- Objavljeno: 23.08.2015.
Mornar za Večernji: Ako sindikati imaju rješenja gdje pronaći novac bez dodatnog zaduživanja, svakako ćemo ih razmotriti
Ako se ostvare prijetnje prosvjetarskih sindikata, Ministarstvo obrazovanja, ali i cijelu Vladu čeka vruća jesen, a roditelje neizvjesnost gdje će im djeca dok su njihovi učitelji i profesori u štrajku. Naime, sindikati učitelja, srednjoškolskih profesora i visokog obrazovanja zatražili su 4-postotno povećanje plaća, a ako to ne dobiju, prijete da će u štrajk. Hoće li Vlada, odnosno Ministarstvo, pristati na njihove zahtjeve, pitali smo ministra obrazovanja prof. dr. Vedrana Mornara.
- Vjerujte mi, nitko ne bi bio sretniji od mene da se već sutra znatno povećaju plaće djelatnicima u sustavu odgoja, obrazovanja i znanosti. Ali, na žalost, u ovome slučaju to nije „pristati ili ne pristati“, nego „imati ili nemati“. Treba znati da Republika Hrvatska samo na otplatu kamata na inozemne dugove isplaćuje iznos približan cijelome proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Ja ću, kao ministar zadužen za obrazovanje, i dalje pokušavati osigurati veća sredstva za sustav obrazovanja i biti otvoren za svaki dijalog i razuman razgovor na tu temu sa svima zainteresiranima, uključujući i socijalne partnere. Stalno ukazujem na to da je taj sustav preslabo financiran. I nastavit ću, pa makar to mediji nazivali „kuknjavom“. I borit ću se kako bi se ta situacija promijenila.
Za liječnike i zdravstvene radnike novca se našlo...
-Ovdje ipak treba reći da je u trenutku raskidanja kolektivnog ugovora djelatnicima u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja dodatak od 4, 8 i 10 posto donekle kompenziran povećanjem koeficijenata za 3,5 posto svim učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima, za 6 posto osobama izabranim u zvanje mentora i 8 posto osobama izabranim u zvanje savjetnika. Praktički je to značilo povećanje plaće od 3,5 posto onima s manje od 20 godina staža, uz određeno smanjenje onima sa 20 i više godina staža, doista minimalno za one od 20 do 30 godina staža. Učitelji su, dakle, kompenzaciju poput one koja sada dana zdravstvu, već dobili. Također, treba dodati da dodatak od 4, 8 i 10 posto, kojega kolokvijalno zovemo dodatkom na vjernost, zapravo još jednom nagrađuje nešto što se već nagrađuje odredbama kolektivnih ugovora po kojima plaća raste za 0,5 posto sa svakom godinom staža. Znam da navedeno povećanje nije dovoljno i da učitelji i nastavnici svojim radom i odgovornošću zasigurno zaslužuju i puno više, međutim, na žalost, to je zasad jedino moguće.
Imaju li učitelji i profesori razloga osjećati se podcijenjenima?
-Ja razumijem nezadovoljstvo učitelja i nastavnika i njihov osjećaj podcijenjenosti i angažirat ću se maksimalno da se situacija popravi. Sustav vrijednosti u kojem je znanje na prvom mjestu urušavao se desetljećima. Mi to pokušavamo popraviti, ponajprije kroz reformu obrazovanja koja se zahuktala punom parom i koja će, vjerujem, rezultirati novom i boljom školom u kojoj će učitelji i nastavnici imati prvo bolji društveni, a čim se za to steknu uvjeti, i materijalni status. I nisu učitelji i nastavnici jedini koji imaju razloga za nezadovoljstvo: pogledajte kolike su plaće u državnoj upravi, vojsci, policiji... Ali treba imati malo strpljenja. Znam da je to rečenica koja se stalno ponavlja, međutim, svi su gospodarski pokazatelji napokon, nakon toliko vremena, pozitivni. Raste potrošnja, industrijska proizvodnja, izvoz, turizam, BDP u cjelini. OK, svi bismo mi htjeli da rastu više, ali preokrenuti negativne trendove uz ovoliki inozemni dug nije lako. Iskreno, vjerujem da je najgore za nama i da nas čekaju bolja vremena. Počeli smo učinkovitije koristiti europske fondove. Evo, prekjučer sam potpisao ugovor o obnovi studentskih domova vrijedan oko 290 milijuna kuna. Ali, nažalost, reakcije na to, umjesto u smjeru «super, građevinska operativa koja je bila koljenima dobila je vrijedan posao, europski novac će se oploditi, ljudi će zaraditi i trošiti», idu u nekim sasvim drugim smjerovima.
Koliko bi stajalo povećanje plaća u školstvu za 4 posto? Ima li novca za to?
-Oko 300 milijuna kuna kojih u proračunu trenutačno jednostavno nema.
Sindikati prijete štrajkom. Hoće li, po vašoj procjeni, štrajka biti? Što možete učiniti da do štrajka ne dođe?
-Ja se nadam da neće. Mi ćemo, naravno, razgovarati sa sindikatima. Formalno-pravni razlozi za pregovaranje o kolektivnom ugovoru ne postoje. Točno je da kolektivni ugovori propisuju da, kad se jednom resoru vrati 4, 8 i 10, pregovore treba pokrenuti i u drugim resorima. Ali to se nije dogodilo, nego je zdravstvo dobilo kompenzaciju koja je učiteljima i nastavnicima već dana. Vjerujem da će svi razumjeti trenutačnu situaciju u kojoj se nalazi državni proračun i da nas, u ovom trenutku, takvo povećanje plaća može dovesti u proceduru prekomjernog deficita, koja bi situaciju sa sadašnjim plaćama mogla znatno pokvariti. Ako sindikati imaju neka rješenja gdje pronaći novac, koja mi trenutačno ne vidimo, a bez dodatnog zaduživanja, svakako ćemo ih razmotriti.
Razgovarala: Irena Kustura