Iskorišteno 1,45 milijardi eura za obnovu, 45 posto više od ukupne alokacije Fonda solidarnosti

Vlada je na današnjoj sjednici ukinula obvezu HEP-a da kupuje domaći plin od Ine, budući da se na tržištu stabilizirala situacija u odnosu na vrijeme kad je donesena uredba koja je to nalagala. U prvo čitanje u Sabor je uputila Prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, kojim se u 10 izbornih jedinica bira jednak broj zastupnika - 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici. "Gradski stadion Maksimir" u Zagrebu i "Gradski stadion Poljud" u Splitu proglašen je sportskim građevinama od nacionalnog interesa. „S današnjim danom iskorišteno je 1,45 milijardi eura, odnosno ukupno smo prešli predviđeni alocirani iznos za 45 posto“, istaknuo je ministar Bačić govoreći o obnovi.

Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić prezentirao je završno izvješće provedbe projekata financiranih iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Istaknuo je da su iskorištena sva sredstva iz alokacije, ali još važnije, obnovljen je iznimno veliki broj zgrada javnog sektora i prometne i komunalne infrastrukture na području obuhvaćenom zagrebačkom i petrinjskim potresom.

Podsjetio je da je odlukom Europskog parlamenta, za oba potresa osigurano milijardu i tri milijuna eura te je na temelju tih sredstava ugovoreno 1330 projekata obnove zgrada javnog sektora i komunalne i prometne infrastrukture, a ukupna vrijednost projekata je 3,28 milijardi eura.

„Krajnji rok za realizaciju tih sredstava bio je 30. lipnja ove godine“, kazao je ministar Bačić, te zahvalivši premijeru i Vladi na angažmanu što se rok uspio produžiti na godinu dana, jer je za sanaciju posljedica zagrebačkog potresa bilo opravdano objašnjenje kako su progresivne štete na zgradama javnog sektora i na ostalim zgradama s područja zagrebačkog potresa nastale kao posljedica kasnijeg petrinjskog potresa.

Potpredsjednik Vlade Bačić kazao je da je od za sanaciju predviđenih 3,28 milijardi eura, 2,11 milijardi eura predviđeno iz Fonda solidarnosti, milijarda i tri milijuna osigurano je iz Fonda, a razlika od jedne milijarde eura bit će osigurana sredstvima državnog proračuna.

„To smo već rebalansom proračuna jednim dijelom u lipnju ove godine osigurali, a ostala sredstva ćemo u drugom rebalansu i svakako unutar limita pojedinih središnjih državnih tijela odnosno ministarstava za 2024. i 2025. godinu“, rekao je Bačić.

Iskorišteno 1,45 milijardi kuna za obnovu, predviđeni alocirani iznos viši za 45 posto

„S današnjim danom iskorišteno je 1,45 milijardi eura, odnosno ukupno smo prešli predviđeni alocirani iznos za 45 posto“, nastavio je ministar.

Dodao je, da je što se tiče zagrebačkog potresa, osigurano 683 milijuna eura, ugovoreno 595 projekata čija je ukupna vrijednost 2,22 milijardi eura.

„Do danas smo iskoristili sredstva u ukupnom iznosu od 910 milijuna eura, što je 33 posto više“, kazao je.

Za petrinjski potres osigurano je 319 milijuna iz Fonda, ugovoreno 735 projekata, čija je ukupna vrijednost 1,06 milijardi eura.

Do danas je iskorišteno 543 milijuna eura, odnosno 170 posto.

Ministar Bačić kazao je, ako se gleda po pojedinim alokacijama, za zagrebački potres najviše je utrošeno na kulturnu baštinu, promet i obrazovanjem, a za petrinjski, 25 posto ukupnih sredstava utrošeno je na kulturnu baštinu, a 20 posto na promet.

Među ostalim, naveo je kako je obnovljeno 156 vrtića i škola, 26 fakulteta, 18 bolnica i 56 drugih zdravstvenih ustanova, više od 600 kilometara prometnica, 77 mostova, 100 kilometara mreže javne vodoopskrbe i odvodnje, sanirano više od 28 kilometara nasipa i obaloutvrda te 127 klizišta.

„Pred nama je pregled i verifikacija svih nastalih troškova od strane tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa Fonda solidarnosti“, najavio je ministar i kazao da će se svi započeti projekti nastaviti financirati te će za to Vlada osigurati milijardu eura iz proračuna, a 1,2 milijardi eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Predsjednik Vlade Plenković dodao je da će naučene lekcije Hrvatske nakon dva potresa biti prezentirane Europskoj komisiji s idejama kako da se ova pravna regulativa prilagodi štetama koje nastaju u velikim urbanim sredinama te se umjesto povrata u prijašnje stanje provede konstrukcijska obnova.

Porast turističkih dolazaka i noćenja prate i izvrsni financijski pokazatelji

Hrvatski turizam je u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje ostvario porast dolazaka i noćenja za 16 i 10 posto, što prate i izvrsni financijski pokazatelji s porastom prihoda od stranih turista u prvom tromjesečju od 38 posto, na 672 milijuna eura, istaknula je danas na sjednici ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Premijer Plenković naglasio je i ambiciju razvoja održivog, cjelogodišnjeg i ravnomjerno regionalno raspoređenog turizma i najavio je da će Vlada i ove godine s turističkom sektorom održati tradicionalni ljetni sastanak, ovaj put krajem srpnja.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac iznijela je podatke turističkog prometa do kraja lipnja ove godine u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju iz sustava eVisitor i eCrew (nautika) i navela da je Hrvatsku u prvih šest mjeseci posjetilo 6,7 milijuna turista, ostvarivši 27,3 milijuna noćenja, što su porasti za 16 i 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kao i porast od 4 posto u odnosu na 2019. godinu.

Kazala je da su domaći turisti pritom ostvarili 1,2 milijuna dolazaka i 3,7 milijuna noćenja, što je u odnosu na prvih šest mjeseci 2019. porast od 17 i 4 posto.

Po županijama, najviše noćenja bilo je u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj, a među destinacijama u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu i Umagu.

Ministrica je istaknula i veći turistički promet s pojedinih tržišta u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje 2019. godine - iz Njemačke za 17 posto, Poljske za 18 posto, iz Austrije za 9 posto, SAD-a za 10 posto, Slovenije za 5 posto, a iz Češke 3 posto više.

Smještaj je pak usporedila sa 2022., kazavši da su hoteli ove godine u odnosu na tu godinu u šest mjeseci ostvarili 15 posto veći promet, kampovi 6 posto više, a objekti u domaćinstvu 3 posto više.

U nautičkom charteru bilo je 3 posto više dolazaka i 7 posto više noćenja nego u prvoj polovici prošle godine, a u odnosu na isto razdoblje 2019. godine 2 posto više dolazaka i noćenja.

Samo u lipnju ove godine bilo je 2,9 milijuna turista i 15 milijuna noćenja, što je 2 odnosno 1 posto više nego u lanjskom lipnju te izjednačenje s lipnjem 2019. godine.

Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista u prva tri mjeseca ove godine iznosili su 672 milijuna eura ili 38 posto odnosno 186 milijuna eura više nego u prvom kvartalu prošle godine.

Ministrica Brnjac je naglasila da i podaci HAC-a, Bina-Istre, zračnih luka i Jadrolinije također ukazuju na rast turističkog prometa. Tako je HAC od početka ove godine na autocestama zabilježio 31 milijuna vozila i naplatio cestarinu od 187,6 milijuna eura, što je 13 posto viši promet nego lani.

Bina-Istra je do 1. srpnja ostvarila 16 posto veći promet nego u prvih pola godine 2019., dok je Jadrolinija prevezla 5 posto više putnika i 20 posto više vozila nego 2019. godine.

U zračnim lukama Franjo Tuđman (Zagreb), Split, Dubrovnik, Zadar, Pula i Rijeka bilježi se 98 posto prometa ostvarenog u isto razdoblje 2019. godine, što ukazuje na oporavak zračnog prometa nakon pandemije, tim više što će Hrvatska ljetnom redu letenja ove godine biti povezana sa više od 130 gradova ili s desetak više nego u ljetu 2022. godine.

Ministrica je istaknula i kako i tijekom ove sezone voze međunarodni vlakovi prema Jadranu, i to iz Češke, Slovačke, Austrije, Mađarske i BiH.

Investicije oko 300 milijuna eura

„Na temelju podataka o objektima koji su 2023. dobili ili zatražili rješenje o kategorizaciji na četiri ili više zvjezdica, možemo govoriti o investicijama od najmanje 300 milijuna eura. Među realiziranima su izgradnja ili rekonstrukcija 12 hotela te dva nova objekta u kampu i turističkom naselju“, izdvojila je ministrica.

Zaključno je poručila da se na temelju svih pokazatelja s optimizmom gleda na nastavak ove turističke godine.

U prvo saborsko čitanje upućen prijedlog zakona o izbornim jedinicama

Vlada je u Hrvatski sabor uputila Prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor budući da temeljem odluke Ustavnoga suda iz veljače aktualni zakon prestaje važiti s 1. listopada.

Ustavni je sud u odluci naveo da zakon nije u suglasnosti s člankom 45. Ustava prema kojem je propisano da hrvatski državljani s navršenih 18 godina života (birači) imaju opće i jednako biračko pravo.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da je Vlada, uzimajući u obzir odluku Ustavnoga suda, izradila prijedlog zakona kojim se u 10 izbornih jedinica bira jednak broj zastupnika - 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici.

Broj birača u svih deset predloženih izbornih jedinica u zakonskom je okviru od +/- 5 posto odnosno u niti jedno izbornoj jedinici odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto.

„Kod određivanja granica predloženih izbornih jedinica vodilo se računa u najvećoj mjeri o područjima županija te o zemljopisnim i prirodnim obilježjima Hrvatske, sukladno odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Time je zadovoljen uvjet iz članka 39. stavak 2 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a navedene su odredbe usklađene i člankom 45 Ustava odnosno osigurano je jednako pravo glasa“, istaknuo je ministar.

Kao osnova za određivanje područje izbornih jedinica definira se prosječan broj birača upisan u Registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj.

Predloženim zakonom ne mijenja se izborni sustav u Hrvatskoj, naglasio je, već se izborne jedinice modificiraju u skladu s odlukom Ustavnog suda.

Četiri petine birača ostat će u izbornim jedinicama u kojima su i dosad glasovali, odnosno izbornu bi jedinicu promijenilo 22 posto birača.

Niti jedan grad osim Zagreba nije podijeljen u više izbornih jedinica

„Važno je istaknuti da, za razliku od postojećeg uređenja izbornih jedinica, niti jedan grad osim grada Zagreba nije podijeljen u više izbornih jedinica, s tim da je grad Zagreb umjesto u četiri podijeljen u tri izborne jedinice koji se naslanjaju na jedinice lokalne samouprave koje prirodno gravitiraju tim dijelovima grada Zagreba", naveo je.

Prijedlogom zakona, dodao je, na jasan se i transparentan način uređuju pitanja koje se odnose i na praćenje broja birača u izbornim jedinicama i postupku njihove delimitacije.

„Zakonskim prijedlogom ne mijenjaju se postulati izbornog procesa, ali se osigurava jednaka vrijednost biračkog glasa svakog birača u Hrvatskoj", zaključio je ministar.

Drugo čitanje zakona trebalo bi biti nakon ljetne stanke u zasjedanju Sabora te bi zakon na snagu stupio 1. listopada.

Ukinuta obveza po kojoj je HEP morao kupovati plin od Ine

Vlada je ukinula obvezu HEP-a da kupuje domaći plin od Ine, budući da se na tržištu stabilizirala situacija u odnosu na vrijeme kad je donesena uredba koja je to nalagala.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović podsjetio je da je Vlada prošle godine u rujnu donijela odluku da sav plin koji Ina proizvede mora prodati HEP-u po reguliranoj cijeni, te da je to napravljeno zato što je u tom trenutku oko 120 tisuća hrvatskih građana ostalo bez plina, od čega polovica živi u Zagrebu.

Istaknuo je da je sav taj plin usmjeren prema građanima i institucijama, kako bi imali sigurnu zimu i plin po pristupačnim cijenama.

„Ukida se obveza da HEP kupuje plin od Ine budući da se na tržištu stabilizirala situacija u odnosu na ono što se događalo prošle godine“, rekao je Filipović.

Dodao je kako je od 1. travnja ove godine cijena plina za sve hrvatske građane trebala porasti za 156 posto, ali odlukom Vlade u okviru zadnjeg paketa mjera cijena plina cijele godine neće rasti, pa će hrvatski građani imati jednu od najjeftinijih cijena plina u cijeloj EU.

Istaknuo je da su takvom odlukom Vlade neki subjekte na tržištu plina možda dovedeni u situaciju da su kupovali plin po većoj cijeni u odnosu na ono što je Vlada regulirala, rekavši da stoga Vlada predlaže model kompenzacije.

Predloženi model kompenzacije odnosi se na to da će Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) provjeravati nabavne cijene plina kod svih poslovnih subjekata koji budu tražili kompenzaciju.

„Ako se utvrdi da je cijena po kojoj su oni nabavljali  plin niža od cijene koju smo mi ograničili neće dobiti ništa, a ako se utvrdi da je cijena po kojoj su oni kupovali plin veća od cijene koju smo mi ograničili HERA će utvrditi koja je to razina, odnosno koji je iznos kompenzacije“, rekao je Filipović.
Dodao je da se sve to radi kako bi energetski sustav i dalje funkcionirao i kako bi hrvatski građani imali jednu od najnižih cijena plina u EU-u.

Stadioni "Maksimir" i "Poljud" sportske građevine od nacionalnog interesa

"Gradski stadion Maksimir" u Zagrebu i "Gradski stadion Poljud" u Splitu Vlada je proglasila sportskim građevinama od nacionalnog interesa.

Novim Zakonom o sportu propisana je mogućnost da Vlada može odlukom pojedine sportske građevine proglasiti sportskim građevinama od nacionalnog interesa.

"Broj gledatelja na utakmicama te značaj nogometa u Hrvatskoj u odnosu na loše stanje kapitalne nogometne infrastrukture, koja je bitna za dalji razvoj sporta u Hrvatskoj, razlog su da prve sportske građevine proglašene građevinama od nacionalnog interesa budu upravo nogometni stadioni", objasnila je odluku ministrica Brnjac.

„Nogomet u Hrvatskoj trenira više od 100.000 nogometašica i nogometaša svih uzrasta i razina natjecanja, što čini otprilike polovinu svih sportaša u Hrvatskoj“, istaknula je.

Dodala je kako, u kontekstu konkurentnosti i popularnosti nogometa, uspjesi koje je hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila osvajanjem medalja na svjetskim prvenstvima i Ligi nacija nemjerljivi su doprinos promociji Hrvatske u svijetu u sportskom, ali i puno širem kontekstu.
„Te su medalje potvrdile da je Hrvatska nogometna velesila“, rekla je Brnjac.

Kriteriji za proglašenje sportskih građevina od nacionalnog interesa utvrđeni su temeljem prijedloga Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koji su i predložili ta dva stadiona, a sportske kriterije predložio je Hrvatski nogometni savez.

Za ulaganje dostupna nacionalna i europska sredstva

U Zagrebu i Splitu su jedini stadioni s kapacitetom većim od 20.000 odnosno od 30.000 mjesta, koji prema pravilima Uefe pripadaju četvrtoj kategoriji, navela je Brnjac i dodala kako se ujedno radi o dva stadiona koji su simboli nogometa u Hrvatskoj.

Proglašenje tih stadiona u Splitu i Zagrebu sportskim građevina od nacionalnog interesa omogućit će se putem pozivnog natječaja sufinanciranje njihove izgradnje, obnove ili rekonstrukcije za što su osigurana sredstva u državnom proračunu.

Vlada će nastaviti s ulaganjima u sportsku infrastrukturu te će, po potrebi, i druge sportske građevine moći proglašavati sportskim građevinama od nacionalnog interesa.

"Za ulaganje će biti dostupna ne samo nacionalna nego i europska sredstva, poput integriranog teritorijalnog programa, putem kojih će svi zainteresirani gradovi sukladno svojim prioritetima moći zatražiti sufinanciranje obnove sportske infrastrukture", rekla je Brrnjac.

Navela je i da je Ministarstvo od 2019. godine sufinanciralo izgradnju, obnovu i opremanje ukupno 47 nogometnih terena u svim dijelovima Hrvatske, u iznosu od 2,7 milijuna eura, dok ukupno ulaganje u 166 sportskih građevina (dvorane, atletske staze, teniski tereni i dr.) od 2018 .godine iznosi gotovo 10 milijuna eura.
 
Izvor:Hina/Vlada

       

Pisane vijesti