- Objavljeno: 07.06.2015.
Maras za Jutarnji list: U idućih šest godina iz fondova EU na raspolaganju ćemo imati cijeli jedan hrvatski proračun
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras u posljednje se vrijeme istaknuo kao jedan od najžešćih kritičara HDZ-a. Ni u intervjuu za Nedjeljni Jutarnji ne libi se red da bi dolazak Karamarka na vlast značio nered i kaos, a govori i o svemu što je učinio u protekle tri i pol godine u svojem resoru.
Vlada se pohvalila da smo izašli iz recesije. No, je li ipak prerano za optimizam, jer i 2011. smo imali rast BDP-a dva kvartala zaredom, koji se nije održao?
- Optimizam temeljimo na pozitivnim pokazateljima koje imamo, od rasta industrijske proizvodnje do rasta izvoza. Hrvatska se u prvom ovogodišnjem tromjesečju svrstala među tri zemlje EU s najvećim skokom robnog izvoza na godišnjoj razini. Osobna potrošnja raste proteklih devet mjeseci, rastu strane investicije. Znači, trendovi govore da je Hrvatska izašla iz recesije i da će takvi ostati dugoročno. Hoće li rast na godišnjoj razini biti veći od planiranih 0,5 posto, vidjet ćemo, vjerojatno. Očekujem da bude. Uvjeren sam da će tome pridonijeti korištenje fondova EU, od čega ćemo ove godine imati izravan efekt. U sljedećim godinama to će značiti dodatnih jedan posto rasta godišnje. U idućih šest godina na raspolaganju iz fondova EU imamo, naime, cijeli jedan hrvatski proračun. Zemlja je stabilna što se tiče financija i deficita, koji je u prvom tromjesečju 2015. dvije milijarde kuna manji nego u istom razdoblju 2014. Ono što nam sada sigurno ne treba su nesigurnost, nemir i povratak na staro.
Na što mislite kad kažete da nam ne treba nemir?
- Trebamo stabilnu situaciju u državi kako bi gospodarstvo krenulo naprijed. Mislim da postoje stranke u Hrvatskoj koje ne zanimaju stabilnost i gospodarski napredak zemlje, nego iniciraju teme koje nas vuku nazad umjesto da nas guraju naprijed. Žao mi je što smo morali gledati neke nemile scene oko događaja na Markovu trgu, kao što mi je žao što neki političari u Hrvatskoj ne shvaćaju da se zakoni moraju primjenjivati na sve. Izjave Tomislava Karamarka da se zakon ne mora primijeniti na sve građane najbolje pokazuje koliko nečija želja za vlašću i neodgovornost može biti opasna za cijelo društvo.
Ali, nisu baš svi trendovi tako dobri. Ne možete zanemariti da su nam investicije pale za 0,4 posto?
- To je posljedica toga što paralelno s izvlačenjem Hrvatske iz recesije moramo raditi na konsolidaciji javnih financija. Najviše su podbacile investicije iz javnog sektora, zbog toga jer smo morali rezati deficit. Kad smo došli na vlast, deficit je bio 7,5 posto BDP-a, a danas je oko 2 posto manji. To znači smanjenje deficita za 7 milijardi kuna, a kada tome pribrojimo i kamate koje su se povećale u protekle tri godine, dolazimo do gotovo 10 milijardi kuna ušteda. Da smo taj novac mogli investirati, danas bismo vjerojatno imali rast BDP-a od 2,5 do 3 posto.
Potpredsjednik Europske komisije rekao je da smo i dalje ispod prosjeka EU kad je riječ o rastu BDP-a?
- To je točno, ali smo ispod prosjeka i po godinama članstva u EU. Postoje zemlje članice koje europski novac koriste već više od deset godina. Kod nas se još ne vide efekti ulaska u EU, osim na izvozu.
Unatoč pozitivnim pomacima iz HUP-a su na račun Vlade stigle oštre kritike - nema strukturnih reformi, stalno se mijenjaju propisi, nameću se novi nameti za poduzetnike...
- Upravo suprotno, nameti se smanjuju konstantno od početka mandata. HUP uvijek pred izbore pojača aktivnosti. Primjerice, moje je mišljenje da bismo različitim trošarinama trebali omogućiti da male i srednje pivovare budu u nešto boljoj poziciji od pivovara koje rade veliki posao. No, kada to predložimo, javljaju se pojedinci iz HUP-a koji kažu – ne. Zato što su glavni kontributori njihove aktivnosti veće tvrtke. No, Vlada tu nije samo da zastupa velike, nego cijelo društvo.
S čime vikao ministar idete pred birače po još jedan mandat? Koji su to rezultati vašeg resora? Nije baš za pohvalu to što je u vašem mandatu nestalo 6000 obrta?
- Činjenica je da se jedan broj obrta zatvorio, ali jedan od razloga je i to što je sada puno jednostavnije otvoriti trgovačko društvo. Puno je obrtnika prešlo u jednostavne d.o.o.-e, tako da, ukupno gledajući protekle dvije godine imamo oko 3000 više otvorenih tvrtki i obrta nego zatvorenih. No, bez obzira na broj otvorenih i zatvorenih poduzeća, imamo kontinuirani rast prihoda malih i srednjih tvrtki. Za njih je prošla godina najpozitivnija do sada - imaju 25 tisuća više zaposlenih u malim i srednjim tvrtkama, 15 posto rasta izvoza, rast prihoda i rast investicija. Osim toga, podigli smo granicu za ulazak u sustav PDV-a sa 85 na 230 tisuća kuna. Ta je mjera obuhvatila 40 tisuća malih tvrtki i obrta. Kada smo 2011. krenuli s prvim poticajima iz Poduzetničkog impulsa, potpore su iznosile 300 milijuna kuna, a sada su 4,3 milijarde kuna.
Kažete da su se neki iz obrta prebacili u jednostavne d.o.o.-e. vjerojatno zato što nisu znali da kad zatvaraju takvu tvrtku imaju troškove od 8000 kuna?
- To ćemo uskoro promijeniti. Ministar pravosuđa će izmijeniti propise koji će omogućiti da lakše zatvore takvu tvrtku ili da, kada skupe 20 tisuća temeljnog kapitala, uz minimalni trošak prijeđu u normalni d.o.o.
Najavili ste dodatno smanjenje doprinosa za Obrtničku komoru. Što je s time?
- Otkada sam ministar, doprinos za HOK-a smanjen je više od 50 posto. Novim Zakonom pao je na 46 kuna, odnosno u prosjeku za 54 posto. HOK je ove godine, zbog poreznog rasterećenja plaća, podigao doprinos, ali sada vodimo razgovore da oni sami smanje doprinos za dodatnih 10 posto.
Još prije nekoliko mjeseci u proceduru Vlade poslali ste izmjene Zakona o HGK kojima se oštro usprotivio ministar Vrdoljak. Izmjene do danas nisu donesene, znači li to da vas je Vrdoljak nadjačao?
- Moj je prijedlog još u Vladinoj proceduri i moram reći da sam zbog toga nezadovoljan. Iako je prošlo šest mjeseci otkada sam ih uputio, neću odustati od donošenja izmjena kako bi mikro i mali poduzetnici mogli birati hoće li biti članovi HGK ili ne. I premijer je također zatražio da se to riješi. Moram priznati da već nekoliko mjeseci nisam o tome razgovarao s kolegom Vrdoljakom, ali mislim da je prošlo dovoljno vremena te da bismo i od njega trebali čuti neki stav o tome. ž
Što još planirate u svojem resoru do kraja mandata?
- Planiramo donijeti novi zakon o poticanju maloga gospodarstva,kojim bismo uveli obvezu da tijela državne uprave, odnosno ministarstva, moraju 25 posto nabave obavljati od malih, srednjih i mikro poduzetnika. Idemo i s izmjenama zakona kojim ćemo uvesti određena porezna rasterećenja za inovativne poduzetnike, s izmjenama oko equity ulaganja, dakle ulaganja u kapital. Ići ćemo i s izmjenama zakona vezanim uz poduzetnički kapital. Do kraja godine imat ćemo i desetak natječaja za povlačenje novca iz fondova EU.
Kada bi obični građani trebali početi bolje živjeti?
- Kada Hrvatska počne ostvarivati stope rasta od 2,5 do 3 posto. Nadam se da će to biti već iduće godine. Preuzeli smo Hrvatsku s deficitom od 7,5 posto BDP-a. Da smo preuzeli zemlju kakva je danas, rezultate bismo već imali i građani bi već osjećali pomake. Nažalost, morali smo najprije pospremiti kuću da bismo mogli dalje graditi. Sada je bitno da nam je netko opet ne uneredi.
Mislite li da bi je HDZ na vlasti uneredio?
- S obzirom na njihove poteze i prijedloge u kojima spominju i mogućnost devalvacije kune, to je jasno.
Jeste ih zato nazvali opasnom strankom?
- Više je to pitanje odgovornosti. Neodgovoran je onaj tko se želi kockati sa sudbinama stotina tisuća hrvatskih obitelji najavljujući da će devalvirati kunu, što znači da će, ako HDZ pobijedi, rate i obveze građana koji imaju stambene kredite s deviznom klauzulom biti 30 do 40 posto veće. Neodgovoran je i onaj koji se igra s emocijama ljudi, podgrijava atmosferu nesigurnosti i dovodi u pitanje sve dobro što smo napravili. Ako Hrvatska ne bude stabilna, ako nastupi kaos, a ti su ljudi svjesni da svojim nastupima potiču kaos i nered, može se lako dogoditi da se zemlja vrati unazad, da imamo pad BDP-a, podjele u društvu, negativnu sliku u svijetu i vladavinu straha. Osim neodgovornošću, kada me već pitate, nazvao bih to i opasnim namjerama. Netko tko želi biti premijer morao bi biti svjestan da je on tu da služi narodu, a ne da manipulacijama pomaže sebi. Osim toga, mora biti osjetljiv i na materijalni trenutak. Ne možeš se voziti u autu od 100 tisuća eura dok velika većina ljudi u Hrvatskoj nema ni nekretnine,ni ukupnu imovinu tolike vrijednosti. To su stvari koje pokazuju suosjeća li netko s građanima ili ne, te je li spreman voditi Hrvatsku u idućem mandatu. Zauzimam se za to da građani vide tko to zaslužuje, tko je u mogućnosti osigurati sigurnost i možda nekada polagan, ali siguran prosperitet i gospodarski opravak, a tko nudi kaos i nered.
Onda to građani ne vide, jer sva istraživanja pokazuju da Karamarkova koalicija uživa potporu u javnosti za 15 posto veću od Kukuriku koalicije?
- Većina građana jako dobro vidi tko je odgovoran, a tko nije. Jer nema nijednog drugog objašnjenja zašto ste kao oporbeni političar nepopularni, osim ako vas ne smatraju neodgovornim.
Ali i premijer Milanović je pri vrhu nepopularnosti?
- Premijer i ministri donose određene odluke i nekad se moraju i ne svidjeti nekome. Oporbeni političar nigdje u svijetu nije najnepopularniji - osim u Hrvatskoj.
Potpredsjednik ste SDP-a i morate priznati da na ljevici baš nije sjajna situacija. Karamarko je okupio sve na desnici u koaliciju, a lijevo imamo razjedinjenost. Još ne znate hoće li HNS ići s vama na izbore, EDS se također dvoumi, Laburisti dobivaju manje od 2 posto, ORaH-u stalno pada rejting...
- Naši partneri iz HNS-a i IDS-a se ne dvoume. Uvjeren sam da ćemo izaći na izbore kao koalicija i da će nam se pridružiti još poneka stranka. Razlika između lijeve i desne koalicije je četiri posto, s velikim brojem neodlučnih birača koji će, uvjeren sam, na kraju poduprijeti SDP-ova kandidata za premijera, a ne Tomislava Karamarka.
Razgovarala Suzana Barilar