- Objavljeno: 15.12.2014.
Maras za Jutarnji list: Cilj nam je da Hrvatska izađe iz recesije–već imamo zdravi sektor malog i srednjeg poduzetništva
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ovaj je tjedan sasvim neočekivano uspio zaratiti s nekadašnjom stranačkom kolegicom i dobrom prijateljicom Mirelom Holy. U jednoj emisiji Hrvatskog radija izjavio je da ORaH-ovi birači zasigurno nisu bivši Karamarkovi birači, nego oni lijevoga centra. Ta se izjava u javnosti protumačila kao da je Maras rekao da će ORaH koalirati sa SDP-om. Zbog toga ga je čelnica ORaH-a prozvala da laže, a potom je otišla na ručak s premijerom Milanovićem. Što se uistinu dogodilo, jesu li Holy i Maras izgladili odnose, što općenito misli o toj stranci, u intervju za Nedjeljni govori ministar Maras, s kojim smo razgovarali u njegovu uredu u petak. Jedan od najmlađih članova Vlade, 40-godišnji diplomirani ekonomist govori i o teškoj gospodarskoj situaciji, o tome koje će reforme provesti do kraja mandata, o odnosima u vladajućoj koaliciji, ali i u SDP-u.
Već 12. kvartal zaredom BDP pada i Hrvatska je prema tom pokazatelju najgora zemlja u Europskoj uniji, unatoč dobroj turističkoj sezoni i rastu izvoza i industrijske proizvodnje. Kako to tumačite i što nismo napravili, a trebali smo kako bi Hrvatska izašla iz recesije?
- Hrvatska je dugi niz godina u recesiji jer od početka krize 2009. nismo dovoljno brzo restrukturirali gospodarstvo. Naravno da je i ova Vlada mogla neke stvari brže napraviti. Ali neke reforme koje su druge države radile, Hrvatska, nažalost, nije. Bivša Vlada ponašala se kao da krize nema. Podsjetit ću samo da je proračun opće države za 2011. bio u deficitu 25 milijardi kuna. Mi smo u godinama prije recesije rasli na sektorima poput građevine, gradili smo autoceste, a gospodarstvo se baziralo na potrošnji i zaduživanju građana. Sada toga više nema. Prisiljeni smo tražiti nove generatore rasta jer nam oporavak ide nešto sporije od drugih država EU koje imaju stabilnu i jaku industriju. Usporedno s time mi smo morali restrukturirati i brodogradnju. To je nešto što se odgađalo 20 godina, a ova je Vlada to riješila u dvije godine mandata.
Rekli ste da smo i mi mogli neke stvari brže riješiti. Što smo mogli brže, a nismo?
- Neke reforme, primjerice u javnim službama ili zdravstvu, ili Zakon o radu, mogle su se raditi i u prvoj godini mandata, ali vidite kakvi se otpori javljaju. Ali postoje objektivni razlozi za to. Nemamo konsenzus za reforme ni kod zainteresiranih skupina ni kod opozicije, koja u ove tri godine nije predložila ništa. U povijesti Hrvatske nije se dogodilo da najveća opozicijska stranka ne predloži niti jedan prijedlog zakona u tri godine, kao što je situacija sada s HDZ-om. U teškim društvenim okolnostima, kad pokušavamo provesti reforme u gospodarstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, monetizaciju, javljaju se veliki otpori, i to nas je usporilo.
Hoće li biti reformi sada, u zadnjoj godini mandata?
- Reforme se događaju konstantno, ali od buke se neke stvari ne vide i ne čuju.
Što vam je sada glavni cilj? Koje ćete reforme provoditi do kraja mandata?
- Glavni cilj je izlazak iz recesije. Prvi put nakon šest godina sada vidimo neke pozitivne trendove. Raste izvoz i industrijska proizvodnja, a najnovija analiza HUB-a kaže da postoji zdravi sektor, a to su upravo mali i srednji poduzetnici, na što sam ponosan. Ali izostao je investicijski ciklus i restrukturiranje kod nekih javnih tvrtki. To je nešto čime nisam zadovoljan. Očekujem od tih tvrtki, posebice od HEP-a, da sljedeće godine krenu u investicije.
Vi u Vladi svake godine kazete da će nam iduće godine biti bolje. Kad će nam napokon doći ta iduća godina?
- Kad govorimo o planovima i ciljevima Vlade, onda moram reći da si uvijek postavljate neki viši cilj. U ove tri godine napravljeni su dobri temelji da gospodarstvo krene prema naprijed. Država je uređenija, gospodarstvo je porezno rasterećeno. Velika su nam šansa i EU fondovi, što bi trebalo pridonijeti izlasku iz recesije. Svi oni koji govore da smo trebali iskoristiti više novca ili ne znaju kako sustav funkcionira ili su zlonamjerni. Europska komisija tek je u petak odobrila prvi operativni program za razdoblje 2014. -2020., i mi smo već spremni za povlačenje sredstava koja ćemo početi koristiti 2015.
Zašto onda projekti nisu spremni? Od njih 77 koje je Vlada poslala Junckeru više od polovice tek je u pripremi.
- Junckerov plan tek je na početku, a obuhvaća razdoblje do 2020.
Da, ali što ste dosad radili? Neke druge zemlje, poput Poljske, poslale su gotove projekte.
- Evo jučer je ministar Hajdaš Dončić rekao da smo dobili novac za gradnju pruge Dugo Selo-Križevci. Zatim, 19. prosinca otvorit ću radove na izgradnji kongresnog centra za poduzetničko učenje – SEECEL. To je projekt vrijedan 30 milijuna eura. Uvijek se može više, ali činjenica je da mi, za razliku od drugih, koji su pet puta otvarali gradilište na Pelješkom mostu, zaista radimo. Iduće godine gradilište Pelješkog mosta bit će zaista i otvoreno, a projekt završen.
Kad je riječ o monetizaciji, kako to da sada podržavate taj projekt, a u oporbi ste ga kritizirali?
- Zato što sam bio svjestan kakav je HDZ kad nešto privatizira. Jer onda se dogodi INA i 10 milijuna eura mita.
Ali ista se stvar i sada događa. I oni su sada protiv, a dok su bili na vlasti, bili su za.
- Mi radimo transparentno, bez zakulisnih igara i pisanja po salveti, i obrazlažemo građanima koji su benefiti. A kada imate aferu kao što je INA, onda ne možete biti za privatizaciju po HDZ-ovu modelu.
Od rata i 90-ih te ulaska u EU čini se da se vladajući i oporba ni oko čega nisu uspjeli dogovoriti. Zašto se oko bitnih strukturnih reformi ne možete složiti?
- Kako ćete se dogovoriti s nekim tko nema u tri godine nijedan prijedlog? To je stranka koja nema struku, nego je organizirana policijski. Čudim se što Karamarko sad priča o struci, jer da je tako, HDZ sigurno ne bi, kad se govori o financijama, predstavljala Ivana Maletić, koja o tome ne zna previše, nego bi ga predstavljala, primjerice, Martina Dalić, koja o tome nešto zna. Ali, kao što znate, ona ih je napustila, jer za ljude koji nešto znaju nema u HDZ-u mjesta. Ili kad je riječ o zdravstvu, ne bi Karamarko izabrao Ćorušića, nego Prgometa. Dakle, nije njemu do struke, nego do onih koji će ga slušati. To je tipična policijska stranka organizirana na krut način, vrlo konzervativno i hijerarhijski. Čini mi se da tu ima malo prostora za ljude poput Prgometa ili Dalićke.
S druge strane imamo dobru suradnju između Stiera i Picule u EU parlamentu, pa ni to nije dobro jer ih stranke kažnjavaju...
- Čini mi se da i Stier u HDZ-u ima problema. Tko želi napraviti nešto dobro za Hrvatsku u suradnji sa SDP-om, teško da će u HDZ-u dobiti prostor. Karamarko nam nudi gospodarski rast na lustraciji. Stalno nas vraća u 1945., a meni su te teme neprihvatljive.
U kojoj je fazi donošenje Zakona o HGK? Tu je bilo nekih trzavica s HNS-ovim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom.
- Zakon će biti donesen. Ono što je bitno, a mnogi to krivo prezentiraju, jest da ne želim da se HGK politizira, niti mi je važno iz koje je stranke predsjednik. Vidjeli smo kako se novac od članarina rasipao i na što se trošio, zato želim reforme. I ne želim da se HGK percipira kao lihvarska organizacija, nego da pomaže poduzetnicima.
U čijoj je nadležnosti HGK? Vašoj ili Vrdoljakovoj?
- S obzirom na to da dijelimo sektor gospodarstva – u zajedničkoj.
Jeste li se napokon uspjeli s njime dogovoriti kako bi trebao izgledati taj Zakon?
- U većini stvari smo suglasni, ali postoje još neki detalji za raspravu. Ne smije se dopustiti da HGK posluje netržišno, da se ljudi koji su ondje zaposleni opuste i računaju na siguran prihod bez obzira na to što rade. Moja reforma ide za tim da se malim poduzetnicima omogući dobrovoljno članstvo. To neće urušiti HGK čak i da svi mali poduzetnici odluče ne biti članovi. Ako HGK malim poduzetnicima pokaže smisao svoga postojanja, sigurno će ih dosta ostati i kao dobrovoljni članovi.
Stižu neki neslužbeni glasovi iz HNS-a da SDP namjerno minira koalicijskog partnera.
- Minirati koalicijskog partnera bi značilo minirati sebe. Svi koalicijski partneri imaju moju podršku pa tako i HNS. Ali to ne znači da se baš oko svega slažemo.
A što je s nekim budućim eventualnim partnerima, poput ORaH-a? Ovih je dana zbog jedne vaše izjave zaiskrilo između vas i Mirele Holy.
- Izjavu je netko, očito, krivo čuo ili shvatio. Rekao sam samo da glasovi OraH-a sigurno nisu bivši Karamarkovi glasovi, nego glasovi lijevog centra. SDP se bavi svojim poslom. Pred nama je godinu dana da što uspješnije završimo mandat i da rezultate dosadašnjeg rada Vlade osjete svi naši građani. Siguran sam da je SDP jedina stranka koja može spriječiti da na vlast dođe HDZ – stranka osuđena za korupciju.
U koaliciji s ORaH-om?
- Nisam to rekao. Ako ne želimo da HDZ dođe na vlast, SDP mora do kraja odraditi mandat i uvjeriti građane da je za Hrvatsku bolje da i u 2015. ima Vladu lijevog centra. Jer, gdje god je upetljano HDZ-ovo društvo, vlada nered i netransparentnost, od Hrvatskog nogometnog saveza do HGK.
Ali matematika je svima jasna, pa i vašim biračima i biračima ORaH-a. Nema lijeve vlade bez ORaH-a. Je li vam on poželjan partner?
- Vjerujem da će SDP na izbore izaći u postojećoj koaliciji. Imamo ambiciju biti najjača lista kako bismo dobili mandat za sastavljanje Vlade. Sad ne razmišljamo o postizbornim koalicijama. Jedina alternativa HDZ-u jest SDP.
Što mislite o ORaH-u?
- Mirela je moja prijateljica i bivša stranačka kolegica, i o njoj mislim sve dobro. S druge strane, ne znam puno ljudi iz ORaH-a, osim nje, Škrleca koji je također bio član SDP-a, i još par osoba. Kada bih znao više o njihovim članovima i čuo konkretnije o njihovim programima, mogao bih biti objektivniji. Ovako mogu reći da simpatiziram Mirelu pa je i moj stav subjektivan. Ali normalno je da više volim stranke lijevog nego desnog centra.
Razgovarao Goran Penić