Ministar Bauk za Večernji list: Do kraja lipnja definirat ćemo zakonske prijedloge potrebne za spajanje agencija

Ministar uprave Arsen Bauk ima pune ruke posla. Na čelu je Povjerenstva koje je konačno nakon tri i pol godine dobilo zadatak reducirati broj državnih agencija. O tome kako to planira učiniti, o situaciji u Vukovaru, u kojem se pitanje ćirilice opet aktualizira, i o parlamentarnim izborima razgovarali smo ove srijede u zgradi Ministarstva između ministrovih brojnih obveza.

Situacija u Vukovaru opet se zaoštrava zbog ćirilice.

- Gradsko vijeće je dobilo od Ustavnog suda zadatak da u roku godine dana, do osmog mjeseca, donese izmjene statuta kojim će se ispoštovati odredbe ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakon o uporabi jezika i pisma i propisati način ravnopravne uporabe jezike i pisma srpske nacionalne manjine u Vukovaru. I očekujem da to i naprave. Podsjetio bih da su oni već jednom izmijenili statut u kojem su izuzeli cijeli grad od primjene jezika i pisma. Taj sam statut stavio van snage, a Ustavni sud je tu odluku potvrdio. Ukoliko Gradsko vijeće ne postupi po tome izlaže se mogućnosti da bude raspušteno i da Vukovarci idu ponovno na izbore zbog tvrdoglavosti pojedinaca.

Što ako građani na izborima ponovno izaberu istu ekipu u Gradsko vijeće?

- Građani uvijek mogu izabrati koga žele, a ti koji se izaberu su se dužni držati zakona. Postoji jasna procedura, donijet će se izmjene statuta. Ako vijeće srpske nacionalne manjine ocjeni da su im ugrožena prava onda tom odlukom zatražiti će od ministarstva i savjeta za nacionalne manjine reakciju. Bude li ona opravdana reagirat će državna tijela kao što su već do sada reagirala i opet će sve završiti na Ustavnom sudu.

Počeli ste, a izgleda da ćete i završiti mandat s ćirilicom?

- Imali smo referendumsku inicijativu po tom pitanju koju je Ustavni sud zabranio. Zakon je donesen 2002. godine, dvotrećinskom većinom u Saboru i tako može biti i promijenjen. Ali, taj zahtjev još u Saboru nismo vidjeli. Kao što može biti promijenjen i Kazneni zakon u kojem piše da je neomogućavanje služenja jezikom i pismom nacionalnih manjina kazneno djelo. Ustavni sud je u svojoj odluci iz kolovoza prošle godine potvrdio naše viđenje i tumačenje članka 8. Ustavnog zakona i potvrdio da ne može biti osnova za izuzimanje cijelog grada iz potpune primjene. Da se želi, može se naći kompromisno rješenje. Na to je uputio i Ustavni sud.

Izborna je godina. Koliko je realno očekivati da se ta priča neće do kraja ispolitizirati?

- Ja dijelim tu istu bojazan, ali dobro, ako je to tema u 2015. godini.

Očito jest!

- Nije baš tako. Na izborima u Vukovaru i za predsjednika Republike i za gradonačelnika bilo je tijesno. Očito da ta tema u samom Vukovaru nije toliko zanimljiva, ali nekim minornim političkim strankama to može biti tema da pokažu da postoje. I imam potrebu reći još nešto. Nije smisao ćirilice na vidljivom mjestu da Srbi znaju o kojoj se instituciji radi jer ne znaju latinicu. Smisao je da se ljudima koji posjećuju taj grad pokaže da u njemu u određenom broju žive i pripadnici srpske manjine. Prema tome protivljenje da ćirilica bude vidljiva jasna je poruka da im smeta da se zna da tamo žive Srbi. A ako već žive, idemo barem napraviti to tako da se baš ne vidi. A što se tiče HDZ-a jasno je da će, ako im to bude trebalo za vlast, uvesti ćirilicu u Vukovaru. Tako su napravili 2009. godine, zašto ne bi i sad. Pa pogledajte na internetu emisiju „Lijepom našom“ iz Vukovara 2011. Prvo društvo koje je nastupilo bilo je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta uz pljesak cijele dvorane. Stožer se tada nije oglašavao. Voditelj Branko Uvodić u uvodu je spomenuo herojski Vukovar i nakon toga pozvao na veliki pješak za Prosvjetu. Čini mi se da su dobili veći pijesak od župana Galića.

Zašto mislite da je 3. siječnja glup datum koji može smisliti samo HDZ-ova vlast?

- Samo HDZ-ova vlada i HRT-ov web. Glup je datum jer ljudima prekida praznike, kao da je netko 1999. htio namjerno napakostiti građanima. Čak štoviše, 3.1.2000. je bio ponedjeljak.

Ali za SDP je bio dobar datum?

- Za SDP bi u 2000. godine svaki datum bio dobar.

Koji je datum dobar 2015. godine?

- Bit će dobar datum koji izabere predsjednica države temeljem Ustava i Zakona. Ona može odrediti da izbori budu ili 60-i ili 45-i dan od raspuštanja Sabora.

Znači definitivno ništa prije siječnja ili čak veljače iduće godine?

- Mandat Sabora traje do kraja prosinca.

Pa iz samog su SDP-a dolazile informacije o izborima u lipnju, pa se spominjao listopad. Sad smo došli do početka iduće godine?

- Ustav je jasno propisao rokove. Sve ostalo su špekulacije.

Koliko je to odugovlačenje pošteno? Sve ankete govore da građani misle da ova Vlada ne vodi državu u dobrom smjeru.

- Ne razumijem što znali riječ odugovlačenje. Ustav je propisao da mandat Sabora traje četiri godine i da se izbori moraju održati u roku od 60 dana nakon toga. Što se tiče popularnosti, ova Vlade stoji bolje nego Vlada koja je bila 2011. godine na vlasti i postotak onih koji podržavaju vladu je sve veći iz mjeseca u mjesec. Nitko nikad nije postavljao pitanje zašto predsjednik Republike ili lokalni dužnosnici ne skrate mandat nego se samo postavlja pitanje za Sabor.

Vjerujte li u SDP-u uopće da možete osvojiti još jedan mandat?

- Vjerujem da se može formirati parlamentarna većina u kojoj će sudjelovati SDP

A s kim? Laburisti gotovo da ne postoje, Mirela Holy kaže da ORAH neće s SDP-om?

- Vladu će sastaviti jedna od dvije najveće stranke u Hrvatskoj, a ostali će se morati odrediti hoće li pomoći da Vladu sastavi jedna ili druga politička opcija. Ili će opstruiranjem Vlade izazvati prijevremene izbore. I to je moguće, pa ćemo iduće godine dva puta na izbore. Ali, naravno, to su sve njihovi taktički potezi za skretanje pozornosti na sebe. Uostalom, nije preporučljivo govoriti s kim će ići u koaliciju nakon izbora radi vlastitih birača. Ali, svatko je kovač svoje sreće i svatko bira svoju taktiku. Nakon izbora sastavljat će se parlamentarna većina. Tko predsjednici dođe sa 76 zastupnika sastavljat će Vladu. Doduše kako tumači ustavne ovlasti i tu treba biti na oprezu.

Znači nadate se da će se Holy nakon izbora ipak prikloniti SDP-u?

- Sasvim sam siguran da se neće prikloniti HDZ-u.

U izbornoj godini HDZ uvijek radikalizira politiku. Ima li u tome po vama potporu s Pantovčaka?

- Sasvim sigurno HDZ nema otpor s Pantovčaka protiv takve radikalizacije. Dapače, izgleda da je ustavnu ovlast o usklađivanju rada državnih tijela shvatila kao usklađivanje s vodstvom pojedinih stranaka.

Neki će reći da predsjednica bira teme pogodne za svađu?

- Mislite da ona bira?

Po anketama je najpopularnija političarka?

- Predsjednički izbori su za četiri i po godine a do tada kako se ono kaže tko živ, tko mrtav. Bio je i njen prethodnik najpopularniji, zar ne?
Je li premijer po vama trebao ići na konzultacije na Pantovčak?

- Zvala je predsjednika SDP-a, a ne premijera. Nije otišao, a nisu ni neki drugi. A nisam vidio neku dodanu vrijednost od sastanaka s onima koji su bili.

Ako ćemo iskreno, istu je stvar napravio i predsjednik Josipović koji je iskoristio Facebook prosvjede da bi na Pantovčak pozvao šefove stranaka?

- Je. Malo je isto bio izašao iz okvira i ne može se reći da mu je to tada narušilo popularnost.

Ali u SDP-u su mnogi likovali tada?

- Činjenica je da se tada nismo pretrgli od kritike. Pa nećemo onda ni sad.

A kako gledate na predsjedničinu igru Jasenovac-Bleiburg?

- A valjda je otišla radnim danom da uštedi na dodatku vozačima i osiguranju za rad nedjeljom.

Ali zanimljivo je da niti Račan, niti Sanader pa niti Kosor nisu na Bleiburg odlazili protokolarno na središnji događaj.

- A izgleda da je ona pametnija od svih njih zajedno.

Imamo i novi prijepor oko proslave Oluje. Predsjednica opet kontra Vlade?

- Mislim da bi premijer trebao na razgovor na Trg žrtava fašizma oko svih prijepora. Vjerojatno bi razgovori bili otvoreniji. Jer inače često dolazi do promjene mišljenja. Najprije smo za mimohod, pa najavimo mimohod. Onda smo za odbor s generalima, pa se formira odbor s generalima. Pa se prije formiranja odbora, već formira stav o tome da je bolje mimohod održati dogodine i to ne u kolovozu nego u svibnju, kad je dan postrojavanja garde u Kranjčevićevoj. Valjda bi u odbor za taj mimohod stavili Mesića i Manolića, a vjerojatno i Boljkovca i Špegelja da su živi. Pa valjda je 5.kolovoz ipak važniji datum.

Problem sa Savskom 66 nikako da završi. Nakon Okučana se činilo da bi premijer ipak mogao za stol s braniteljima?

- Premijer je bio vrlo jasan u tom stavu da ne da na čovjeka koji je bio u logoru za Hrvatsku i da je to crta preko koje ne treba prijeći. Što se tiče prosvjeda demokratsko je pravo prosvjedovati. I moram reći da ne vidim niti jedan razlog za prekid prosvjeda. Doduše, nisam vidio niti za početak.

Kažu branitelji da mogu doći i na Markov trg i da neće biti oni ti koji će s njega otići?

- To je dobro jer za vrijeme mandata ove Vlade se može na Markov trg, a za vrijeme HDZ-ove vlade nije se moglo. Doduše, na Markovom trguje okupljanje dozvoljeno do 22 sata. Ne bi to nazvao prijetnjama. To su stilske figure koje se kasnije ublaže. Mada to nije lijepo čuti, ali bude i razboritih izjava. Radi se o ljudima koji nisu profesionalni političari i ne moraju toliko paziti na izjave za razliku od onih koji moraju. U tom dijelu nitko ne spori njihove zasluge u ratu, država se u materijalnom smislu na najbolji mogući način skrbi o njima, mada se iz izjava gospodina Budimira da naslutiti da će im se prava smanjivati ako oni dođu na vlast. A što se tiče posebnih političkih prava nemaju ih. Nismo Iran da trebamo vijeće čuvara revolucije koje će biti iznad demokratski izabranih institucija. Ako žele upravljati državom neka idu na izbore.

Predsjednica se hvali da je našla rupu u zakonu kako izbjeći plaćanje poreza na novac koji je dobila za ulazak u drugi krug izbora. Mislite li još da se time treba pozabaviti Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?

- Da, trebalo bi o tome dati svoje mišljenje jer su i za puno manja pitanja davali mišljenje. Njezino je zakonsko pravo da stranci koja joj je financirala kampanju prepusti novac koji je dobila iz proračuna i tu je trebalo stati, i dalje se uopće ne izjašnjavati kome taj novac treba ići, kako, a posebno ne govoriti o razlozima zašto to radi, dakle o porezima. To je jedna loša poruka i doista bi o tome, o dojmu kakav ostavka, trebalo nešto reći Povjerenstvo. Pri tome ne zazivam nikakvu sankciju, samo stav neovisnog tijela.

Povjerenstvo ima većih problema. Povukli su sve imovinske kartice s interne ta radi rješenja Agencija za zaštitu podataka. Otkud takvo rješenje i zašto baš sad?

- Obzirom da su naše imovinske kartice već tri i po godine na webu, bit će da su htjeli zaštititi neke nove dužnosnike, ostalih logičnih objašnjenja nema.

Slažete se sa stavom GONG-a da bi oni kojima je previše transparentnosti trebali naći novi posao?
- To je stav Ustavnog suda. Bilo bi razumno ograničiti objavu podataka ukoliko bi takva odredba dovela do toga da se ljudi masovno izbjegavaju prihvatiti takve dužnosti ili da masovno daju ostavke ili da se masovno izbjegavaju kandidirati. Ali to se nije dogodilo.

Ima li uopće takvih?

- Ne znam za slučaj da je baš to bio ključni element da se netko ne kandidira ili da odbije dužnost.

Na čelu ste povjerenstva za spajanje Agencija. Do kud se došlo s tim?

- Vlada je prihvatila Akcijski plan, a povjerenstvo se sastaje svaki tjedan.

I kakav je plan?

- Do kraja lipnja planiramo definirati sve zakonske prijedloge potrebne za spajanje.

Ali što se time dobiva s obzirom da će se ljudi iz tih agencija samo preliti u druge?

- Neki da, ali nije smanjenje broja zaposlenih samo otpuštanje. Ako ljudi prirodno odlaze primate ih manje ili ne primate nikoga. Mi ćemo u zajedničkim službama doći do potrebe za manje ljudi, jer se ovi mogu preseliti negdje drugdje pa nećemo zaposliti novog. Što opet s druge strane zakida mlade, jer nema redovnog popunjavanja.

Da, ovi koji su u sustavu ostaju i dalje, bili dobri ili loši?

- Ostalo nam je u naslijeđe koliko moraš biti loš da dobiješ otkaz u sustavu. Da li moraš bit imalo loš ili puno loš.

Razgovarala Petra Maretić Žonja
 
 

Vijesti iz medija