Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža sjajna vijest za Hrvatsku i poticaj za daljnje napore

„To je sjajna vijest za napore koje je Vlada ulagala u proteklih dvije i pol godine u trokutu fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i ulaganja“, kazao je predsjednik Vlade osvrnuvši se na izlazak Hrvatske iz dugogodišnje procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojoj se nalazila još od 2014. godine. Komentirao je i posljednje pokazatelje o rastu BDP-a, kao i situaciju u Uljaniku.

PredsjedniK Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na redovitom polugodišnjem susretu s veleposlanicima zemalja članica Europske unije u Hrvatskoj, u povodu rumunjskog predsjedanja Vijećem  Europske unije.

„Bit će to prigoda za razmjenu mišljenja s veleposlanicima o ključnim aspektima hrvatske europske politike, kao i o aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj te odnosima među zemljama“, rekao je premijer Plenković u izjavi medijima uoči susreta.

Izrazio je zadovoljstvo što se ovaj sastanak održava upravo danas kada je na Kolegiju Europske komisije zaključeno da Hrvatska izlazi iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

„To je sjajna vijest za Hrvatsku, to je sjajna vijest za napore koje je Vlada ulagala u proteklih dvije i pol godine u trokutu fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i ulaganja“, naglasio je premijer Plenković.

EK potvrdila napredak u provođenju strukturnih reformi

Podsjetio je da je prije dvije godine, kada je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, ova Vlada pokazala svoju ozbiljnost te da ima jasan plan s jasnim mjerama.

Dodao je kako je Hrvatska prije godinu dana bila u proceduri prekomjernih ekonomskih neravnoteža, s Ciprom i Italijom, a samo je ona dobila pozitivnu ocjenu te se danas nalazi u društvu Njemačke, Francuske i drugih europskih zemalja sa stabilnim gospodarstvima.

„Ovo nam izvješće služi kao odličan poticaj za daljnje napore. Posebno mi je drago da su jako dobro ocijenjeni svi potezi koje smo proveli kroz poreznu reformu, svi potezi koje smo proveli kroz mirovinsku reformu, te da je dobro ocijenjen napredak u drugim strukturnim reformama – od obrazovanja, pravosuđa, državne uprave i rasterećenja administrativnih barijera za gospodarstvo“, poručio je. Dodao je da je ostvaren napredak u svim preporukama Europske komisije. 

Premijer Plenković zaključio je da je ovo Izvješće pokazalo da je Vlada imala tijesan dijalog s Europskom komisijom, da su poduzimane mjere odrađene sustavno te da su ohrabrujuće i motivirajuće za daljnji rad.
 
Hrvatsko gospodarstvo raste kontinuirano

Potom se osvrnuo i na pokazatelje o rastu BDP-a u četvrtom kvartalu, podsjetivši da je on obično malo niži nego u ostalim kvartalima.

„Radi se o prvoj procjeni od 2,3 posto, što nas dovodi na 2,6 posto na razini 2018. godine, kao preliminarna procjena. To je samo za 0,1 posto manje od onoga što je Vlada sama ocijenila“, rekao je.

Podsjetio je da je europsko gospodarstvo usporilo, što se nedavno vidjelo u procjenama Europske komisije.

Pojasnio je da kada hrvatsko gospodarstvo raste, raste i uvoz, a omjer između uvoza i izvoza tada radi razliku koja je malo niža od one koju bismo željeli.

„Međutim, sve je ovo još uvijek jako dobro i Hrvatska kontinuirano raste, što je najvažnije“, poručio je predsjednik Vlade.

Prioritet rast industrijske proizvodnje i izvoza

Očekuje da će i agencije za kreditni rejting valorizirati sve napore hrvatske Vlade, a ambicija da Hrvatsku vrati u investicijski kreditni rejting ostaje jedna od ključnih odrednica Vladine ekonomske politike.

Treba raditi na povećanju industrijske proizvodnje i povećanju izvoza, ustvrdio je premijer Plenković. Istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo u svojoj strukturi ne proizvodi neke proizvode pa stoga, kada dođe do većih ulaganja, osobito u strojeve, raste i uvoz.

Racionalna i odgovorna odluka o brodogradnji

Na upit novinara osvrnuo se i na situaciju u Uljaniku kazavši da se vode ozbiljni razgovori između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija, a prošli tjedan održane su i konzultacije s Europskom komisijom.

„Radimo na tome da iznađemo rješenje za brodove koji su trenutno na dokovima te smanjimo izloženost države kada je riječ o državnim jamstvima“, rekao je.

Predsjednik Vlade podsjetio je da je ova Vlada imala financijske snage u prosincu i siječnju isplatiti 2,8 milijardi kuna državnih jamstava od ranije za Uljanik, što je više od godišnjih proračuna nekoliko ministarstava, a da se to nije negativno osjetilo nigdje.

„To vam govori da smo konsolidirani. Zato će svi naredni koraci koji će biti poduzimani oko Uljanika i brodogradnje općenito biti oprezno poduzimani od strane Vlade. Ne možemo starim receptima rješavati bolesti koje su kronične“, poručio je premijer Plenković.

Naglasio da će Vlada donijeti odluku koja će biti racionalna, odgovorna prema brodogradnji i zaposlenicima, ali i poreznim obveznicima te u skladu s realnim smjernicama za državne potpore u domeni brodogradnje na europskoj razini te realnim dogovorima sa strateškim partnerima.

Stranica | Andrej Plenković