Ministar Jakovina za Večernji list: Novim zakonom o poljoprivredi od ovrha ćemo izuzeti izravne potpore do 50.000 kuna

Nismo željeli ponoviti pogreške naših prethodnika koji su pristajali na sve zahtjeve birokracije EU i brzinski zatvarali poglavlja iz pregovora, već smo se argumentirano borili za sve ono što smo smatrali važnim za budućnost hrvatske poljoprivrede, veće iznose za mlade i male poljoprivrednike, veće iznose sredstava EU za investicije... kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina uvjeren kako je samo pitanje dana kada će hrvatski Program ruralnog razvoja do 2020. konačno dobiti zeleno svjetlo Bruxellesa. U razgovoru za Večernji list ministar komentira i najave seljaka koji, što zbog izborne godine, što zbog nezadovoljstva isplatom potpora i ovrhama na računima, najavljuju vruće proljeće, ali i drugi natječaj uspješnog projekta Zlata vrijedan, nova pravila i olakšice po pitanju doniranja hrane...

Novim Zakonom o poljoprivredi napokon je definirano doniranje hrane s istekom roka. Što to konkretno znači?

- Procjenjuje se da se godišnje u EU baci oko 90 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj oko 400 tisuća tona. No unatoč stajalištu EK da se smanji rasipanje hrane, što je socijalni, moralni i ekološki problem, odluka i zakonsko rješenje o doniranju hrane prepušteni su nacionalnom zakonodavstvu država članica. Očekujem da će naš zakon dobiti podršku u Saboru, a u međuvremenu radimo na pravilniku kojim će se propisati model doniranja s naglaskom na zdravstvenu ispravnost, sigurnost i kvalitetu donirane hrane.

Na doniranu hranu dosad se plaćao PDV, što je mnoge odvraćalo od doniranja. Hoće li se Ministarstvo financija odreći tog svog dijela kolača?

- Model doniranja hrane nije isključivo vezan na smanjenje i/ili ukidanje PDV-a. To je ozbiljan projekt koji traži maksimalnu transparentnost, pravičnost, brzim primjene, ali i dobre kontrole u cilju sprečavanja zloupotreba pa na tome timski rad više ministarstava - poljoprivrede, financija, socijalne politike i zdravlja.

Osim što puno hrane bacamo, previše je i uvozimo...

- U razdoblju od siječnja do listopada 2014. izvezli smo poIjoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,07 milijardi eura, što je rast za 10,8%, a uvezli za 1,95 milijardi eura, što je rast od 9,8% u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Sve to rezultiralo je deficitom robne razmjene od 877,4 milijuna eura. Ni kao resor ni kao država ne možemo biti zadovoljni. No taj rezultat nije nastao jučer ni u protekle tri godine, nego je posljedica tranzicije, loše agrarne politike u posljednjih 20 godina, preuzetih obveza o otvaranju tržišta sukladno SSP-u te potpunog otvaranja tržišta i gubitka Cefte ulaskom u EU.

Govori li to da je problem toliko velik da ga ni vi u tri godine mandata niste uspjeli riješiti?

- Na žalost, nespremni smo ušli u EU. Nitko se u pretpristupnom periodu nije bavio podizanjem konkurentnosti, nego se vodila socijalno demagoška poljoprivredna politika koja je tjerala poljoprivrednike na zaduživanje. Razbacivali smo se državnim novcem, a proizvodnja je padala dok je cijene nekih proizvoda poput pšenice formirala ulica, a ne tržište. Sve to sada dolazi na naplatu.

Usuglasili ste svih 378 komentara na Program ruralnog razvoja 2014.-2020. s EK. Kada se očekuje njegovo prihvaćanje?

- Prema planu dogovorenom s EK, konačna predaj a PRR-a, odnosno ukucavanje u računalni program dovršena je 13. veljače, kada je program postao vidljiv na zaslonima bruxelleskih administratora. Budući da smo sve radili u dogovoru s EK, prema njihovim riječima, pismo odobrenja programa možemo očekivati ovaj mjesec.

S obzirom na to da ste i prije njegova prihvaćanja raspisali neke natječaje, postoji li mogućnost da EK u konačnici ne odobri baš sve?

- S EK smo usuglasili baš sva poglavlja programa, mjere i podmjere koje smo se kao država odlučili provoditi u idućim godinama, poglavito mjeru 4 „Ulaganja u fizičku imovinu“, za koju su kroz dvije podmjere raspisani prvi natječaji 30. siječnja, a ukupna vrijednost prvih natječaja je 640 milijuna kuna Uvjeravam vas i svekoliku hrvatsku javnost da ne postoj baš nikakva šansa da EK ne odobri, ne samo podmjere za koje natječaj raspisan, nego cijeli naš Program ruralnog razvoja.

Je li mlade poljoprivrednike trebalo ograničiti dobnom granicom ili ih se trebalo tretirati kao startupove?

- Mladi su budućnost hrvatske poljoprivrede, ali i hrvatske opstojnosti uopće. Uredbe 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju jasno definiraju da je mladi poljoprivrednik osoba do 40 godina u trenutku predaje zahtjeva, koja posjeduje adekvatnu stručnu spremu i vještine te prvi put na jednom PG-u preuzima dužnost nositelja tog gospodarstva.

Vaše ministarstvo i ove godine sudjeluje u izboru najboljeg OPG-a u Hrvatskoj. Kako izgleda dobar OPG? Je li više dobrih ili loših?

- Prošle smo godine Projektom Zlata vrijedan pokazali kako izgleda prosječan uspješan OPG. Riječ je o obiteljima koje vrijedno rade, osmišljavaju različite proizvode, imaju energiju i entuzijazam te ne očekuju da im država i ministar prodaju robu, nego su se dokazali na tržištu. Priče o 21 OPG-u iz svih županija i grada Zagreba bile su jako čitane i pohvalio ih je velik broja čitatelja Večernjeg lista, a bilo ih je nominirano više od sto. I ove godine nastavljamo s projektom i pokazat ćemo još jednom da se od poljoprivrede može živjeti.

Zašto još lani niste isplatili prvu transu poticaja za proizvodnu 2014., poput nekih drugih članica EU? Seljaci tvrde daje 1,5 milijardi kuna, isplaćenih ovih dana, prezaduženim seljacima došlo prekasno i utjecat će i na proljetnu sjetvu.

- Najavili smo isplatu prvog dijela potpora do kraja veljače i to smo ispunili. Uvijek ima dežurnih kritičara i nezadovoljnika, ali po informacijama koje imam najveći broj poljoprivrednika je zadovoljan – samo za podsjetnik ove godine isplatit ćemo 3 milijarde kuna potpora što je za 800 milijuna kuna više nego prošle godine, oko 2375 kuna po hektaru. Model avansne isplate u istoj godini koriste pak stare članice EU jer potpore isplaćuju 100% iz proračuna EU, a RH to ne može jer iz proračuna EU za potpore povlačimo tek 30% sredstava, a ostalo iz domaćeg proračuna.

Ima li šanse da se nositeljima OPG-a omogući otvaranje zaštićenog računa kako im se ne bi ovršile potpore u poljoprivredi?

- Novim Zakonom o poljoprivredi od ovrha će biti izuzet iznos do 50.000 kuna izravnih potpora. Velik dio naših poljoprivrednika dobiva manje od tog iznosa pa ih želimo dodatno zaštititi.

Je li od 95.000 OPG-a u sustavu potpora blokirano i pod ovrhama njih 70%, kako tvrdi udruga Život, ili svega 1131, kako vi tvrdite?

- Fina je objavila da je 1131 blokirani OPG, dakle to nije izmišljena nego službena brojka. No proizvoljne brojke pojedinih udruga medijski valjda bolje zvuče.

Seljaci posljednjih tjedana prijete i prosvjedima. Jeste li spremni na njih?

- Prosvjeda nije bilo već dvije godine. No kako se i prije uglavnom radilo o skupinama jedne političke opcije, očekujem da će i u izbornoj godini pokušaji organiziranja prosvjeda više biti rezultat političke kampanje pojedinih stranaka nego stvarnih razloga da se blokiraju ceste, gubi energija i troši vrijeme. Bolje je da se svi bavimo ozbiljnim problemom kako zajedno podići konkurentnost i proizvodnju te da se usmjerimo na izradu projekta kako bismo povukli golem novac iz Programa ruralnog razvoja koje nam neće nitko dati, nego ih moramo zaslužiti na temelju realnih, profitabilnih projekata.

Razgovarala Jolanda Rak Šajn 
 
 



Vijesti iz medija | Poljoprivreda