- Objavljeno: 30.01.2015.
Ministar Varga za Večernji list: Sve što provodim, radim kako bi pacijent imao što bolju uslugu za novac koji izdvaja
Ministar zdravlja prim. Siniša Varga ne čita novine, ponovio je više puta. Ipak, zna kako je posao novinara baviti se njegovim potezima. A jedan od posljednjih jest angažiranje posrednika u poslu osiguranja bolnica vrijednom 50 milijuna kuna za koji će tvrtka Gras Šavoye d.d. u suvlasništvu Hrvoja Vojkovića dobiti proviziju od 14 posto. Zarada te tvrtke stoga je sedam milijuna kuna, a ministar zdravlja kaže da je njihov angažman bio nužan te da Vojkovića u životu nije vidio. Naziva to takozvanom aferom, kao i sve objavljene dosad jer se smatra žrtvom interesnih lobija. Usto, demantira svoju smjenu.
Zašto kažete takozvane afere?
- Zdravstvo prolazi kroz turbulentan period reformi, koje idu u korist pacijenata, a mnoge interesne skupine vide da će izgubiti ranije stečene privilegije.
Koje su to skupine?
- Vi ste istraživački novinar pa mi recite tko će izgubiti od reforme zdravstva. Sustav zdravstva kakav je danas uspostavljen je početkom šezdesetih godina. Znači, u proteklih 50 godina određeni su se tokovi novca, određeni obrasci ponašanja toliko duboko ukorijenili u sustav zdravstva da se oni koji su pogođeni reformom možda osjećaju zakinuti u svojim stečenim pravima. To su neki u farmaceutskom sektoru, sektoru nabave velikih medicinskih uređaja poput radioloških, potom bankarski sektor, osiguravateljski sektor. Ne svi. Sve što provodim radim kako bi pacijent imao što bolju uslugu za novac koji se izdvaja. Pacijenti su mi uvijek na prvom mjestu.
Zašto ste uzeli posrednika u osiguranju?
- Ministarstvo zdravlja nema nijednog zaposlenika koji raspolaže znanjem brokera da bi znao procijeniti ono što piše na 15 stranica u sitnom fontu koji su uvjeti osiguranja. To je jedno, a drugo je da ovo nije apsolutno nikakav presedan. I druga ministarstva nabavljaju osiguranje uz posrednika. Jedno veliko ministarstvo napravilo je isto to prije šest mjeseci.
Koje ministarstvo?
- Sve javne nabave objavljene su od svih ministarstava. Angažiranje posrednika postupak je koji je reguliran Zakonom o osiguranju, s druge strane ne košta naručitelja nijednu lipu jer se posrednik naplaćuje od osiguravatelja.
Ne bi li ukupna cijena javne nabave bila niža da nema posrednika? Na koji ste način odredili proviziju baš od 14 posto?
- Malo sam zatečen pitanjem kako ste utvrđuje visina provizije. Nju određuje biznis i određuje se u odnosu osiguravateljskih kuća i brokera.
Koliko se dosad novca davalo za osiguranje bolnica?
- Dvadeset dva milijuna kuna.
Sigurni ste da će ovo donijeti uštedu od 15 milijuna?
- Ovo je ugovor na dvije godine. Godišnje hrvatske bolnice u prosjeku plate 12 milijuna kuna štete, i to samo za osiguranje od odgovornosti, a i to iz sredstava koja su namijenjena za pacijente, bez troškova suda i odvjetnika. Postoje i indicije da su u nekim bolnicama, posebno u isplatama šteta na opremi koja se usprkos osiguranju i dalje plaćala iz budžeta bolnica ili iz sredstava Ministarstva zdravlja, postojali jako prisni odnosi između osiguravajućih kuća i upravitelja bolnica.
Jeste li to prijavili?
- Provjerava se, onoga trenutka kad dokazi budu čvrsti, obavijestit će se nadležne institucije. Naša je intencija s ovim prvenstveno bila da se osiguraju svi zdravstveni radnici koji dolaze u kontakt s pacijentima, da imaju odgovornost prema trećim osobama i da imaju pokriće za profesionalnu odgovornost.
Na koji ste način odabrali baš ovu tvrtku?
- Nemoguće je prema Zakonu o javnoj nabavi raspisati javni natječaj za posredništvo jer naručitelj uslugu posredovanja ne plaća, i to prema Zakonu o osiguranju. Predsjednik uprave g. Štajduhar predstavio je konkretne brojke, koje su se poklapale s našim podacima o policama i pokrićima bolnica. Kad smo ustanovili da su istovjetne, nismo vidjeli razlog zašto ne bismo angažirali njih kao posrednika. Pitao sam može li ići javna nabava, ali ne može jer nema predmeta nabave jer je cijena usluge nula kuna, što je tumačenje i Ministarstva gospodarstva. Zašto si je baš Gras Savoye dao truda i uspješno prezentirao i dobio taj posao, to morate pitati ostalih 40 posrednika zašto nisu došli s podacima? Kao da pitate Rimca zašto je on napravio elektromobil, a ne netko drugi.
Jeste li s g. Štajduharom utvrdili proviziju?
- Ne, meni je to prvi glas, za ovog sam intervjua saznao da je riječ o proviziji od 14 posto.
Jeste li ikad i na koji način komunicirali s Hrvojem Vojkovićem?
- U životu nisam dvije riječi s njim progovorio niti sam sjedio s njim u istoj prostoriji. Za ime i prezime Hrvoja Vojkovica, osim ranijih saznanja iz medija, čuo sam iz vaših novina, da je povezan s ovim poslom.
Zašto ste promijenili odluku i taj posao uzeli KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice?
- Na temelju primjedbi Svjetske banke da nisu zadovoljni transparentnošću objedinjene javne nabave. Ne znam koliko znate o posredništvu u osiguranju, to nije posao koji završava odabirom ponuđača. Oni će biti centralno mjesto na čiji će se dežurni telefon prijavljivati sva šteta i kao naš predstavnik utjerivat će naplatu zahvaljujući velikom stručnom znanju.
Hoćete li angažirati posrednike i u drugim nabavama?
- Gdje god nam nedostaje stručno znanje ih iskustva u određenom segmentu, sukladno izmjeni i dopunama Zakona o javnoj nabavi, omogućeno nam je angažiranje vanjskih savjetnika.
Reforme koje se provode u zdravstvu pogađaju puno veće interesne sfere nego stoje to slučaj u bilo kojem drugom ministarstvu, kaže ministar, koji je zbog prijetnji obavio razgovor s organima gonjenja te otad nije primio nove prijetnje. - Do nove reforme - dodao je ministar zdravlja. Planira izmjenu 26 zakona među kojima kao najvažnije ističe izmjenu sustava participacija u kojem će postaviti godišnji limit koliko pacijent može maksimalno platiti, ali i novu funkciju Agencije za kvalitetu u zdravstvu koja će provoditi javnu nabavu te upravljati ljudskim resursima. Pitanje nadoplate lijekova dat će u javnu raspravu jer se zdravstvene radnike stavlja u poziciju, kaže, moralnog hazarda. Uvodi novu strukturu uprave bolnice koje će imati dva direktora -medicinskog i poslovnog - te će zakonom odrediti koje mu podatke oni moraju i u kojem roku dostavljati.
Jesu smijenjeni sanacijski upravitelji KBC-ova kasnili s dostavom podataka?
- Da, činjenica je da do 19. siječnja nisu dostavili tražene brojke o poslovanju. Od većina bolnica dobivamo podatke, a to nije bio slučaj s ove četiri bolnice.
Nije li bilo logičnije pričekati dan-dva pa vidjeti kako su obavili posao?
- Ne bi se ništa promijenilo jer je financijski gubitak jednostavno prevelik, previše su narasle liste čekanja, previše je pao obrtaj pacijenata. Općenito gledajući, nije bila dobra suradnja s uredom ministra zdravlja.
Brojke koje vi govorite nisu točne i smijenjeni sanacijski upravitelji kažu da su vas na to upozorili?
- Zar nije čudno da te podatke dostavljaju novinarima, a ne ministru? Kao što sam rekao, podaci su loši, potvrdit će vam to i pacijenti koji čekaju i po 300 dana na neke postupke.
Pa zašto vi niste imali te podatke?
- Ja imam podatke o lošem poslovanju, i to pod univerzalnom izlikom: HZZO je kriv. Ako netko napravi dnevno pet specijalističkih pregleda, za što vam treba 0,003 miligrama kemijske olovke, što onda znači da nemaju novca? Tu nema materijalne potrošnje, ima cijela plejada usluga u zdravstvu koje ne koštaju ništa, a imamo liste čekanja.
Zašto ste promijenili odluku o sanacijskom upravitelju KBC-a Split?
- Split je specifična bolnica koja je dugi niz godina bila potkapacitirana, nije imala adekvatna sredstva za odgovornost koju nosi.
Ni drugi nisu imali adekvatna sredstva, jesu njegovi rezultati bili bolji?
- Nešto bolji.
Demantirate da je riječ o. utjecaju stranke?
- Demantiram.
Vi demantirate, a splitski gradonačelnik je sam dignuo buku?
- On je vrlo dobro svjestan da je riječ o ustanovi na državnoj razini i da gradonačelnik jednog grada tu nema što.
Smijenjeni sanacijski upravitelji najvećih bolnica, osim Splita, dakle, nisu posljednje smjene. Niske cijene zdravstvenih usluga HZZO-a, što je argument svakom upravitelju za loše poslovanje, ministar rješava novim cjenikom kojim su one povišene.
Je li novu cijenu dobio i pregled specijalista koji se vrednuje 39 kuna, ne znamo, ali ministar Varga to objašnjava ovako:
- Prosječna cijena specijalističkog pregleda je 95 kuna, a izračunata je temeljem plaće specijalista koji u njemu sudjeluje. U javnom zdravstvenom sektoru specijalistički pregled nema aparature, traje 15 minuta, 50 kuna puta četiri je 200 kuna puta 176 sati mjesečno. Koliko bi trebalo vrednovati sat liječnika?
Jedan od glavnih najavljenih projekata bila je redukcija listi čekanja, za koje je s pozicije ravnatelja HZZO-a govorio da se mogu riješiti u tri mjeseca. Ipak nije se pokazalo da je baš tako, a prim. Siniša Varga danas kao ministar kaže kako i da je misli da se lako mogu riješiti te da mu za to trebaju ravnatelji koji su to voljni primijeniti. Stoga, daljnje smjene ne ginu. Prvi čovjek zdravstva čeka i prijedlog udruga o sankcioniranju neodgovornih pacijenata, odnosno onih koji ne podignu I nalaze ili ne odu na pregled. Za putovanja koja mu se broje kaže da su u interesu države, što je do njegova dolaska Ministarstvo, ističe, ignoriralo te zato i povuklo malo europskog novca. Najavljuje borbu protiv HDZ-ova programa zdravstvene zaštite, ali i da će poduzimati sve da spriječi gubitke bolnica kojima je jedna od mogućnosti odlazak u stečaj. - To je realna mogućnost, ali je mala vjerojatnost da će se to dogoditi.
Uskoro se otvaraju natječaji za osnivanje četiriju novih specijalnih bolnica, za stoje Ministarstvo zdravlja dobilo 250 milijuna eura iz europskih fondova. Dio tog novca ide za spinalnu bolnicu u Varaždinskim toplicama, forenzički odjel u Vrapču, palijativnu bolnicu u Novom Marofu te dječju bolnicu, za koju ministar zdravlja čeka rješenje predstečajne nagodbe Poliklinike Medikol, čiju nedovršenu zgradu smatra optimalnim rješenjem. Dio novca ide za edukaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u kojoj će stipendirati liječnike za odlazak na rad u ruralne krajeve zemlje.
Razgovarala: Ivana Rimac Lesički