Kontinuirano podupiremo Ukrajinu, hrvatska Vlada nije niti će ikada voditi politiku popuštanja prema Rusiji

Stajalište država članica Europske unije koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju, među kojima je i Hrvatska, jest da se u kohezijska sredstva prilikom revizije Višegodišnjeg proračunskog okvira ne dira. Mislim da se takva poruka razumjela, kazao je danas u Bruxellesu novinarima premijer Plenković nakon završetka sastanka Europskoga vijeća na kojem su glavne teme bile ruska agresija na Ukrajinu i nastavak potpore toj zemlji, gospodarstvo, migracije, sigurnost i obrana te vanjski odnosi.

Nakon dvodnevnog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je u razgovoru s novinarima o zaključcima sa sastanka.
 
Kazao je da su čelnici i čelnice Europske unije razgovarali o nizu važnih tema, kao što je to uobičajeno, a ovoga im se puta na radnom ručku pridružio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
 
Jučerašnjim dijelom sastanka dominirale su teme obrane, sigurnosti i daljnje pomoći Ukrajini te vanjske sigurnosti i migracija, a današnjim dijelom odnosi s Kinom te pitanja vezana uz gospodarstvo i reviziju višegodišnjeg financijskog okvira.
 
Poljska i Mađarska nisu bile suglasne s tekstom zaključka u pitanju migracija
 
Nije uspjelo doći do zaključka u pitanju migracija, kazao je premijer Plenković, jer Poljska i Mađarska nisu bile suglasne s tekstom, pa će on biti prezentiran javnosti u formi zaključaka predsjednika Europskog vijeća.
 
Pojasnio je da Poljska i Mađarska nisu zadovoljne načinom odlučivanja prilikom dogovora ministara unutarnjih poslova u Luxembourgu koji su odlučivali kvalificiranom većinom, dok je njihova pozicija bila da bi se o takvim temama trebalo odlučivati konsenzusom. 
 
Važnim je naglasio da se pristup Vijeća temi Pakta za migracije dogovorio u Luxembourgu na razini ministara unutarnjih poslova te to predstavlja poziciju Vijeća za daljnje razgovore, a sam proces donošenja odluka će se nastaviti dalje.
 
Potreba deeskalacije stanja na Kosovu, politika EU-a tu mora biti balansirana
 
S hrvatskog su aspekta, dodao je premijer, bile važne i teme koje su se odnosile na jugoistok Europe i perspektivu proširenja.
 
Što se tiče odnosa između Srbije i Kosova, premijer je kazao da je naglasio potrebu deeskalacije stanja na Kosovu te stvaranja preduvjeta za što skorije ponovno održavanje izbora u općinama s većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, uz osiguravanje sudjelovanja srpskog stanovništva na tim izborima, a ne da budu bojkotirani.
 
Politika Europske unije, dodao je, tu mora biti balansirana, a deeskalacija mora ići s obje strane.
 
Kada je riječ o temama koje se tiču gospodarstva, premijer Plenković na sastanku Europskog vijeća naglasio je važnost ekonomske i energetske sigurnosti.
 
Pozicija Hrvatske je da se ne diraju sredstva rezervirana za kohezijsku politiku
 
Podsjetio je da se revizija Višegodišnjeg financijskog okvira predviđa zbog tri razloga: daljnje financijske pomoći Ukrajini, pitanja migracija i konkurentnosti.
 
Pozicija Hrvatske, kao i drugih zemalja koje su neto korisnici kohezijskih sredstava, je da se ne diraju sredstva koja su rezervirana za kohezijsku politiku.
 
“Hrvatska i većine država članica koje su u ovom trenutku neto korisnici kohezijskih sredstava smatraju da se prigodom revizije ne diraju sredstva koja su rezervirana za kohezijsku politiku i mislim da se takva poruka razumjela”, rekao je premijer Plenković.
 
Hrvatska ima dovoljno svojih snaga i kapaciteta za čuvanje vanjske granice
 
Što se tiče otvorenosti EU prema Ukrajini, premijer Plenković kazao je kako je ona i dalje snažna i dodao da se i na ovom sastanku video-vezom obratio ukrajinski predsjednik Zelenski koji je istaknuo daljnje europske ambicije i želju za podrškom.
 
Upitan pristaje li Hrvatska na slovensku ideju da Frontex dođe na granicu između Hrvatske i BiH, premijer Plenković je kazao kako je ministar unutarnjih poslova već dogovorio da će doći šest savjetnika Frontexa koji će pomagati Hrvatskoj na pitanjima sprječavanja nezakonitih migracija, ali ne na način da bi policajci iz drugih država članicama bili stavljeni na hrvatsku granicu.
 
"Hrvatska kao i članica Unije i članica Schengenskog prostora ima dovoljno svojih snaga i kapaciteta. Šest tisuća i petsto policijskih službenika čuva vanjsku granicu i Europske unije i Schengensku granicu. Prema tome, suradnja s institucijama kao što je Frontex je uvijek dobro došla, ali ovo je više u savjetničkom smislu", pojasnio je.
 
Kontinuirano podupiremo Ukrajinu, hrvatska Vlada nije niti će ikada voditi politiku popuštanja prema Rusiji
 
Osvrnuo se i na nadležnost za davanje vojne pomoći Ukrajini, naglasio je kako su one isključivo u nadležnosti Vlade.
 
"Mi to radimo kontinuirano i činit ćemo to i dalje. Dali smo veliku pomoć, potpuno uvjereni da pomažemo žrtvu, a da smo i politički i pridruživši se nizu paketa sankcija osudili agresora, a to je Rusija", poručio je istaknuvši da je jasna i konzistentna politika Vlade, utemeljena na činjenicama, poštivanju međunarodnog prava i na hrvatskom nacionalnom interesu, da je Rusija agresor, a Ukrajina žrtva. 
 
Nije, naglasio je, politika hrvatske Vlade voditi politiku popuštanja prema Rusiji, niti će je ikada voditi.
 
"Imaju li neki drugi akteri neke druge stavove, to je moguće. Slušali smo ih, čuli smo ih, nagledali smo se toga. Osuđujemo ih, ne slažemo se s njima", dodao je.
 
Loše je što je 54 zastupnika u Saboru iz čistog kaprica prema prijedlogu Vlade HDZ-a odbilo sudjelovanje Hrvatske u EUMAM-u
 
Lošim je ocijenio što je 54 zastupnika u Hrvatskom saboru, iz čistoga kaprica prema prijedlogu Vlade koju predvodi HDZ, propustilo staviti Hrvatsku na pravu stranu, prigodom glasovanja o sudjelovanju u EUMAM misiji.
 
Danas je, dodao je, visoki predstavnik za vanjsku politiku Borrell izvijestio da je već 24 tisuće ukrajinskih vojnika prošlo obuku u državama članicama Unije koje participiraju u toj misiji.
 
Još je jednom podsjetio da je taj prijedlog Vlade došao od Glavnog stožera Oružanih snaga, a predložena je obuka za do stotinjak ukrajinskih vojnika. Uz to, bilo je predloženo da se mogu poslati hrvatski instruktori u Poljsku i Njemačku te nekoliko časnika u zapovjednoj strukturi te operacije.
 
Usprkos tome što Sabor nije donio odluku o sudjelovanju u EUMAM-u, premijer Plenković je istaknuo da Hrvatska kontinuirano podupire Ukrajinu.
 
Naš politički angažman oko Ukrajine je jasan, prepoznatljiv i cijenjen i od naših prijatelja u Ukrajini i unutar Europske unije, a i od saveznika u NATO-u
 
"Ukrajinski ranjenici su u Hrvatskoj, ukrajinske izbjeglice su u Hrvatskoj, ukrajinska djeca su u Hrvatskoj. Pomogli smo i vojno i politički i diplomatski i ekonomski", poručio je i dodao kako se danas u Zagrebu organizira radionica u suradnji Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva  na temu odgovornosti za počinjene radne zločine, na kojoj sudjeluje i glavni ukrajinski tužitelj, s kojim će se susresti po povratku u Zagreb.
 
U listopadu će Hrvatska biti domaćin konferencije o razminiranju Ukrajine, jer i u razminiranju, kao i u procesuiranju ratnih zločina, Hrvatska nažalost ima iskustvo i ekspertizu, kazao je premijer Plenković.
 
Podsjetio je da je u listopadu prošle godine Hrvatski sabor bio domaćin prvog parlamentarnog sastanka Krimske platforme.
 
"Prema tome naš politički angažman oko Ukrajine je jasan, prepoznatljiv i cijenjen i od naših prijatelja u Ukrajini i unutar Europske unije, a i od saveznika u NATO-u", poručio je.
 
Važno stvoriti okvir unutar EU-a koji će se dugoročno baviti pitanjem demografije
 
Osvrnuo se i na temu demografije, koja je također ušla u zaključke s današnjeg sastanka Europskog vijeća.
 
Podsjetio je da je na prijedlog Hrvatske još u 2019. godini za vrijeme rumunjskoga predsjedanja Vijećem EU-a po prvi puta dogovoreno da u portfelj jedne članice Europske komisije, u ovom slučaju potpredsjednice Dubravke Šuice, uđe tema demografije.
 
Ta je tema, dodao je, sada postala horizontalna tema te je na sastanku još jednom podcrtao koliko je važno stvoriti okvir koji će se dugoročno baviti tim pitanjem na razini Europske unije.
 
Mnogostruke koristi prvih deset godina članstva Hrvatske u EU
 
S obzirom da je sutra deseta godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji, premijer Plenković naveo je nekoliko podataka o koristima toga članstva za Hrvatsku.
 
Podsjetio je da je Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura, a mnogostruke koristi toga članstva vidljive su građanima i gospodarstvu.
 
"Potvrdili smo to u mandatima naše Vlade s ulaskom u Schengenski prostor, europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam. Ukupna percepcija međunarodne reputacije Hrvatske u ovome trenutku je nikada bolja – od investicijskog kreditnog rejtinga, do načina na koji nas gledaju međunarodna i domaća financijska tržišta i institucije, kakav ugled imamo unutar institucija. Reputacija Hrvatske u EU nakon deset godina je vrlo snažna, vrlo čvrsta, cijeni se ono što govorimo, sluša se ono što sugeriramo", kazao je premijer Plenković poručivši kako smatra da je Hrvatska u deset godina napravila sve što je bilo moguće.
 
Podsjetio je da je 2020. godine Hrvatska osigurala, nakon Grčke, najviše sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije, a uz sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira, sve skupa 25 milijardi eura.
 
Plus, dodao je, milijarda i tri milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa, koji su u potpunosti potrošeni.
 
Na kraju je zahvalio i izvjestiteljima iz Bruxellesa na višegodišnjem radu i praćenju aktivnosti Hrvatske u Europskoj uniji i uopće europskih tema.


 
 
 

Pisane vijesti