Ministar Mornar za Večernji list: Vjerujem da će reformu obrazovanja nastaviti i sljedeća vlast

Deset mjeseci od preuzimanja mandata ministar obrazovanja prof. dr. Vedran Mornar zadovoljan je dosad učinjenim, posebno početkom rada na kurikularnoj reformi čiji će se rezultati, kaže, vidjeti za nekoliko godina. Iako je do kraja mandata ostalo nekoliko mjeseci, planova ima još.
 
- Nadam se do kraja mandata uvesti programsko financiranje sveučilišta, restrukturiranje instituta na čemu intenzivno radimo i, ako to napravimo, to je više nego što se u ovom ministarstvu napravilo u 20 godina.
 
Vjerujete li da će ovaj put otpočeta reforma biti provedena?
 
- Kad bi ovisilo o meni, vjerovao bih, ali ako se tu umiješa politika, a nadam se da neće jer ta stvar je po meni potpuno apolitična, ne znam ...
 
I prije su takvi projekti bili apolitični pa bi ih promjena vlasti zaustavila.
 
- Ako svaka vlada krene ispočetka i ako se budu mijenjale kao što su se dosad mijenjale, onda se bojim da nekakvog napretka neće biti. Ja vjerujem da ćemo s tom reformom toliko uznapredovati do kraja ove godine da ne vidim mogućnost da netko u sljedećoj garnituri ne nastavi.
 
Je li pametno izvući tristotinjak nastavnika iz učionica da bi radili na reformi predmetnih kurikuluma?
 
- Siguran sam da je to dobro. Reforme su se dosad radile uglavnom na razini akademije i visokih učilišta, a sada je tako postavljeno da će učitelji voditi glavnu riječ. Oni jedini znaju s kim rade, a netko s razine akademske zajednice ne može znati na što su ta djeca, posebno u osnovnoj školi, spremna i što mogu napraviti. To treba prepustiti njihovim nastavnicima, koji ih poznaju.
 
Neki dobri nastavnici kažu da bi rado radili na reformi, ali samo ako ne bi morali otići iz škole...
 
- Ako oni misle da mogu raditi dva posla istodobno, nema problema. Nije ideja bila da se njima zabrani da rade i u školi, ideja je bila da će ih se opteretiti s toliko posla da neće stići raditi u školi.
 
Kao jedna od mjera štednje spominje se spajanje agencija. Ali je li logično spajati Agenciju za visoko obrazovanje i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja?
 
- Nije još ništa definirano, ali Nacionalni centar ne radi samo državnu maturu nego treba vrednovati osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, što je kompatibilno s vrednovanjem visokih učilišta. Visokom obrazovanju nedostaje vanjsko vrednovanje ishoda učenja, rezultata. Ne onog što piše na papiru, nego onog što stvarno, kad završi određeni fakultet, osoba zna. Ishodi učenja različite su razine kod pojedinih visokih učilišta i volio bih vidjeti sustav gdje ćemo imati objektivno vrednovanje što zna diplomant visokog učilišta A i visokog učilišta B.
 
U Nacionalni centar svojedobno ste poslali inspekciju. Što je utvrdila?
 
- Još nemam rezultate.
 
Na čiji ste poziv putovali u Koreju i tko je put platio?
 
- Na poziv njihova ministra obrazovanja. Ministar obrazovanja tamo je i potpredsjednik vlade. I tako se pokazuje da je obrazovanje bitno. Ne želim reći da ja želim biti potpredsjednik Vlade, ali to je pokazatelj kolika se važnost daje obrazovanju u toj zemlji. A mi bedaci, da bi avionska karta manje koštala, kupili smo je unaprijed, i to u ekonomskoj klasi. Na kraju su troškovi bili pet tisuća kuna za avionske karte, s kojom se ministar vozi u repu aviona i cijelu noć ne spava jer štedi državnom proračunu neki novac, i troškovi hotela oko pet tisuća kuna koje je, naravno, platilo Ministarstvo.
 
Što ako Povjerenstvo za sukob interesa odluči da ste zbog tog putovanja bili u sukobu interesa?
 
- Ne znam na temelju čega bi mogli procijeniti da sam bio u sukobu interesa. Išao sam na poziv ministra i s ciljem da postignemo sporazum o znanstvenoj suradnji i razmjeni studenata...
 
Problem je Samsung.
 
- Da, ali bili smo i u Microsoftu i Oracleu prije toga pa to nije bio problem. Samsung je tvrtka koja ostvaruje 350 milijardi dolara prometa i to da netko na razini potpredsjednika Samsunga uopće hoće razgovarati s ministrom iz zemlje čiji je BDP sedam puta manji, kao što je hrvatski - veliki je, veliki uspjeh. Ako je to sukob interesa, onda zbilja ne znam što bih na to rekao.
 
U pojedinim se krugovima spominjalo da će Samsungova oprema u procesu digitalizacije ući u hrvatske škole. Je li to točno?
 
- Bit će javni natječaj i najpovoljniji ponuđač dobit će posao. Neću ja kao ministar o tome odlučivati. Zamislite apsurd da netko uopće može pomisliti da bi mene plaćanjem troškova hotela, što inače plaća državni proračun, netko mogao podmititi da mu pogodujem.
 
Hoće li informatika postati obvezan predmet u školama?
 
- Nije na meni da o tome odlučujem.
 
Premijer se čudi zašto već nije.
 
- Čudim se i ja, ali moramo biti realni. Nemamo dovoljno kvalificiranih nastavnika informatike, a ni škole nisu informatički opremljene.
 
Ali voditelji reforme već su rekli da informatika neće biti obvezan predmet...
 
- Nije baš to uklesano u kamen. Neke promjene ćemo napraviti iako će se ostati u okvirima predmeta koje imamo sada. Informatika će definitivno dobit svoju ulogu u nastavi svih predmeta.
 
Što je s restrukturiranjem znanstvenih instituta. Koliko će ih se spojiti, koliko zatvoriti?
 
- To još ne mogu reći. Neki će opstati kao samostalne ustanove, neki će, čak svojom voljom, ući u sastav sveučilišta, čime će sigurno profitirati jedni i drugi. Kad bi Ruđer Bošković postao 34. sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, tvrdim da bi to sveučilište znatno poraslo na ljestvicama najboljih sveučilišta na svijetu.
 
Hoće li se to dogoditi?
 
- Ne mogu ovaj čas reći...
 
Pratite li sport?
 
- Da, pratim košarku, a ostalo koliko stignem. Ministarstvo je veliko...
 
Treba li ga razdvojiti?
 
- Ja bih ga razdvojio na obrazovanje, koje bi uključilo i visoko obrazovanje, i na ministarstvo industrije, znanosti i tehnologije.
 
Što planirate nakon završetka mandata?
 
- Čeka me moj fakultet. Nemam drugih ambicija i mislim da mi je ovaj izlet u politiku napravio dosta štete. Bilo bi bolje i pametnije što prije se vratiti tamo otkud sam došao. Ali neke stvari koje sam započeo želim završiti.
 
Razgovarala: Irena Kustura
 

Vijesti iz medija | Odgoj i obrazovanje