Izlazak iz prekomjernih neravnoteža pokazuje da RH ima stabilno gospodarstvo, cilj je vratiti investicijski rejting

Slika /Vijesti/2019/02 Veljača/28 veljače/HN20190228048452.jpg

Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zgroženost monstruoznim činom jutros u Pagu gdje je nastradalo četvero malodobne djece. Dodao je da su izvidi u tijeku, a resorni ministri su u kontaktu sa svim nadležnim službama, dok je djeci pružena hitna medicinska skrb u zadarskoj bolnici.

„Očekujemo daljnje vijesti o svemu ovome, doslovno potreseni ovakvim činom koji se dogodio jutros na Pagu“, rekao je premijer. 

Potom se osvrnuo na jučerašnju ocjenu Europske komisije o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža koju je ocijenio važnom za hrvatsko gospodarstvo i pozitivnim signalom ohrabrenja Vladinim reformama.

 „To je izuzetan uspjeh“, naglasio je Plenković i dodao kako on predstavlja potvrdu provođenja trokuta uspješnosti na kojem Vlada inzistira, a to je fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja. 

Govoreći o fiskalnoj konsolidaciji, kazao je da Vlada nastoji trošiti samo koliko prihodi, a ako može i uštedjeti, što je učinjeno s proračunskim viškom u 2017. godini. Dodao je da je u protekla dva mjeseca Vlada bila u situaciji u kojoj je morala platiti državna jamstva iz ranijih mandata vlada za brodogradnju, osim lanjskog koji je omogućio život i plaće svim zaposlenicima Uljanika i 3. maja. 

Pozitivan signal za povjerenje ulagačima

Kazao je da je odgovoran način na koji Vlada vodi financije Europska komisija prepoznala dva puta u manje od dvije godine, što smatra izrazito važnom i dobrom porukom. 

Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža pokazuje da Hrvatska ima stabilno gospodarstvo, što šalje dodatni signal za povjerenje ulagačima, koji su posebno bitni za daljnji rast. Također, izuzetno je važan i rast proizvodnje, a sukladno tome i rast izvoza, rekao je premijer Plenković.

Pojasnio je da se ova procedura redovito prati u Europskom semestru. Hrvatska je prošle godine bila u skupini zemalja koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže s Ciprom i Italijom, a danas je u skupini zemalja s makroekonomskim neravnotežama sa zemljama poput Njemačke,
Francuske, Nizozemske, Bugarske, Španjolske, Irske, Portugala, Rumunjske i Švedske. 

„Dakle, nalazimo se u skupini zemalja koje imaju neravnoteže, ali rade na tome da adresiraju probleme. Mi sada pokazujemo da smo se u stanju suočavati s brojnim izazovima“, rekao je Plenković. 

Cilj  investicijski kreditni rejting do kraja mandata

Hrvatska želi da ovo ohrabrenje bude dalje prepoznato od strane agencija za kreditni rejting, a cilj je u ovome mandatu doći do investicijskog kreditnog rejtinga, što bi Hrvatsku dovelo do povoljnijeg položaja na financijskim tržištima, a onda i do smanjivanja kamata za gospodarstvo i za građane. Sve tri vodeće agencije svojim su odlukama više puta pokazale da Hrvatska ide u dobrom smjeru. 

„Ovakva ocjena, a to je jučer rekao i povjerenik Dombrovskis, pomaže našim nastojanjima da se kvalitetno pripremamo za uvođenje eura“, istaknuo je premijer Plenković i najavio da će se nakon sjednice Vlade održati druga sjednica Vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH.

„Imamo jasan smjer, jasne korake ispred sebe i želimo pokazati koliko vodimo računa o rastu hrvatskoga gospodarstva i financijskoj stabilnosti“, poručio je. 

Ključan rast industrijske proizvodnje i izvoza

Državni zavod za statistiku objavio je jučer preliminarne procjene o rastu BDP-a od 2,3 posto za četvrto tromjesečje prošle godine, a za prošlu godinu od 2,6 posto. S obzirom da je Vlada taj rast procijenila na 2,7 posto, što je vrlo mala razlika, premijer Plenković kazao je da to pokazuje da Vlada realno planira i realno gleda na strukturu i kretanja u hrvatskome gospodarstvu.

Ključnim smatra raditi više na industrijskoj proizvodnji i uravnoteženju omjera uvoza i izvoza.

Dobrim je istaknuo efekte Vladinih mjera, osobito poreznoga rasterećenja što je dovelo do rasta osobne potrošnje.

Naglasio je da ove podatke treba gledati i kontekstualno, jer je došlo i do usporavanja velikih gospodarstava Europske unije.

„Puno je zadaća pred nama. Ono što nam je najbitnije je da rastemo na zdravim temeljima, sa smanjivanjem javnoga duga, smanjivanjem deficita i vrlo jasnim smjerom u svim aspektima naše ekonomske politike“, rekao je.

Od ostalih tema izdvojio je sudjelovanje na summitu Europske unije i zemalja Arapske lige, koji je prvi puta održan na premijerskoj razini u Egiptu početkom ovog tjedna. 

„S obzirom na probleme na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, prije svega sigurnosne probleme i probleme ilegalnih migracija, važno je da se gradi partnerstvo s onim zemljama gdje je ili tranzit ili ishodište migracijskih kretanja. Jedino u suradnji možemo kontrolirati te procese i sprječavati nezakonite migracije“, kazao je premijer i još je jednom zahvalio hrvatskoj policiji koja ne samo da štiti naše granice, nego daje svoj doprinos sigurnosti i na granicama nekih drugih zemalja.

Jučer je održan redoviti polugodišnji susret s veleposlanicima članica Europske unije, a predsjednik Vlade tom je prigodom s veleposlanicima razgovarao o svim temama važnim za europsku politiku Hrvatske i poglede Hrvatske na ključne procese u svom susjedstvu.



Foto: Hina

Pisane vijesti | Andrej Plenković