Komisija će do kraja mandata uputiti prijedlog Europskom vijeću da donese odluku o ulasku Hrvatske u Schengen

  • Slika /Vijesti/2019/09 rujan/27 rujna/PVRH-Juncker.jpg

Ispunili smo kriterije za ulazak u Schengen, koji su objektivni i jasno definirani prema svima. O tome će se voditi politička rasprava, a ako bude otvorenih političkih pitanja, rješavat ćemo ih na Europskom vijeću. Ne očekujem da ta odluka bude donesena za vrijeme hrvatskoga predsjedanja jer nije realno da se na dnevnom redu nađe krupno političko pitanje za zemlju predsjedateljicu, poručio je danas premijer Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u Bruxellesu gdje se susreo s čelnicima europskih institucija. Posjet Bruxellesu započeo je jučer sastankom s novoizabranom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, a razgovarao je i s aktualnim predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom te predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem. 
 
Današnje sastanke započeo je razgovorom s potpredsjednikom Europske komisije nadležnim za euro i socijalni dijalog  Valdisom Dombrovskisom. 
 
U izjavi za medije kazao je da su za Hrvatsku dvije ključne teme. Prva tema odnosi se na Schengen, a premijer Plenković dobio je vrlo jasna jamstva jučer od predsjednika Europske komisije Junckera da će do kraja njegovoga mandata Komisija uputiti Vijeću zaključak da je Hrvatska ispunila kriterije za ulazak u Schengen te prijedlog da Vijeće donese odluku o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor. 
 
„To je bila naša ambicija, naš glavni cilj, na tome smo puno radili, osobito Ministarstvo unutarnjih poslova i vjerujem da je to priznanje svima koji su pokazali da je Hrvatska u svih osam područja ispunila kriterije“, kazao je. 
 
Proces za uvođenje eura odvija se dobro i u zadanim rokovima 
 
Druga važna tema su kriteriji za pristupanje Europskom tečajnom mehanizmu II, a premijer Plenković kazao je da Hrvatska ispunjava svoj Akcijski plan, koji sadrži šest područja i 19 aktivnosti te mjere kompatibilne s Nacionalnim programom reformi. 
Dodao je da Komisija prati sve što Vlada radi u tom području i istaknuo da se proces odvija realno i u zadanim rokovima. 
 
Najavio je da će tijekom listopada Hrvatsku posjetiti izaslanstvo Europske komisije koje će prikupljati podatke za novo izvješće u kontekstu Europskoga semestra, a te je podatke ocijenio vrlo pozitivnim s ukupnim naporima u strukturnim reformama i u aktivnostima koje se tiču ukupnog gospodarskog razvoja i makroekonomskih pokazatelja. 
 
Novinare je zanimalo može li tijekom hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom jedna od tema dnevnoga reda biti hrvatski ulazak u Schengen. Premijer Plenković kazao je da ne može te pojasnio da kada određena država predsjeda nije realno da neka krupna politička tema bude jedna od onih kojima se sama bavi i s kojima upravlja. Dodao je kako treba voditi računa i o tome koliko Bugarska i Rumunjska čekaju na odluku nakon što su je Komisija Vijeću dala prijedlog. 
 
„Sve smo kriterije ispunili, politička rasprava će se voditi, a ja ne očekujem da bilo kakva odluka bude za vrijeme našega predsjedanja“, poručio je premijer Plenković.
 
Od Slovenije očekujemo da ne miješa bilateralna pitanja s europskim temama 
 
Upitan očekuje li slovensku blokadu ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, naglasio je kako su kriteriji objektivni i vrlo jasno definirani prema svima.
 
„Mi smo ih ispunili. Komisija neće izaći pred Kolegij s nečim što će reći da su sve točkice ispunjene, da to nije tako. Prema tome, ako bude nekih otvorenih političkih pitanja, mi ćemo ih rješavati na Vijeću“, ustvrdio je Plenković. 
 
Podsjetio je na sličnu epizodu u prošlosti, koju je ocijenio lošom, ružnom i antieuropskom i izazvala je probleme u bilateralnim odnosima između Hrvatske i Slovenije.
 
„Miješati bilateralna pitanja i pitanja međunarodnoga prava s europskim temama, mislim da nije dobro. Mi to ne radimo i očekujemo da ni Slovenija to ne radi“, poručio je. 
 
Na novinarski upit kako to da je Slovenija ušla u Schengen, a nema riješeno pitanje granice sa susjedima, premijer je kazao da upravo ta rečenica rješava sve, te da je i Hrvatska puno puta to komunicirala u vrijeme 2009., kada nije otvorila niti zatvorila nijedno poglavlje za vrijeme Češkoga predsjedanja. No, dodao je kako vjeruje da se odmaklo od takvih odnosa. 
Naglasio je kako to pitanje nije vezano za Schengen te ustvrdio da Slovenija ne može unedogled blokirati ulazak Hrvatske u Schengen. 
 
„Mi smo članica, imamo mehanizme dovoljne, samo ću to reći“, dodao je. 
Podsjetio je da Hrvatska, za razliku od Slovenije, nije odabrala napraviti bodljikavu žicu na granici niti je izgradila zid. 
 
„Nego ima ljude koji se zovu hrvatski policajci, čiji posao jako cijenim, koji čuvaju granicu i preveniraju ilegalne migracije na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti“, kazao je i dodao da će Hrvatska i dalje jačati kontrolu vanjske granice. 
 
Naglasio je da Komisijine službe nemaju nikakve veze s politikom, već se radi o ljudima koji procjenjuju je li zemlja koja ima ambiciju ispuniti kriterije za Schengen te kriterije ispunila. 
 
Obaveza svake hrvatske vlade pomoći Vukovaru, simbolu Hrvatske i Domovinskoga rata
 
Novinare je zanimalo i što točno Hrvatska traži od Europske komisije kada je riječ o Zakonu o razvoju grada Vukovara. 
 
„Vukovar je simbol Hrvatske, simbol Domovinskoga rata, simbol žrtve i simbol patnje, ali isto tako i obaveza svake hrvatske vlade da na poseban način nastoji pomoći“, poručio je premijer. 
 
Pojasnio je da je intencija Vlade napraviti zakonski okvir koji će uzeti u obzir specifičnosti grada koji je bio potpuno razoren i sravnjen sa zemljom, u kojem je poginulo oko 1500 ljudi.
 
„Želimo objasniti Komisiji specifičnost Vukovara i pronaći slične situacije na koje se možemo nasloniti kako bi se uvažilo da, uz respektiranje unutarnjega tržišta, dobijemo ipak neke manje modifikacije u pojedinim aspektima kako bi privukli investitore u Vukovar“, pojasnio je premijer Plenković i dodao kako bi te iznimke bili magneti za ulagače i radna mjesta, za razliku od sadašnjih uvjeta, zahvaljujući Vladi SDP-a i njenoj statističkoj podjeli Hrvatske, koji su isti za investitore u Zagrebu, Buzinu, Rugvici ili Vukovaru. 
 
Pojasnio je da sličnih situacija i elemenata ima u zakonima koji su bili vezani uz ujedinjenje Njemačke. Naglasio je da je dijalog o toj temi intenzivan te da je visok stupanj razumijevanja za tu temu kod aktualnog predsjednika Europske komisije Junckera i novoizabrane predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. 
 
Tijekom dana premijer Plenković susreo se i s povjerenikom Europske komisije za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom, povjerenikom za proračun i ljudske resurse Güntherom Oettingerom, predsjednikom Vlade Belgije i novoizabranim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom te premijerom Finske Anntijem Rinneom, s kojim je u kasnim poslijepodnevnim satima sudjelovao i u raspravi u okviru „EU-ASIA Connectivity Foruma“. 
 
Posjet Bruxellesu završit će sutra sastankom s aktualnim predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. 

Foto: Hina


Pisane vijesti | Andrej Plenković