- Objavljeno: 30.08.2018.
Izmjenama Pomorskog zakona ojačat će se konkurentnost hrvatskog brodarstva i osnažiti položaj naših pomoraca
Danas je u Banskim dvorima održana 112. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je četrnaest točaka dnevnog reda, među kojima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da riječ o drugom reformskom zakonu u sektoru pomorstva nakon Zakona o lučkim kapetanijama.Istaknuo je da će ovim zakonom ojačati konkurentnost hrvatskog brodarstva, osnažiti položaj hrvatskog pomorca i njegova konkurentnost na domaćem i stranom tržištu, smanjiti administrativne barijere te otvoriti put potpunoj digitalizaciji u pomorskom sektoru, učiniti hrvatsku zastavu atraktivnom za upis stranih plovnih objekata i uskladiti nacionalno pomorsko zakonodavstvo s EU rješenjima, kao i onima iz međunarodnih ugovora kojih je Hrvatska stranka.
"Navedeni ciljevi postići će se tako da će se osuvremeniti način vođenja upisnika svih plovnih objekata", kazao je ministar dodavši da će upisnik biti u potpunosti digitaliziran i centraliziran kroz objedinjavanje podataka iz postojećih upisnika u novom jedinstvenom e-upisniku svih vrsta plovnih objekata.
Uvodi se porez po tonaži za jahte, rekao je ministar, čime se hrvatski upisnik čini atraktivnim za upis stranih jahti, koje će se na ovaj način privući na dulji boravak u Hrvatskoj, kao i na korištenje stalnog veza u našim marinama, potrošnju, popunjavanje posadom i održavanje u Hrvatskoj.
"Slijedom toga neupitan je i pozitivni financijski učinak koji će se preliti i na remontno brodogradarstvo i brodogradnju, uzimajući u obzir da velike jahte troše i do deset posto svoje vrijednosti na tekuće godišnje održavanje", dodao je ministar.
Iz razloga transparentnosti, nastavio je ministar Butković, definira će se dosad neimenovani ugovor o najmu jahte i brodice i ugovor o nautičkom vezu kako bi Hrvatska spremno dočekala strane jahte koje plove našim morem, a od sada će imati razloga zadržavati se u Hrvatskoj te se upisati pod hrvatsku zastavu.
"Dovršit će se socijalna reforma pomoraca na način da se porezno oslobođenje temeljem boravka na brodu u međunarodnoj plovidbi omogućava i u situacijama koje su nepovoljne za pomorce i na koje ne mogu utjecati, a zbog kojih do sada nisu mogli ostvariti potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak", naveo je ministar.
Potiče se održavanje izobrazbe u hrvatskim pomorskim učilištima, umjesto dosadašnjih olakšica koje su se odnosile samo na edukaciju u inozemstvu, čime bi se realizirali ciljevi pomorske strategije koji se odnose na stvaranje centara izvrsnosti u pomorstvu.
Ovim zakonom osnažuju se rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja s pomorskih objekta, kao i reakcije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora, a podižu se i granice odgovornosti brodara za određene pomorske tražbine u skladu s odredbama Konvencije o ograničenju odgovornosti iz 1976. godine te izmijenjenim i popunjenim protokolom iz '96., kao i izmjenama iz 2012. godine.
"Tekst ovog zakona usuglašen je s našim socijalnim partnerima koji su pozdravili predložena zakonska rješenja", naglasio je ministar Butković.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković smatra da će ovaj Prijedlog zakona unaprijediti zakonske okvire koji se tiču pomoraca, kao i konkurentnost hrvatskog brodarstva na međunarodnom tržištu.
Saboru upućen Prijedlog zakona o podacima i informacijama u zdravstvu
Obrazlažući Prijedlog zakona o podacima i informacijama u zdravstvu, ministar Milan Kujundžić pojasnio je da se njime osigurava temelj za harmonizaciju pravnog okvira upravljanja zdravstvenim podacima i informacijama i njihova kvalitetna obrada na razini nacionalnog zdravstvenog sustava te na razini Europske unije i međunarodnoj razini.
Kazao je da je cilj zakona sveobuhvatno i djelotvorno korištenje zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvenoj zaštiti te izrada kvalitetnih javnozdravstvenih podataka radi unaprjeđenja i očuvanja stanovništva u Hrvatskoj.
Prijedlogom zakona utvrđuju se prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba zdravstvenog sustava Hrvatske u području upravljanja podacima i informacijama u zdravstvu, definiraju se pojmovi i temeljna načela prikupljanja, korištenja i obrade zdravstvenih podataka i informacija, nadležna tijela, kvaliteta i obrada zdravstvenih podataka, njihova zaštita te inspekcijski i stručni nadzor, u cilju sveobuhvatnog i djelotvornog korištenja zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvenoj zaštiti radi unaprjeđenja i očuvanja zdravlja stanovništva u Hrvatskoj.
Propisuju se i standardi unaprjeđenja kvalitete informacijskih tehnologija u okviru e-Zdravstva sukladni državnoj informacijskoj infrastrukturi, uz smanjenje administrativnih poslova zdravstvenih radnika, a Ministarstvo zdravstva postaje središnje tijelo za e-Zdravstvo Republike Hrvatske.
Brz pristup novim inovativnim postupcima liječenja
Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je i Prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ, kojem je cilj osigurati brz pristup novim, inovativnim postupcima liječenja uz istovremeno osiguravanje sigurnosti i zaštite ispitanika kroz niz pravila.
Rekao je da je Uredbom iz 2014. pojednostavljeno rješavanje zahtjeva za odobrenje kliničkog ispitivanja podnošenjem jednog dosjea s dokumentacijom u vezi sa zahtjevom svim državama članicama putem jedinstvenog EU portala.
Ministar je pojasnio da su naručiteljima ispitivanja olakšane administrativne procedure vezane uz odobravanja kliničkih ispitivanja lijekova, ali uz zadržavanje detaljnih procjena potencijalnih rizika, s osobitim osvrtom na zaštitu ispitanika u kliničkim ispitivanjima.
"Novi pristup će pokrenuti uključivanje najvećeg mogućeg broja država članica te time potaknuti konkurentnost i provođenje kliničkih ispitivanja lijekova u Europskoj uniji", ustvrdio je.
Naveo je da se na području inspekcije kliničkih ispitivanja dodatno uvode kontrole Unije, pri čemu Europska komisija priprema, u suradnji s državama članicama, program kontrola kako bi se utvrdilo da države članice nadziru usklađenost s odredbama Uredbe (EU) iz 2014.
"Cilj predloženog zakona je osigurati brz pristup novim inovativnim postupcima liječenja uz istovremeno osiguranje sigurnosti i zaštite ispitanika kroz detaljne procjene potencijalnih rizika i niz pravila koje Uredba donosi", zaključio je ministar Kujundžić.
Usvojen Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da se Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje temelji na relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima te međunarodnim konvencijama.
Izdvojio je četiri ključna načela Konvencije o pravima djeteta: zaštita dobrobiti djeteta, zaštita od svih oblika diskriminacije, pravo na život, sigurnost i razvoj i pravo na sudjelovanje i slobodno izražavanje vlastitog mišljenja.
Naveo je da su ciljevi protokola uvođenje standardiziranog postupka prilikom postupanja prema djeci bez pratnje u Hrvatskoj kojim se osigurava jedinstvena praksa svih nadležnih tijela i institucija radi pravodobne i učinkovite zaštite dobrobiti odnosno najboljeg interesa djeteta, jasno definiranje obveza svih sudionika u postupanju prema djeci bez pratnje prilikom policijskog postupanja, smještaja, međunarodne zaštite, integracije, spajanja s obitelji ili integracije u hrvatsko društvo, osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite djece bez pratnje, čvrst i učinkovit nacionalni sustav kroz dobru suradnju svih nadležnih tijela te uspostavljanje snažnije međuresorne suradnje nadležnih tijela kroz Međuresorno povjerenstvo, kojeg imenuje Vlada.
Projekt "Posjet Vukovaru učenika 8. razreda"
Na sjednici je dana suglasnost Ministarstvu hrvatskih branitelja, Javnoj ustanovi „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“ za preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini, za sklapanje Ugovora o obavljanju usluge prijevoza za provedbu projekta "Posjet Vukovaru učenika 8. razreda" u ukupnom iznosu od 7,8 milijuna kuna.
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je Javna ustanova „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“ provela otvoreni postupak javne nabave za predmet nabave „Usluge prijevoza za provedbu projekta - posjet Vukovaru učenika 8. razreda“.
Odabrana je ponuda ponuditelja Zajednica gospodarskih subjekata: Čazmatrans Vukovar d.o.o., Čazmatrans promet d.o.o., Čazmatrans Dalmacija d.o.o., Autotrans d.d., APP d.d. i Panturist d.d. Ukupna vrijednost predmeta Ugovora iznosi 12.077.039,38 kuna.
Od toga će se u 2018. godini izvršiti plaćanje u iznosu od 4.189.511,25 kuna za što su sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu, na pozicijama Ministarstva hrvatskih branitelja.
Za razliku sredstva u iznosu od 7.887.528,13 kuna Ministarstvo hrvatskih branitelja traži suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zahvalio je na potpori, kazavši da je je riječ o programu koji je iznimno kvalitetno organiziran.
Nabava 3000 policijskih zaštitnih prsluka za razdoblje od deset godina
Ministar Zdravko Marić izvijestio je i da je Ministarstvo unutarnjih poslova provelo postupak javne nabave za izradu, najam i održavanje balističkih zaštitnih prsluka. Kao najpovoljnija ponuda izabrana je ponuda ponuditelja Kroko proizvodnja i razvoj d.o.o. ukupne vrijednosti 53.996.430 kuna s uključenim PDV-om.
Ministarstvo unutarnjih poslova traži suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 53.996.430 kuna u razdoblju od 2019. do 2028. godine, sukladno članku 44. stavku 2. Zakona o proračunu, kojim se propisuje da proračunski korisnik može preuzeti obveze po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija.
Ovom Odlukom, kazao je ministar Marić, daje se suglasnost Ministarstvu unutarnjih poslova za preuzimanje obveza na teret sredstava Ddržavnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2019. do 2028. godine za sklapanje Ugovora za nabavu izrade, najma i održavanja balističkih zaštitnih prsluka u ukupnom iznosu od 53.996.430 kuna i to s godišnjim iznosom od 5.399.643 kuna.
Ministar Davor Božinović istaknuo je da se ovim ugovorom rješava jedan od gorućih problema MUP-a, potkrijepivši to podacima vezanima uz uporabu sredstva prisile i napada na policajce u posljednjih deset godina.
"Sredstva prisile u tom su razdoblju upotrijebljena ukupno u 38.411 slučaja, pri čemu su dvojica policajaca smrtno stradala, 3130 ih je ozlijeđeno, 57 teško. U istom razdoblju bila su 1773 napada na policajce, pri čemu su tri poginula, njih 1250 je ozlijeđeno, od toga 36 teško", rekao je.
Ministar je pojasnio kako je analizom dosadašnjih postupaka nabave zaključeno da bi postojećim ritmom (svakih par godina po nekoliko stotina komada) bilo nemoguće opremiti policiju s neophodnim količinama balističke zaštite. "I, realno, to se znalo godinama", kazao je i dodao da je stoga primijenjen novi način nabave koji podrazumijeva izradu isključivo nove robe, najma i održavanja balističkih prsluka za razdoblje od 10 godina.
"Prednost ovoga modela je da će policija odjednom dobiti sve potrebne količine, dakle tri tisuće prsluka za sve rodove policije koji će se pravilno održavati. Mislim da će se takvim pristupom uspjeti ispuniti stalno isticani, a nikad ispunjen prioritet razvoja hrvatske policije koji ima izravan utjecaj na ukupnu sigurnost Hrvatske", naglasio je ministar Božinović.
Ugovor između Hrvatske i SAD-a o socijalnoj sigurnosti
Vlada je na sjednici donijela i Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država o socijalnoj sigurnosti.
Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić pojasnila je da u odnosima između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država do sada nije uspostavljen niti jedan vid suradnje u području socijalne sigurnosti. Zbog nepostojeće suradnje hrvatski radnici koji rade na državnom području Sjedinjenih Američkih Država, kao i američki radnici koji rade na državnom području Republike Hrvatske ne mogu ostvariti ni jedno od prava iz sustava socijalne sigurnosti.
Izvijestila je da je tijekom 2017. godine proveden postupak ispitivanja interesa za sklapanje ugovora o socijalnoj sigurnosti u kojem je utvrđeno kako prema podacima s kojima raspolaže Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Sjedinjenim Američkim Državama danas živi oko 1 200 000 Hrvata i njihovih potomaka.
Sklapanje Ugovora kojim će se urediti međusobni odnosi u području socijalne sigurnosti, uključujući prava iz mirovinskog osiguranja hrvatskih radnika koji prebivaju i rade u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i američkih radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj, ukazuje se potrebnim radi utvrđivanja stabilnosti i zaštite socijalnih prava za osigurane osobe obiju strana.