Marić: Sa šest banaka dogovorena obustava arbitražnih postupaka, nema nikakvih financijskih obveza za Hrvatsku

Postignut je dogovor sa šest banaka koje vode procese i postupke protiv Hrvatske na međunarodnih i domaćim sudovima. U četiri postupka odmah nastupa suspenzija, zaustavljanje svih procesa. Jasno smo pokazali da ova Vlada gleda i vidi svoj posao te želi investicije koje će generirati gospodarsku aktivnost, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na kazao je na konferenciji za medije o arbitražnim postupcima pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova vezanim uz konverziju kredita u CHF da pravosudni postupci banaka protiv Hrvatske pred međunarodnim i domaćim sudovima dugo traju, izazivaju značajne financijske efekte, visoke troškove pravnika i vještaka.

„S druge strane, ti procesi imaju neizvjestan ishod, bez obzira na sve argumente koje jedna i druga strana podnose. Arbitražni postupci imaju i reputacijski efekt“, izdvojio je.

Na Međunarodnom sudu za rješavanje arbitražnih postupaka u Washingtonu protiv Hrvatske pokrenuto 13 postupaka.

„Sve ovo vrijeme nas zastupa Državno odvjetništvo, vodimo dijalog i imaju konstruktivan pristup. Taj dijalog je identificirao zajedničke karakteristike postupaka. Tako smo otvorili put za razgovor s bankama o načinu i pronalaženja rješenja izvansudskog rješenja sporova“, izvijestio je potpredsjednik Vlade.

Dodao je da dugotrajnost i financijski efekti takvih sporova nikome nisu u interesu.

„Otvorili smo put za kvalitetan dijalog koji je trajao svih ovih godina. Događali su se, u međuvremenu, neki efekti koji nisu u potpunosti bili niti predvidivi niti željeni, poput koronakrize ili dva razorna potresa u Hrvatskoj. Bilo je nekih stvari koje smo priželjkivali i radili na njima, poput daljnje uskladbe s europskom direktivom i proces prema uvođenju eura“, kazao je Marić.

U četiri postupka odmah nastupa suspenzija

Potpredsjednik Vlade Marić izvijestio je da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode postupke pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, pred domaćim sudovima te onim koje još nisu pokrenule takve postupke.

„Bitno je reći da, temeljem ovog postignutog dogovora, u četiri postupka odmah nastupa suspenzija, dakle zaustavljanje svih postupaka i procesa. Međunarodni sud ima svoje procedure, koje traju određeno vrijeme, unutar kojeg je potrebno ispuniti sve korake, a nakon čega dolazi do trajnog odustajanja od arbitražnih postupaka i eventualnih budućih sporova“, istaknuo je Marić, dodavši da je suspenzija koja je stupila na snagu podrazumijeva da od tog trenutka nema nikakvih radnji i aktivnosti, stoga ni dodatnih troškova.

Izvijestio je da postignuti dogovor nema nikakve financijske obveze za državni proračun.

Dijalog s bankama i kreditnim institucijama cijelo vrijeme je bio konstruktivan. „I njima se, također, zahvaljujem što su prepoznali napore koje je Vlada svih ovih godina činila na unaprjeđenju poslovnog okruženja u Hrvatskoj, stvaranju svih dodatnih i poboljšanih uvjeta za stimuliranje investicija svih vrsta“, poručio je.

Izdvojio je pritom da su sve Vladine mjere horizontalne prirode. „Primjenjuju se jednako na sve“, dodao je.

Otklonjena potencijalna obveza države od najmanje 2,5 milijarde kuna

Govoreći o samom procesu, Marić je rekao da se ovom dogovorom otklonila potencijalna obveza državnog proračuna u iznosu od najmanje 2,5 milijarde kuna.

Dosad je pak Hrvatska u četiri slučaja pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova za troškove suda, odvjetnika i vještaka platila 127 milijuna kuna.

„S ovim dogovorom sve to staje, odnosno nema više nikakvih dodatnih radnji po osnovi ovih procesa što se tiče šest banaka. Za dvije banke postupci se nastavljaju dalje, nastavit ćemo dijalog i s tim bankama te vidjeti hoćemo li u razdoblju ispred nas moći sklopiti ovakvu vrstu dogovora“, naglasio je.

Banke su prepoznale rad Vlade na unaprjeđenju poslovnog okruženja

Novinare je zanimalo zašto su banke pristale na dogovor. Marić je odgovorio da su prepoznati napori na stvaranju i unaprjeđenju poslovnog okruženja kroz različite vidove horizontalnog pristupa.

„Paralelno s time i daljnju uskladbu našeg zakonodavstva s pravilima, direktivama i općenito standardima Europske unije, kao i korak dalje što se tiče uvođenja eura. Banke su prepoznale da su u okviru naših mogućnosti i svega onoga što smo učinili, unaprijeđeni uvjeti i poslovno okruženje i da smo poslali jasan signal da su investicije svih vrsta  u Hrvatsku više nego dobrodošle“, kazao je.

Vezano za banke s kojima je postignut dogovor, Marić je naveo da su to Zagrebačka banka, PBZ, Sberbank, Erste, Raiffeisen i OTP banka.

„Dogovor ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za Hrvatsku“, naglasio je potpredsjednik Vlade Marić.

Na pitanje novinara s kojim dvjema bankama nije postignut dogovor,  Marić je odgovorio da su to Addiko bank i Societe Generale.

„Postupci se nastavljaju, ali i dalje smo otvoreni za razgovor“, dodao je.

Prisnažio je da je dogovor s bankama značajan reputacijski iskorak za Hrvatsku, kao i potvrda vladavine prava, odnosa prema investitoru te dobra pozivnica investicijama u Hrvatsku.

Na pitanje jesu li dogovorene izmjene zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori te što bi promjene značile za poslodavce i kolika bi ubuduće bila članarina, Marić je odgovorio je da će danas popodne biti sastanak parlamentarne većine, nakon kojega bi se o tome trebalo više znati.

Dijelom fiskalizacije postalo 17 tisuća samoposlužnih uređaja

Upitan kako izgleda novouvedena fiskalizacija samposlužnih uređaja, kao što su mljekomati i jajomati i kako se ona kontrolira, napomenuo je da je završilo razdoblje dvogodišnje priprave i da je dijelom fiskalizacije postalo 17 tisuća samoposlužnih uređaja. Cilj je, rekao je, uvesti red u taj segment, ali bez dodatnih troškova. Istaknuo je da fiskalizacija samoposlužnih uređaja ne znači izdavanje računa, nego povezanost softvera u aparatu s Poreznom upravom.

Kako je iznio, tijekom siječnja ukupan iznos računa koji su prošli fiskalizaciju pao je za 10 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, pri čemu trgovina na malo, osobito prehrambenih proizvoda, nije uopće pala, a u ugostiteljstvu i turizmu taj pad je veći od 70 posto, no i tu nisu svi jednako prošli jer restorani imaju mogućnost dostave, pa su padovi manji nego kod kafića.

Komentirajući za sutra najavljeni prosvjed ugostitelja u organizaciji Udruge Glas poduzetnika kojim traže popuštanje epidemioloških mjera i otvaranje objekata, rekao je da je legitimno pravo svakoga reći što ima, pogotovo ako se pri tome poštuju zakon i epidemiološke mjere te dodao da je ugostiteljstvo od početka koronakrize pokriveno vladinim mjerama.

"Naš dijalog je kontinuiran. Svi smo svjesni da su okolnosti takve kakve jesu", rekao je Marić i dodao da Hrvatska trenutno ima najblaže epidemiološke mjere.

„Trendovi su dobri i treba ih nastaviti, kako bi smo pripremili turizam i općenito gospodarstvo“, kazao je.

Dosad pristiglo 2.618 zahtjeva poduzetnika za naknadu fiksnih troškova

Marić je izvijestio da je dosad podnijeto 2.618 zahtijeva poduzetnika za naknadu fiksnih troškova, od čega je njih 1.556 ili oko 60 posto prihvaćeno, a ukupni iznos koji će im se isplatiti kreće se oko 18,4 milijuna kuna.

Još jednom je pozvao obveznike, poduzetnike, obrtnike i sve koji su zabilježili pad prihoda iznad 60 posto da podnesu zahtjev Poreznoj upravi.

„Mi smo osigurali sredstva i želimo, kako smo i rekli, pokriti dio ili sve fiksne troškove“, rekao je Marić.

Naveo je da se očekivao veći broj zahtjeva za nadoknadu fiksnih troškova, pri čemu se procjenjivalo da će mjesečni iznos za naknadu tih troškova biti oko 250 milijuna kuna.

Mjera naknade fiksnih troškova poduzetnicima produljena je i za siječanj. Kako je rekao, u samoj kalkulaciji naknade ne mijenja se puno, ali je prihvaćena argumentacija poduzetnika da nemaju više likvidnosti da mogu prvo platiti račune pa onda tražiti naknadu.

Pravo na nadoknadu svih ili dijela fiksnih troškova imaju poduzetnici kojima je odlukom Stožera civilne zaštite obustavljen rad i kojima je pad prihod veći od 60 posto, pri čemu oni s padom prihoda od 60 do 90 posto imaju pravo na naknadu razmjerno padu prihoda, a onima s padom prihoda većim od 90 posto se fiksni troškovi nadoknađuju u potpunosti.

Novost mjere za siječanj u odnosu na mjeru za prosinac 2020. je da su poduzetnici dužni platiti račune u roku osam dana od isplate nadoknade, ako to nisu učinili prije podnošenja zahtjeva. Također, u fiksne troškove koji će se nadoknađivati uvršten je i mjesečni trošak softverske opreme za fiskalizaciju.

Zahtjev za nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova za siječanj 2021. poduzetnici podnose Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem sustava ePorezna od 15. veljače 2021. do 15. ožujka 2021.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti | Zdravko Marić