članice, obrazovana je i traži kvalitetu. Pokazali su nam da imamo kvalitetne umjetnike koji su primljeni s oduševljenjem, ali i naučili nas kako da se vidimo očima drugih. Glazba, ples, performativne umjetnosti lakše dopiru, jer je lakše premostiti jezične barijere, ali zanimljiv je uspjeh hrvatskih filmova koji ruše stereotipe da se kulture ne razumiju. Kada je riječ o radu Ministarstva kulture, jedan smjer našeg djelovanja usmjeren je da što je više moguće podupiremo razvoj umjetnika koji danas žive i rade, omogućimo im odmjeravanje s umjetnicima iz cijelog svijeta. Drugi smjer je u osuvremenjivanju prezentacije iznimne kulturne baštine, kako bi nam došlo što više gostiju.


AKTUAL: Činjenica je i da turisti koji dolaze u Hrvatsku sve više traže neke sadržaje, a ne samo sunce i more, povećava se broj turista u Zagrebu i Splitu, a o Dubrovniku da i ne govorimo. Prati li kulturna ponuda to povećanje ili smo u zaostatku?
Turizam se odavno promijenio od bezinteresnog dokoličarenja i izležavanja prema aktivnom upoznavanju onoga što je drugačije nego kod kuće. S jedne strane rezultat je to bolje obrazovanosti stanovništva, ali u velikoj mjeri ponašanje turista, gostiju odredile su i klimatske promjene; ako je preporuka da se između 10 i 17 sati štitite od sunca, logično je da će gosti krenuti u sjenovite i zatvorene prostore. Tako su se gradovi našli u fokusu interesa. Oni nude tragove prošlosti razvoja neke zajednice, društva koje su turisti došli upoznati, u gradovima se razvija suvremena umjetnost ... Ponuda je povećana, ali još puno toga mora biti dorađeno i usklađeno. Jedna od naših prvih preporuka bila je da muzeji, osobito ljeti, rade duže navečer, da razvijaju marketinške akcije koje će usmjeriti turiste da ih posjete. Svakako, svaki artefakt, svaki kulturni objekt, svaki umjetnički program potencijal je koji turističkom području daje dodanu vrijednost.


AKTUAL: Jeste li razmišljali o tome da se u Splitu izgradi neki u svjetskim razmjerima značajan muzej koji bi dao dodatnu vrijednost Splitu kao destinaciji i Hrvatskoj te koji bi nas smjestio na kulturnu kartu svijeta? Nešto poput muzeja Guggenheim? Možemo li privući investitore u kulturi jer, naravno, za takvo što država vjerojatno ne bi imala novaca?
0 ovakvim pitanjima mora se razgovarati s vlastima u pojedinom gradu. Planiramo tijekom jeseni razgovarati sa svim novoizabranim gradskim vlastima i gradonačelnicima kako bismo utvrdili interese za partnerske projekte. Split je svakako grad koji mora imati dugoročnu strategiju kulturnog razvoja.


AKTUAL: Kad ćemo dobiti Povijesni muzej i koliko će koštati?
Izgradnja Povijesnog muzeja uvrštena je u program Javno-privatnog partnerstva, početak radova očekujemo krajem godine. Oformili smo interdisciplinarnu upravu projekta koja će pratiti formiranje stalnog postava i procjenjuje se da će koštati 160 milijuna.


AKTUAL: Zašto ste se uključili u politiku i tko vas je uveo u taj svijet?
Na poziv gospođe Vesne Pusić, 2001. godine, prihvatila sam raditi u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba u području kulture kao nestranačka osoba. Razlog ulaska u politiku bila je mogućnost da se iz te pozicije pokrenu promjene koje nisu moguće ako radite samo u akademskom prostoru. Članica HNS-a postala sam 2005. godine.


AKTUAL: Je li vam žao što ste zbog ministarskog mandata morali napustiti Zarez?
U uredničkom smislu Zarez sam napustila već 2001. godine da bih izbjegla kritiku da je riječ o sukobu interesa. Intelektualno i emotivno za Zarez sam još uvijek vezana, ali ni na koji način ne utječem na njegovu uredničku, niti poslovnu politiku.


AKTUAL: Kako se slažete s premijerom Milanovićem?
Dobro. Teme kulture i medija su teme koje izazivaju rasprave i razgovore. Kada je riječ o zakonskim prijedlozima koji dolaze iz MK, usuglašavamo se na svim razinama - koordinaciji između ministarstava i s vladinim Uredom za zakonodavstvo.


AKTUAL: U ovom moru kritika, čini se da ove godine svi hvale Dubrovačke ljetne igre, daje bilo više premijera, puno veća posjećenost, pa i bolja zarada. Tko je tu najviše zaslužan?
U svakom slučaju Krešimir Dolenčić i ekipa koju je izabrao da sa zajedničkom energijom pokušaju vratiti život Gradu, a Ljetne igre učiniti otvorenijima vremenu u kojem se odvijaju.

 

Vijesti iz medija