Ministar financija Slavko Linić o kreditnom rejtingu Hrvatske od strane agencije Moody's

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/ministar_financija_slavko_linic_o_kreditnom_rejtingu_hrvatske_od_strane_agencije_moody_s.jpg

Ministar financija Slavko Linić osvrnuo se na ocjenu Agencije Moody's Investor Service, koja je danas snizila rejting državnih obveznica RH na Ba1 s Baa3. Agencija je također promijenila prognoze iz negativnih u stabilne.

„Razlog je taj što nema gospodarskog rasta, kao i sama ocjena da će gospodarski rast biti vrlo težak. Drugo, da je teško provoditi fiskalnu konsolidaciju zbog toga što je naš proračun dosta nefleksibilan. I treći, rast ino duga, nedovoljan izvoz, što znači da su naše vanjske osjetljivosti dosta velike“, kazao je ministar Linić obrazlažući iz kojih faktora proizlazi današnji rejting.

„Stabilna prognoza znači, na neki način, da rizik tog budućeg poslovanja nije veći iz razloga što su to promjene i podaci koji se bitno ne mogu narušiti u narednim godinama, jer ocjenjuju da Vlada ipak svojim fiskalnim politikama pokušava smanjiti deficit, ocjenjuju da je taj deficit značajno smanjen u prošloj godini, tako da ne očekuju negativne trendove nakon ovog smanjenja, ali niti bitna povećanja“, pojasnio je ministar financija i dodao da je ovo ocjena koja pokazuje gdje su problemi Republike Hrvatske. „Nedovoljna ulaganja u proizvodne djelatnosti i bitka za proizvodne djelatnosti, i to je ono na što Vlada ima odgovore, a to su bitka za financijsku konsolidaciju privatnog sektora i to posebno kroz predstečajne nagodbe, gdje će se pokušati financijskim konsolidiranjem tih trgovačkih društava zadržati radna mjesta i osigurati nova ulaganja, što je proces koji će trajati cijelo ovo polugodište. Vlada vrlo jasno poručuje da su nova ulaganja u sektoru energetike, s privatnim ulaganjima, što znači ne opterećujući državni proračun, a sve u cilju smanjenja uvoza“. Što se tiče tromosti prevelikog i zastarjelog javnog sektora, ministar financija Slavko Linić kazao je da su potezi Vlade privatizacija Poštanske banke i Croatia Osiguranja, koji ne trebaju biti javni sektor, te proveden postupak restrukturiranja Hrvatskih željeznica, u kojem se opet ide jednim dijelom u privatizaciju, a drugim u velike investicije u infrastrukturi da bi se podigla konkurentnost. Dodao je i da su sve to procesi koji se nisu mogli dovršiti u godinu dana.

„Govorimo i o brodogradnji koja je, u biti, skrivana iz proračuna, nije se rješavala, i za što nije bilo knjiženja na teret proračuna od 2008. godine“, ustvrdio je ministar pojasnivši da je Vlada u 2012. godine krenula u proces privatizacije, koji će u narednih par mjeseci biti dovršen, ali je javni dug države povećan za preko 14 milijardi po osnovi brodogradnje. „Skrivene dubioze prethodnika Vlada vrlo jasno i transparentno pokušava riješiti“.

Ministar je naglasio da proračun za prošlu godinu vrlo jasno pokazuje daleko veću odgovornost u naplati prihoda i preko 2,8 milijardi ušteda na materijalnim troškovima, kao i racionalno upravljanje rashodima.

Najavio je i mogućnost ponovnog razmatranja proračuna za 2013. godinu u prvom kvartalu i eventualno pristupanje rebalansu proračuna, u kojem su očito neophodna još neka smanjenja u rashodovnoj strani.

„Sve ono što je istaknuto u analizi Moody'sa Vlada je zahvatila vrlo ozbiljnim potezima i reformama već u prošloj godini, a ozbiljno nastavlja i u ovoj godini“, rekao je ministar naglasivši da je bitno reći da se prije krize nije ništa učinilo na tome da se Hrvatska pripremi za normalno poslovanje, a kamoli za krizu. „Prema tome, Vlada korigira potpuno pogrešne strategije“.



Pisane vijesti