Na Minhenskoj konferenciji raspravljamo o sigurnosnim izazovima. Nastavit ćemo pomagati Ukrajini

Najvažnija tema ovdje je pomoći Ukrajini da izdrži rusku agresiju i ostvari svoju slobodu, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

Konferencija okuplja više od 450 sudionika, među njima i četrdeset pet predsjednika država i vlada, kao i čelnike međunarodnih organizacija. Tema skupa su rat u Ukrajini i druga sigurnosna pitanja. Skupu se videovezom obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. 

„Najvažnija tema ovdje je u vezi situacije ruske agresije na Ukrajinu i daljnja pomoć, podrška, jedinstvo, prije svega, zapadnog dijela međunarodne zajednice  pomoći Ukrajini da izdrži tu agresiju i da ostvari svoju slobodu“, kazao je premijer Plenković.

Dodao je da se sinoć o toj temi raspravljalo i na večeri na kojoj je, uz nekoliko premijera, sudjelovao i državni tajnik Blinken, a na tom tragu su bile i jučerašnje poruke koje su poslali predsjednici Macron i Scholz. „Dobro je zadržati jedinstvo u potpori“, rekao je premijer.

Politička stabilnost kao primjer susjednim zemljama

Plenković je najavio da će na današnjem panelu govoriti o sigurnosnoj situaciji u našem susjedstvu. Glavna poruka koju će Hrvatska poslati je poruka političke stabilnosti.

Hrvatski model političke stabilnosti omogućio nam je ostvarenje ciljeva poput ulaska u europodručje i Schengenski prostor, gospodarski rast i rješenja i modeli pomoći ljudima u krizi.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, predsjednik Vlade istaknuo je važnost dobivanja statusa kandidata u prosincu prošle godine te posjet Borjane Krišto Zagrebu

Plenković je naglasio i da će hrvatska Vlada nastaviti s vojnom pomoći Ukrajini.

„Mi smo na nekoliko sjednica Vlade dali snažnu potporu nastavit ćemo pomagati ukrajinskim partnerima u onim okvirima i sadržajima koliko Hrvatska može. Izrazito smo konstruktivni u tom pogledu,“ poručio je premijer.

Na bilateralnim susretima o suradnji, sigurnosnim izazovima i procesu integracija

Drugog dana Minhenske sigurnosne konferencije predsjednik Vlade Plenković održao je niz bilateralnih sastanaka.

„Europski put ključan je za stabilnost i sigurnost jugoistoka Europe“, poruka je sa sastanka premijera Plenkovića s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima i situaciji u susjedstvu te procesu europskih integracija koji Hrvatska snažno podupire.

Plenković se susreo i s predsjednikom Vlade Armenije Nikolom Pashinyanom. Razgovarali su o daljnjoj suradnji Europske unije sa zemljama Istočnog partnerstva, sigurnosnim izazovima te energetskoj suradnji.

S predsjednikom Kluba zastupnika EPP-a Manfredom Weberom premijer je razgovarao o rješenjima za gospodarske, sigurnosne i energetske izazove pred Europskom unijom. „Članstvo u Schengenu i europodručju pozicionira
Hrvatsku u najuži krug europskih integracija te dodatno štiti građane i gospodarstvo“, istaknuo je Plenković.

O humanitarnoj situaciji u Ukrajini, Turskoj i Siriji, na marginama konferencije, predsjednik Vlade razgovarao je s predsjednicom Međunarodnog Crvenog križa Mirjanom Špoljarić Egger. Plenković je kazao kako će hrvatska Vlade dodatno financijski podržati aktivnosti Međunarodnog Crvenog križa za pomoć stanovništvu u Siriji nakon potresa.
 
Visokog predstavnika Christiana Schmidta hrvatski premijer je izvijestio o nastavku hrvatske potpore Bosni i Hercegovini te najavio održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH. „Očekujemo što skorije formiranje vlasti na svim razinama kako bi Bosna i Hercegovina bila funkcionalna“, poručio je Plenković.
 
Predsjednik hrvatske Vlade susreo se i s predsjednikom kluba zastupnika CSU-a u Bundestagu Alexanderom Dobrindtom. Razgovarali su o sigurnosnim pitanjima i stanju u susjedstvu te jačanju bliskih odnosa Hrvatske i Bavarske.

Poruka stabilnosti zemljama u susjedstvu te potpora Ukrajini u borbi protiv ruske agresije

U izjavi medijima Plenković je ponovio da je tijekom Minhenske konferencije održao niz bilateralnih sastanaka s kolegama premijerima i drugim međunarodnim dužnosnicima, uglavnom iz srednje i istočne Europe i zemalja Istočnoga partnerstva.

Razgovarao je i s armenskim premijerom, a nakon panela planiran je susret i s predsjednicom Moldove, gospođom Maiom Sandu.

Hrvatska je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji imala dvije poruke.

„Jedna je konzistentna, čvrsta potpora Hrvatske i cijelog Zapada Ukrajini u borbi protiv ruske agresije“, rekao je Plenković.

Druga poruka odnosi se na zemlje u našem susjedstvu, osobito prema Crnoj Gori i Makedoniji.

„Zaokružili smo sve strateške ciljeve i zaista kada razgovaramo s kolegama i liderima vidi se koliko respektiraju taj naš položaj i koliko žele da im prenesemo sva iskustva koja Hrvatska ima i na taj način zemljama našega susjedstva projiciramo sigurnost, razvoj i stabilnost te reformske procese koje su iza nas“, poručio je.

Plenković je konferenciju ocijenio vrlo kvalitetnom i zanimljivom, istaknuvši da je, godinu dana od ruske agresije, Ukrajini poslana poruka snažnog jedinstva.

„Mislim da je ovaj događaj danas važan u kontekstu sigurnosne politike uoči samita NATO-a u srpnju“, zaključio je Plenković.

Upitan kakvi će biti naglasci na današnjem panelu o europskoj perspektivi zapadnog Balkana, hrvatski premijer je kazao da je najvažnije poslati poruku o stabilnosti.

„Važno je da se ova nestabilnost koja postoji  u vezi Ukrajine ne prenese na jugoistok Europe te da se nastave reformski procesi i europski put“, rekao je, dodavši da u ovome trenutku želimo da se Albanija i Sjeverna
Makedonije dobro spreme za istinsko otvaranje poglavlja te da Bosna i Hercegovina ispuni važne kriterije iz zaključaka Vijeća i da, nakon kandidatskog statusa. dođe u poziciju da lovi korak.

„Sigurno će biti razgovora o odnosima između Srbije i Kosova i predloženom planu nekoliko glavnih zemalja i gospodina Lajčaka koji je na stolu. I tu ćemo vidjeti kakva je trenutno situacija“, kazao je Plenković.

Diplomatska i konzularna zaštita te pravna pomoć hrvatskim državljanima u Zambiji

Zamoljen da komentira situaciju hrvatskih državljana u Zambiji te izjavu kongoanskog dužnosnika da djecu iz Konga nije moguće legalno posvajati od 2017. godine, premijer je kazao da se hrvatskim državljanima koji se nalaze u Zambiji pruća sva konzularna i diplomatska zaštita i pravna pomoć, a u drugoj fazi analizirat će se cijeli aspekt posvojenja djece iz Konga.

„Jako je važno da nadležna tijela, prije svega sudovi i odgovarajući resori, naprave kontrole cijele te dokumentacije. To su stvari koje su se odvijale između ostaloga i pred hrvatskim sudovima pa će oni pogledati o kakvim je dokumentima riječ. To što je rekao njihov ministar nama nije nepoznato. To je informacija koja postoji zadnjih nekoliko tjedana. Drugo je jesu li neovisno o toj odluci bile donošene neke odluke na razini administracije koja je
sudjelovala u Kongu. To će se ispitivati“, poručio je.

Razvoj europske obrambene industrije

Komentirao je i izjavu predsjednice EK Ursule von der Leyen da bi se EU mogla udružiti s vojnom industrijom kako bi se povećala proizvodnja streljiva za Ukrajinu i za obnovu vlastitih zaliha, kazavši da razvoj obrambene industrije, ubrzanje i dinamiziranje proizvodnje u uvjetima kada je cijeli NATO pa i EU u situaciji da dostavlja pomoć Ukrajini, podrazumijeva i veće dinamiziranje proizvodnje.

„Cijela ta ideja nastala je iz činjenice da se europska obrambena industrija osnaži  i da postoje europski fondovi da se napravi kompatibilan sustav koji bi ojačao obrambeni sustav država članica. U tome Hrvatska i sve ostale zemlje imaju i mogućnost i želju da participiraju“, poručio je.

Snažna potpora BiH

Plenković je kazao da s visokim predstavnikom u BiH Schmidtom ima redoviti dijalog pa je tako s njim razgovarao i na marginama Minhenske konferencije.

Naglasio je važnost da se, nakon formiranja vlasti na središnjoj razini, Vijeća ministara i svih domova, formira i vlast na razini Federacije BiH kako bi se ubrzala funkcionalnost BiH u skladu sa statusom zemlje kao države kandidata. 

 

 
 

Pisane vijesti