- Objavljeno: 03.08.2019.
Medved za JL:Novi zakon nije doveo do ekspanzije broja hrvatskih branitelja. Od 1.I. 2017. broj je smanjen za skoro 7000
U evidenciji je 1. siječnja 2017. godine bilo 445.478 branitelja, a danas ih je 438.512. Broj je smanjen za ukupno 6966 branitelja
Ministar branitelja Tomo Medved uoči priprema za obljetnicu Oluje u Kninu, 5. kolovoza, našao se početkom tjedna usred prijepora s dijelom braniteljskih udruga oko toga tko bi trebao biti govornik u ime branitelja na proslavi. No, ministar Medved kaže da je u međuvremenu postignut dogovor te da sada mogu “dostojanstveno dočekati proslavu Oluje”.
Koliko vama znači proslava Oluje u Kninu?
- Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja poseban je blagdan za sve hrvatske branitelje i čitav hrvatski narod. To nije samo obljetnica veličanstvene pobjede u VRO Oluja, nego i obljetnice kojom slavimo sve hrvatske pobjede i dan koji odiše zajedništvom koje nas je krasilo i tijekom Domovinskog rata. Zato nam je važno obilježiti ga dostojanstveno i svečano. Ove godine prvi put započinjemo s Revijom dokumentarnih filmova 3. kolovoza na kojoj će biti prikazano pet filmova koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja sufinanciralo putem javnih natječaja.
Na svečanom prijemu 4. kolovoza za ratne zapovjednike iz VRO Oluja, podijelit ćemo i priznanja učenicima srednjih škola, koji su osvojili prva tri mjesta u natječaju za najbolju kratku priču iz Domovinskog rata, čime smo nastojali potaknuti mlade na promišljanje o vrijednostima Domovinskog rata. U svečanosti podizanja zastave na kninskoj tvrđavi, kao i prethodnih godina, naglasak je na braniteljima i obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji će sudjelovati u svečanom činu podizanja zastave, uz nazočnost obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u VRO Oluja, gdje će ujedno biti pročitana imena poginulih i nestalih u samoj operaciji. U mimohodu uz ratne zastave postrojbi iz Domovinskog rata, sudjelovat će ešalon hrvatskih branitelja, ove godine sastavljen od pripadnika SJP.
Tko će na kraju govoriti na obljetnici Oluje u Kninu u ime branitelja - Ljiljana Alvir ili Bernardin Jelinić?
- Pozvali smo udruge iz Domovinskog rata 2. srpnja ove godine na zajednički sastanak, a sve u cilju pravovremenih priprema za obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 24. Obljetnice VRO Oluja. Na taj sastanak odazvalo se 40 predstavnika braniteljskih udruga, među kojima su bili i predstavnici onih udruga koje su kasnije potaknule inicijativu da govor održi drugi predstavnik od onog oko kojeg smo se dogovorili na sastanku.
Tom prilikom smo jednoglasno zaključili da će se u toj prigodi, u ime hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, u okviru službenog obilježavanja obratiti predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir. Na sastanku nitko nije problematizirao da gospođa Alvir održi govor, a što se dogodilo kasnije, ne znam, niti bih se u to upuštao. Osobno sam razgovarao sa svim predsjednicima udruga koji su se javili s drugom inicijativom i smatram da smo to pitanje riješili. Teško mi je nagađati koji je bio njihov motiv.
Što pripremate sljedeće godine za 25. obljetnicu?
- Već sada analiziraju se sve aktivnosti prethodnih godina na obilježavanju obljetnice i nakon obilježavanja 5. kolovoza 2019. godine započinjemo s pripremama za 25 obljetnicu. Kao i uvijek, sve aktivnosti planiramo i provodimo u suradnji s udrugama, tako ćemo i započeti pripreme za iduću godinu. U partnerstvu s MORH-om i MUP-om te hrvatskim braniteljima izradit ćemo program koji će naglasiti žrtvu koju smo podnijeli, ali i hrabrosti i pobjednički duh koji nas krasi.
Novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja - koji su sve rezultati novog zakona od broja mirovina, odnosno za koliko se povećao broj HRVI-a i koliko je među njima pripadnika HVO-a?
- Po preuzimanju dužnosti pristupili smo cjelovitoj analizi s posebnim osvrtom na zakonodavna rješenja. Zaključili smo da je u cilju unaprjeđenja skrbi bilo nužno donijeti novi, jedinstveni pravni okvir. Zakon smo radili gotovo godinu dana.
Otvorili smo rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskog branitelja i HRVI-a s osnova oboljenja, zaštitili stečena prava pripadnika HVO-a, vratili ukinuta prava, donijeli odredbe kojima se zadovoljavaju potrebe braniteljsko-stradalničke populacije, uredili mirovinska prava te omogućili rad uz mirovinu hrvatskim braniteljima. Naglašavam važnost ponovnog otvaranja roka za stjecanje statusa HRVI-ja s osnove oboljenja, u okviru zakonom propisanih radnji, od stupanja na snagu Zakona do danas, status HRVI-a s osnove bolesti ostvarilo je 1163 hrvatska branitelja.
Postupajući u skladu sa zakonskim mogućnostima podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa hrvatskog branitelja, ovaj status do danas ostvarile su 1452 osobe. Što se tiče pripadnika HVO-a, u kontaktu s mirovinskim imam informaciju da je u postupku oko dvije tisuće predmeta. Ovi podaci pokazuju opravdanost otvaranja roka, ali i činjenicu da stupanjem na snagu Zakona nije došlo do ekspanzije broja hrvatskih branitelja. U evidenciji branitelja 1. siječnja 2017. bilo ih je 445.478 dok ih je danas 438.512.
Odnosno od stupanja na snagu Zakona broj je smanjen za ukupno 6966 uslijed velike smrtnosti hrvatskih branitelja. Zbog te činjenice uveli smo preventivne medicinske preglede, potpisali smo ugovor sa 29 zdravstvenih ustanova i proveli oko 45 tisuća pregleda u protekle dvije godine. Kod više od 43 posto pregledanih pronađeni su simptomi raznih bolesti te veliki broj njih upućen je na dodatne preglede, a neki od njih odmah su hospitalizirani.
Otvorili ste urede za branitelje u svim županijama.
- Do 2002. godine Ministarstvo je imalo odjele po svim hrvatskim županijama koji su se bavili pitanjem branitelja, no u vrijeme ministra Ivice Pančića takvi odjeli su ukinuti. Sve do 2018. Ministarstvo na teritoriju nije imalo ni jedno tijelo, ni organizaciju dostupnu braniteljima, to znači da je svaki branitelj uvijek morao doći u Zagreb da bi riješio bilo koji problem. Jedno od najvažnijih načela je dostupnost. Stoga smo odlučili ustrojiti te područne jedinice, makar u njima bio jedan zaposlen, ali koji je dostupan žiteljima na razini te Županije i tako smo aktivnosti ministarstva učinili dostupnim u svim županijama. Osigurali smo im urede, nabavili vozila...
To se pokazalo iznimno važnim i opravdanim. Propisali smo njihove nadležnosti te time učinili dostupnim sve mjere i programe na razini svih županija. Iste smo korištenjem EU sredstava opremili vozilima zbog terenskih obilazaka i mobilnih psihosocijalnih intervencija. Ministarstvo redovito zaprima izvješća, održava kontakte, radionice i daje mišljenja i smjernice Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji rješava prava iz mirovinskog osiguranja, uredima državne uprave koji u prvom stupnju rješavaju stjecanje statusa HRVI i o svim ostalim pravima iz ZOHBDR, MORH-u i MUP-u. Nadalje prati rad Zavoda za vještačenje, rehabilitaciju i osoba s invaliditetom i analizira izvješća o obavljenim vještačenjima HRVI, kao i dinamiku i kvalitetu provedbe prethodne stručne procjene u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama.
Je li zakon pridonio smanjenju broja nezaposlenih branitelja?
To je ono čime smo posebno zadovoljni, činjenicom da je od dana stupanja na snagu Zakona do danas smanjen broj nezaposlenih hrvatskih branitelja za gotovo 11 tisuća. Što se tiče ostalih mjera, riješeno je 10.798 zahtjeva za novčanu naknadu za nezaposlene, 1109 zahtjeva za obiteljsku invalidninu, 1925 zahtjeva za jednokratnu novčanu pomoć te 7064 zahtjeva za besplatne udžbenike.
Kako ide rješavanje pitanja nestalih?
- Kao posljedica agresije na Hrvatsku i danas je najaktualnije humanitarno pitanje nestalih i nasilno odvedenih u Domovinskom ratu. Budući da nije postojao jedinstveni zakon koji uređuje nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih članova, niti je bio propisan postupak njihovoga traženja, izradili smo Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, koji je izglasan u Saboru, i stupio je na snagu 1. kolovoza 2019. godine. Hrvatska još uvijek ima 1892 neriješene sudbine iz Domovinskoga rata, pri čemu se 1481 osoba vodi nestalima, dok je 411 zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba.
Na području aktivnosti traženja nestalih osoba iz Domovinskog rata provedeno je cjelovito terensko istraživanje na 146 lokacija pri čemu su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci 107 osoba. Osigurani su preduvjeti za unaprjeđenje međunarodne suradnje sklapanjem Protokola o suradnji između Vlade RH i Vijeća ministara BiH u traženju nestalih osoba i Protokola o suradnji između Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale i Komisije za nestale osobe Vlade Crne Gore, nastavak suradnje s međunarodnim organizacijama te značajno je unaprijeđena metodologija rada.
Stambeno zbrinjavanje branitelja, kako se to odvija? Koliko je zahtjeva?
- Prije donošenja Zakona, u evidenciji Ministarstva hrvatskih branitelja bilo je gotovo 13 tisuća neriješenih zahtjeva, a ove godine je prvi put na listi prvenstva manje od deset tisuća zahtjeva. U cilju intenziviranja stambenog zbrinjavanja pokrenuli smo čitav niz mjera. Nastavili smo s postupkom organizirane izgradnje stanova pa tako dovršavamo izgradnju stanova u Dubrovniku, Imotskom te smo pokrenuli radnje za izgradnju stanova u Zagrebu, Makarskoj, Kutini i Podstrani.
Od stupanja na snagu novog Zakona stambeno smo zbrinuli 1350 obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, HRVI i dragovoljaca iz Domovinskog rata, i to dodjelom 236 stanova, 719 stambenih kredita i 395 financijskih potpora za što smo utrošili više od 130 milijuna kuna. Propisali smo mjere za olakšanje postupka stambenog zbrinjavanja i promjenom instrumenata osiguranja za niže iznose stambenog kredita (zadužnica umjesto hipoteke ili jamaca), reprogram stambenog kredita, produženje roka otplate te će svi stradalnici biti zbrinuti u zakonskom roku.
Koliko nas je novi zakon u prvih godinu dana ‘koštao’?
- U 2016. godini financijski plan Ministarstva iznosio je 913,851.018 kuna, a u 2017. godini iznosio je 959,647.634 kuna, što je povećanje od 45,796.346 kuna u odnosu na 2016., u 2018. iznosio je 1,119.312,376 kuna što je povećanje od 205,461.358 kuna u odnosu na 2016. Za 2019. u planu Ministarstva osigurano je 1,362.777,709 kuna, što pokazuje povećanje od 448,926.691 kunu u odnosu na početak mandata ove Vlade.
Što se tiče financijskog učinka novog Zakona istaknuli bismo mjere koje su tijekom 2018. godine imale najznačajniji fiskalni učinak, a to su novčana naknada za nezaposlene hrvatske branitelje, preventivni medicinski pregledi hrvatskih branitelja, besplatni udžbenici te mjere za olakšanje postupka stambenog zbrinjavanja. Na preventivne medicinske preglede tijekom 2018. utrošeno je 16,1 milijun kuna, te je pregledano 21.625 branitelja. Nadalje, što se tiče novčane naknade za nezaposlene branitelje 2018. je izdvojeno nešto više od 59 milijuna kuna. Osigurano je i pravo na besplatne udžbenike, i to je stajalo 2,5 milijuna kuna. Za mjeru stambenog zbrinjavanja izdvojeno je 46,9 milijuna kuna.
Je li istina da se Vaš sin Ivan Medved zaposlio u AKD-u?
- Više sam puta odbacio optužbe o pogodovanju zapošljavanja sina u AKD-u. Ni na koji način nisam sudjelovao u njegovu zapošljavanju. Moj sin ispunjavao je sve tražene uvjete radnog mjesta i zapošljavanje je u cijelosti odrađeno sukladno Zakonu o radu. Ovo pitanje, između ostalog, bilo je i predmet o kojem je raspravljalo saborsko povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa Hrvatskog sabora i nije našlo elemenata o pokretanju postupka.
U kojoj je fazi slučaj Brune Paurevića o čijem slučaju je pisao Jutarnji list?
- Ministarstvo je Bruni Paureviću dodijelilo stan na privremeno korištenje radi potreba liječenja. Po isteku roka za korištenje u srpnju i rujnu 2018. godine obavijestili smo ga da je dužan izvršiti povrat stana slobodnog od stvari i osoba. Stan nije u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja već u nadležnosti Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo hrvatskih branitelja nije nadležno voditi bilo kakav postupak. Sve daljnje radnje preuzelo je Ministarstvo državne imovine. Koliko sam upoznat, pokrenut je postupak iseljenja pred nadležnim Općinskim državnim odvjetništvom.
Imali ste zdravstvenih problema? Kako ste sada?
- S obzirom na zahtjevnost i obim poslova koje obnašam, svakodnevni stres, u proteklom razdoblju imao sam određenih zdravstvenih poteškoća. Nakon manjih intervencija, moje zdravstveno stanje je dobro, pridržavam se preporuka i uputa liječnika i osjećam se dobro.
Kako komentirate to da je iz Vlade otišlo nekoliko vaših dosadašnjih suradnika, ministara?
- Rekonstrukcija je pozitivan potez premijera i osvježenje za nastavak rada Vlade, koja ima rezultate na svim područjima. Novi ministri su se jako dobro snašli u prvim tjednima rada i radujem se našoj suradnji.
Bliže se predsjednički izbori koga bi vi podržali?
- HDZ ima svoju kandidatkinju, aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja će siguran sam ponovno osvojiti povjerenje većine hrvatskih birača. Uvjeren sam da braniteljska populacija dobro prepoznaje koliko su se i ova Vlada i aktualna predsjednica u svom mandatu zauzeli za očuvanje dostojanstva hrvatskih branitelja i Domovinskog rata.
Jutarnji list, 3. kolovoza 2019.
Razgovarala Vanja Nezirović