- Objavljeno: 07.04.2015.
Kotromanović za Novi list: Transparentna nabava osigurala nam je uštedu i oslobodila sredstva za projekte modernizacije
Resor ministra obrane Ante Kotromanovića jedan je od najspominjanijih u posljednjih nekoliko tjedana. Odlazak »Krila Oluje«, vojna parada za obljetnicu Oluje uvođenje ili ne vojnog roka, kao i javna prozivanja za slabo stanje u vojsci dovoljan su povod za razgovor s ovim veteranom Domovinskog rata, koji je uniformu zamijenio ministarskom foteljom.
Iz nekog razloga, posljednjih dana se ponovno prežvakava priča o obveznom vojnom roku. Kakav je vaš stav o tome?
- Od kada je donesena odluka o suspenziji vojnog roka ni jedna parlamentarna politička stranka, pa čak ni one izvanparlamentarne, nisu izašle s inicijativom o ponovnom obveznom služenju vojnog roka. Tijekom izrade i donošenja Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, koji je usvojen prije tri mjeseca, organizirali smo vrlo široku javnu raspravu. Napominjem kako mnoge udruge, institucije i pojedinci, pa ni oporbene stranke nisu otvarale ni problematizirale pitanje vojnog roka. U kontekstu oživljavanja vojnog roka prije svega želim vidjeti konkretnu argumentaciju zbog čega bismo trebali ići u tom smjeru i koje promjene aktualiziraju ovo pitanje?
No, spominje se i teza kako je 15 do 16 tisuća vojnika jednostavno premalo za Hrvatsku. Ima li tu istine?
- Mislim da je ovaj broj profesionalnih vojnika optimalan i dovoljan za izvršenje postavljenih zadaća pred Oružane snage, a također smo i po prvi put razvili i pričuvnu komponentu, jačine 21.000 vojnika. Do ovakve strukture i broja vojnika
smo došli na temelju provedenih analiza u našim strateškim dokumentima. I pored navedenog, bih istaknuo da je Hrvatska pri vrhu među NATO članicama kada govorimo o udjelu vojnika u ukupnoj radno sposobnoj populaciji.
Imaju li ti vojnici dovoljno sredstava za obuku?
- Obuka i spremnost naših snaga su neki od središnjih prioriteta našeg djelovanja. Kao nekadašnji vojnik u potpunosti sam svjestan značaja obuke. Samo primjera radi, na obuku se 2011. godine trošilo 50 tona streljiva, lani je utrošeno 200 tona. Smatram da su to najbolji pokazatelji koliko ozbiljno radimo na području obuke tako da komentari kako je obuka zapostavljenja ili da nema dovoljno sredstava jednostavno ne stoje. Vojska je u dobrom stanju, dosta se trenira i dobro se radi. Naravno, uvijek se može bolje i više, nitko nije savršen. Ali ja želim čuti konstruktivnu kritiku.
Posljednjih tjedana gotovo pa glavna priča je moguća vojna parada 5. kolovoza, na Dan pobjede. Vojska bi tu trebala odigrati glavnu ulogu, kakav je vaš stav, kao i MORH-ov, o tome?
- Ja sam ideju za mimohodom spomenuo još lani, nakon proslave Oluje. U posljednje vrijeme sam razgovarao o tome i s premijerom i s predsjednicom i svi smo se načelno složili da je to u redu. Sad je na Vladi da donese odluku. Kakva god ona bila, mi ćemo svoj posao napraviti.
Koji je vaš osobni stav o mjestu održavanja?
- Najprije da kažem nešto što je meni osobno važnije: nisam za paradu tipa Sovjetskog Saveza, s gomilom naoružanja i tehnike. Meni se više sviđa princip koji imaju Francuzi, s povijesnim postrojbama, gdje se pokazuju svi elementi nacionalne sigurnosti u državi, uključeni su i vojska, policija, vatrogasci, DUZS, braniteljske postrojbe, a otvorena je i mogućnost sudjelovanja naših saveznika. I nadam se da ćemo svi tog dana biti jedinstveni i ponosni, jer ako na taj dan to nemamo, onda kvragu i sve. Jer to je smisao svega. Operacija Oluja je bila na cijelom području Republike Hrvatske, a vodila se iz Zagreba. Moje mišljenje je da je Zagreb i politički, logistički i tehnički najbolji izbor za mimohod jer se može najlakše sve i organizirati, ne zanemarujući pri tom simboliku i tradiciju Knina i tamošnje proslave.
Parada nekako prirodno povlači pitanje i vašeg odnosa s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, vrhovnom zapovjednicom. Jeste li zadovoljni dijalogom s njom?
- Odnos s predsjednicom je vrlo dobar, surađujemo, imamo redovite sastanke i razgovaramo o svim važnim temama vezanim za obrambeni resor. Odnosi i nadležnosti Predsjednice i Vlade, odnosno MORH-a jasno su propisani Ustavom i Zakonom o obrani. Ministarstvo obrane je otvoreno za raspravu o svim pitanjima i mogućim inicijativama vezanim za obranu i uvažavamo sve dobre prijedloge. No, vrlo je značajno da to činimo putem institucija i temeljem dobre argumentacije jer time pokazujemo odgovornost i vjerodostojnost. Ponavljam, obrana je prevažan resor da bi se dopustilo bilo kakvo spekuliranje ili eksperimentiranje.
Vratimo se malo klasičnim vojnim i obrambenim pitanjima. Što biste istaknuli iz vašeg dosadašnjeg mandata po pitanju poboljšavanja poslovnih procesa, za koje kažete da ste ih unaprijedili?
- Kad se pogledaju tri godine koliko smo tu, uz sva ograničenja i izazove, pomaci su sasvim jasni i vidljivi. Smanjili smo administraciju, unaprijedili brojne poslovne procese, uveli transparentan sustav nabave, sustav upravljanja osobljem, racionalizirali i smanjili nepotrebne troškove na svim razinama, uveli elektronsko poslovanje, novi sustav za nadzor i kontrolu projekata, povećali obuku, modernizirali Oružane snage. Čak i u izbornoj godini nastavljamo s reformama i smanjenjem broja ljudi u MORH-u. To valjda dokazuje da ne kalkuliramo.
U više navrata ste u javnosti isticali napredak u javnoj nabavi. Koje su osnovne promjene koje su tu uvedene?
- Moj poseban prioritet je bilo podizanje transparentnosti u području nabave. I danas se pokazuje ono što sam od početka znao – kroz transparentne procedure naš novac – novac građana vrijedi više. A to je za obrambeni resor, gdje su postupci nabave vrlo komplicirani i zahtjevni, posebno važno. Na početku svog mandata, zatekao sam praksu da se od milijardu kuna, čak 878 milijuna kuna provodilo pod oznakom tajnosti. Danas je to manje od 70 milijuna. Također smo uspjeli i uštedjeti kroz javne nabave, učinili smo ih dostupnima javnosti, i tu sam stvarno zadovoljan. Evo, primjera radi – samo na jednom postupku nabave uštedjeli smo 30 milijuna kuna. Kako? Netko je prije nas potpisao ugovor o kupovini 56 strojnica 12,7 mm za 170 milijuna. Mi smo kupili dvije više, znači 58 istih strojnica, za 140 milijuna kuna. Mislim da smo izgradili sustav koji se može i dalje u budućnosti dorađivati, ali za ovo što sada imamo, postali smo primjer jer nas prijenos iskustava traže i naši saveznici i partneri.
Što se tiče modernizacije, dio političkih struktura plasira tezu kako se na tom planu nije napravilo dovoljno.
- Napravili smo ono što smo najviše mogli sa sredstvima koja smo imali. Transparentna nabava nam je osigurala uštedu i dala nam priliku da oslobodimo sredstva za projekte modernizacije. U usporedbi s vremenima kada je obrambeni resor raspolagao sa značajno većim sredstvima, danas odgovorno tvrdim da imamo puno više projekata modernizacije i opremanja.
Dobro, što jeste modernizirano i nabavljeno u obrambenom sustavu?
- Krenuli smo u projekte modernizacije promišljeno i koordinirano s ciljem osnaživanja svih dijelova OS RH ali i nacionalnih industrijskih kapaciteta. Pokrenuli smo napokon i postupak gradnje obalnih ophodnih brodova, što se gotovo desetljeće najavljivalo. Posebno mi je drago da uvodimo nove sofisticirane sustave poput haubice 155 milimetara koje nas stavljaju u sam svjetski vrh. Modernizirali smo radar FPS-117 za zrakoplovstvo. Krenuli smo u modernizaciju radara Peregrin za nadzor mora koji je do sada samo 20 posto bio operativan. Modernizirali smo i avione i održali sposobnost zaštite zračnog prostora, što se godinama propuštalo napraviti pa nas je dočekalo alarmantno stanje, modernizirali smo helikoptere. Uz pomoć naših saveznika uvodimo i nove tipove helikoptera. Kupljen je i novi protupožarni zrakoplov, novi inžinjerijski strojevi, radimo reviziju tenkova, uvodimo nova podvodna vozila za HRM. Pomogli smo maksimalno razvoju hrvatske vojne industrije. Potpisali smo sedmogodišnji okvirni sporazum s domaćim proizvođačima, uveli smo u operativnu uporabu domaću jurišnu pušku, nove prikrivne odore, vojničke čizme, kacige, i drugu opremu. Uložili smo oko 150 milijuna kuna u infrastrukturu – vojarne, skladišta, smještajne kapacitete za školovanje naših kadeta. Od naših američkih saveznika dobili smo donaciju od 212 borbenih vozila, s kojima ćemo dobiti veću mobilnost i zaštitu naših postrojbi. Zamislite što se sve još moglo nabaviti dok je sustav imao milijardu kuna više!
Kritičari će često navesti i kako nisu doneseni ključni strateški dokumenti, poput strategije nacionalne sigurnosti.
- Ti kritičari moraju znati da Strategija nacionalne sigurnosti nije u nadležnosti resora obrane. Strateški dokumenti koje smo zatekli bili su još iz 2002. godine, zastarjeli, a postali smo i članica NATO-a. Do sad smo uspjeli napraviti većinu strateških dokumenata – Strateški pregled obrane, Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH, Dugoročni plan razvoja OS RH i za to smo imali jednoglasnu potporu svih stranaka. Ove godine napravit ćemo Plan obrane Republike Hrvatske, dokument koji nikad nije bio donesen i Plan uporabe Oružanih snaga. Kritika je i ovdje dobrodošla, ali s pozitivnom, utemeljenom argumentacijom.
No, jedna stvar stoji kad je kritika u pitanju. Gotovo preko noći smo ostali bez pilota iz »Krila Oluje«. Hoćemo li imati nastup akrobatske skupine za proslavu 30. svibnja i proslavu Oluje?
- Kako ne. Sutra bi mogli nastupiti da trebaju. Moram reći da je ovdje bilo dosta politiziranja i spekuliranja. Naglašavam da odlaskom pilota akrobatske grupe nije dovedena u pitanje borbena spremnost HRZ-a. Sve ključne zadaće redovno se obavljaju – od nadzora zračnog prostora, medicinskih letova, protupožarnih aktivnosti, obuke itd. Odlazaka iz sustava je bilo i bit će u budućnosti i to je pojava koja se događa u svim zrakoplovstvima u svijetu. Međutim naša je odgovornost da osiguramo da pojedine sposobnosti ne ovise samo o pojedincima već da izgradimo sustav koji će biti u stanju kontinuirano privlačiti i stvarati ključno osoblje. Mi ne možemo konkurirati ponudama koje su na tržišnoj osnovi ali učinit ćemo sve da ovu sposobnost održimo.
Kakva je uopće budućnost HRZ-a u takvim teškim uvjetima natjecanja s privatnim sektorom?
- Mi smo sad oformili jedan jaki tim – Ministarstvo, Glavni stožer, HRZ. Njihov je zadatak snimiti stanje i predložiti mjere. I kratkoročno što možemo napraviti, što je manje bitno, ali i dugoročno. Sve će se ispitati: materijalna prava, personalna politika, sustav zapovijedanja i zapovjedno osoblje, taktike, ulaz u sustav, odnosno školovanje... Plan je u dva do tri mjeseca sve to snimiti, onda bi se predložile mjere. Moramo prepoznati najbolje časnike, koji će u budućnosti preuzeti vodstvo HRZ-a. Napominjem, radit će se o dubinskom skeniranju, sve će se proći: pravilnici o letenju, dodaci na plaće, sustav napredovanja, organizacija rada, ustroj, sve će se to vidjeti i provjeriti može li se nešto bolje napraviti. Sve će se propitati, pa i imamo li možda premalo tehničara prema ustroju, čak i je li ustroj baza dobro izveden itd. Uključili smo u timove i zapovjednike eskadrila, oni najbolje znaju koji su problemi na terenu, kod ljudi. Kad donesemo neki pravilnik, koliko god željeli najbolje, njegova provedba nije uvijek na željenoj razini. Zato sad želimo dobiti reakciju ljudi na koje se ti pravilnici i odnose.
Kad se dodirne Zrakoplovstvo, ne može se ne pitati ima li što novo po pitanju nadzvučne eskadrile, konačna odluka o budućnosti predviđena je dogodine.
- Moguća rješenja za zaštitu zračnog prostora okvirno su navedena u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga kao rješenje kroz multinacionalni pristup i inicijativu, odnosno kroz samostalni razvoj sposobnosti. Konačna odluka o mogućnostima i modelu održavanja sposobnosti borbenog zrakoplovstva treba se donijeti do kraja 2016. godine i donijet će se nakon iscrpnih materijalnih i financijskih analiza pojedinih opcija te analize rješenja drugih zemalja u ovom području. Trenutno želimo vidjeti što je sve dostupno na tržištu i koji su uvjeti za to. Sve nas zanima, sve opcije pokušavamo analizirati, sve dostupne avione zapadnog tipa. Mislimo da u današnjem razvoju situacije nema smisla sagledavati istočne varijante. Formirano je stručno povjerenstvo sa zadaćom izrade podloge o mogućnostima i modalitetima razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora. Njihov rad će biti jedan od temelja za donošenje odluke o razvoju ove sposobnosti. Onda ćemo nakon toga doći na Vladu i kazati: ovo su te opcije za koje smatramo da su najbolje. Slijedi međuresorna skupina, uključivanje politike, jer sam siguran da se dio sredstava može vratiti ulaganjem onih od kojih kupujemo.
Ovakvim odgovorom stječe se dojam da je MORH zauzeo stav kako ukidanje nadzvučne eskadrile nije dobra opcija?
- Da, smatramo da ukidanje nije dobra opcija, ali njihovo održavanje mora biti utemeljeno na realnim osnovama i resursnim mogućnostima.
Petrinja bi trebala biti pokazni primjer vojarne budućnosti. Kakva je situacija tamo? O vojarni 21. stoljeća smo slušali godinama, ali nažalost nije napravljeno ništa.
- Uskoro ćemo javnosti prezentirati što smo sve uspjeli napraviti u zadnje vrijeme. Od Fonda za zaštitu okoliša čak smo dobili i povrat od 10,2 milijuna kuna i to ćemo iskoristiti za nove projekte.
Posljednjih mjeseci često se spominje lokacija vojne baze u Udbini u kontekstu raznih gospodarskih projekata. Kakvi su MORH-ovi planovi s Udbinom?
- Udbina je perspektivna vojarna za Oružane snage. Sada predstoji izrada padobranskog tornja za naše specijalce. Radit će se i takozvani »shooting house«, prostor za vježbanje upada u zatvorene objekte. U Divuljama ćemo obnoviti ronilački centar, plan je tamo prebaciti naše podvodne diverzante i specijalnu policiju. Znači i Divnije i Udbinu namjeravamo i dalje razvijati. Ukoliko budu konkretizirani određeni prijedlozi vezani uz gospodarske projekte, mi ćemo ih svakako uzeti u obzir i pronaći adekvatno rješenje koje uvažava potrebe obje strane.
Jeste li zadovoljni sustavom dragovoljnog služenja vojnog roka?
-Da, skroz smo izmijenili i princip obuke dragovoljnih ročnika. Danas provode na terenu preko 70 posto svog vremena, treniraju, vježbaju i to je dobra podloga za buduće profesionalne vojnike. U budućnosti planiramo i njihovo povećanje u sustavu.
Razgovarao Danko Radaljac