Napad na Banske dvore slučaj bez presedana, treba stvoriti ozračje u društvu koje će smanjiti govor mržnje

Premijer Andrej Plenković kazao je da se na sjednici Odbora za nacionalnu sigurnost raspravljalo o napadu na Banske dvore te da se svi slažu da je riječ o terorističkom i neprihvatljivom činu. Razgovarali su i o stvaranju ozračja u društvu koje će smanjiti govor mržnje.

Nakon sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije. Tema rasprave bio je teroristički napad na Banske dvore u listopadu 2020. godine.

"Koliko sam uspio razabrati iz izlaganja i predstavnika parlamentarne većine i predstavnika oporbe svi se slažu da je riječ o terorističkom i neprihvatljivom činu", kazao je Plenković. 

Dodao je i da su razgovarali i o tome kako kreirati ozračje u društvu koje će smanjiti govor mržnje, koji kada evoluira može, nažalost, dovesti i do ovakvih slučajeva.  

Upitan je li ravnateljici DORH-a i ravnatelju policije kazao da je nezadovoljan njihovim izvješćima, premijer je kazao da nije. Dodao je da su razgovarali o tome da posao Državnog odvjetništva i policije na tom konkretnom slučaju počinjenja terorističkog čina traje i dalje.

Podsjetio je da je trebalo malo više od godinu i pol dana da DORH izađe s priopćenjem s kojim je izašao ovo ljeto.

"Do tog trenutka, što se mene tiče, niti smo pitali na koji način DORH, policija i SOA rade na tom slučaju, niti smo utjecali ili dali bilo kakav pritisak, ili ne daj Bože smjer vođenja istražnih radnji", ustvrdio je Plenković. 

Kazao je da nakon što je DORH objavio priopćenje, zatražio je izvješća kako bi vidio o čemu se radi. U njima je bilo, rekao je premijer, niz otvorenih pitanja koja za njega nisu bila odgovorena i to je još ovog ljeta rekao glavnoj državnoj odvjetnici, ravnatelju policije i ministru unutarnjih poslova.

"Oni su danas pojasnili da na rasvjetljavanju svih okolnosti toga slučaja rade i dalje, što je dobro", dodao je Plenković.

Otvaranje Markovog trga stvar je sigurnosne procjene

Rekao je kako je ovdje riječ o slučaju bez presedana –terorističkom činu mladog čovjeka, koji je ciljan, usmjeren, izaziva strah, užas, koristi nasilje, silu i ima politički karakter. Dodao je da su to elementi terorističkog akta.

"On zahtjeva da se fenomenom govora mržnje i onih koji indoktriniraju nekoga u tako mladoj dobi, s tako malo životnog iskustva, temeljito ispitaju i na tome sve institucije rade", ustvrdio je premijer.  
 
Na pitanje je li njegov savjetnik Robert Kopal radio analize ovog pitanja, Plenković je kazao da nije te da se može s njim konzultirati, ali izvješća rade institucije koje se time bave –DORH, policija i SOA.

Upitan o otvaranju Markova trga, premijer rekao da o tome ne odlučuje Vlada već je to stvar sigurnosne procjene policije i sigurnosnih službi. Podsjetio je da ne zna ni jednu državu gdje su institucije, do trenutka napada, bile dostupne kao u Hrvatskoj.  

"Svi oni koji žele mirno prosvjedovati na Trgu sv. Marka mogu i danas. Najave prosvjed, otvori se ograda i uđu, protestiraju, zvižde, pjevaju, puštaju glasnu muziku i sve OK. Osim šetanja sve drugo je u okvirima dopuštenog", dodao je.

Premijer je upitan o izjavi predsjednika Milanovića koji je kazao da je on na zadnjim dvjema sjednicama Vijeća za nacionalnu sigurnost digao ruku za smjernice službi bez naznaka desnog radikalizma. "Da nazočite na tim sjednicama s njime shvatili bi koliko su besmislene", odgovorio je.

Na pitanje o stvaranju ozračja bez govora mržnje, predsjednik Vlade je kazao da postoji, između ostalog, politički diskurs, gdje svatko treba paziti pridonosi li polarizaciji i radikalizaciji.

Šest godina vodim politiku tolerancije, uključivosti, dijaloga i uvažavanja

"Ako slušate rasprave i u ovom viskom domu, možete vidjeti određene tonove koji daju podlogu za atmosferu koja se kasnije širi kroz pojedini medijski ili društveno-mrežni okvir ili kontakte među ljudima. Što idemo niže, to je sofisticiranost manja, a agresija viša", ustvrdio je Plenković.   

Naglasio je da šest godina vodi politiku tolerancije, uključivosti, dijaloga i uvažavanja, primjerice nacionalnih manjina da budu dio parlamentarne većine, da se dobro osjećaju i da se poštuju njihova prava.

Kazao je kako je takvom politikom itekako promijenio ozračje na političkoj sceni u odnosu na vrijeme prije nego što je postao premijer. "Malo se prisjetite toga, i kada je riječ o HDZ-u i njegovoj političkoj filozofiji, retorici i potezima, mislim da su to razlike koje se vide bez da treba puno opisivanja", poručio je Plenković.

Na pitanje tko je netolerantan, premijer je ustvrdio da ih ima koliko hoćete, ali je odbio precizirati na koga misli, rekavši novinarima da to znaju bolje od njega.

Ne znam ništa o Mesićevoj inicijativi. Hrvatska želi ravnopravnost tri konstitutivna naroda u BiH

Premijer je kazao da ne zna ništa o inicijativi bivšeg predsjednika Mesića koji planira sa svojim kolegama iz zadnjeg Predsjedništva bivše SFRJ izaći s "Apelom za spas Bosne i Hercegovine".

"On je valjda nekakav neformalni Milanovićev podupiratelj i savjetnik, pitajte njega. Moj nije. Niti išta znam o tome, niti imam ikakvu ideju što ekipa od prije 32 godine želi. Koncept građanske Bosne i Hercegovine je, nažalost, davno passe", rekao je.

Naglasio je da Hrvatska želi ravnopravnost tri konstitutivna naroda i ostalih, osobito Hrvata, koji su od 2006. naovamo doživjeli diskriminaciju izbornim inženjeringom, gdje na teritoriju Federacije Bošnjaci, kao većinski narod, biraju Hrvatima njihovog člana Predsjedništva. 
 
"Cijeli naš konstruktivni napor i, s partnerima u okviru međunarodne zajednice, ali i predstavnicima političkih stranaka i institucija u Bosni i Hercegovini, je kreirati ozračje da se te anomalije riješe i da više ne postoje", poručio je Plenković.

Dodao je da Bosna i Hercegovina može funkcionirati dobro i kvalitetno jedino ako su svi koji tamo žive zadovoljni, a u ovom trenutku Hrvati to nisu.

Na pitanje može li se problem riješiti politički ili diplomatski bez da se riješi tzv. bošnjačko pitanje, premijer Plenković je ponovio da je BiH nama susjedna zemlja, čiji teritorijalni integritet i suverenost poštujemo.

„Hrvatska je bila jedna od potpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Predsjednik dr. Tuđman je 1994., zajedno s bošnjačkim liderima u to vrijeme, potpisao Washingtonski sporazum, odnosno Hrvatska je išla u Washingtonski sporazum koji je bio, možemo reći, preteča Daytona – da nije bilo Washingtona ne bi bilo ni Daytona. Mi smo sve ovo vrijeme bili izrazito konstruktivni. Ono što se događa kasnije je jednostavno odmicanje od onoga što je tada politički dogovoreno i što piše. Ono što je sada cilj i zadaća političkih stranaka prije svega u BiH, uz potporu Hrvatske i drugih aktera, da se taj odmak i anomalije koje su nastale od 2006., o kojima, garantiram, nitko nije niti razmišljao, kamoli slutio 1995, promijene“, naglasio je.

Vlada je stabilna

Novinare je zanimao i komentar na izjave predsjednika Republike o „padu Vlade“.

„On nastavlja, možda je alergija, možda je jugo, možda neki drugi simptom ili fenomen s kojim je on opterećen. Nije on taj koji će odlučivati o tome kakva će Vlada biti, tko će biti u njenom sastavu, tko će raditi koji posao, niti koliku će potporu zastupnika u Hrvatskom saboru imati. Vlada je stabilna. To što on igra političku utakmicu oporbe, to je van svih dosadašnjih okvira prakse predsjednika ili predsjednice Republike – da kontinuirano optužuje Vladu i ministre za korupciju ili pak naziva meni bliske suradnike 'bandom'. Onda i ja mogu reći – sigurno je i on korumpiran, sigurno je i on banda, sigurno i on laže kada govori o tome da je netko počinio kazneno djelo u vezi prebivališta ili boravišta. Ne znam kakav to pravnik moraš biti pa da izađeš s definicijom da je to kazneno djelo“, kazao je premijer.

Haranga i orkestrirana hajka na Frku-Petešića

Na pitanje je li predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić napravio prekršaj što je prijavio prebivalište na Dugom otoku, premijer Plenković je odgovorio da nije.

„Napravio je sve kako treba. Ta haranga i hajka koja je orkestrirana, ja bih čak sada se usudio reći da je nju orkestrirao Milanović, ne znam tko bi drugi mogao to orkestrirati – jer vidio sam jučer na jednoj od televizija da su doveli jednog njegovog trabanta, koji isto lupeta gluposti o Frki-Petešiću, tako da se sada već malo slaže mozaik tih koji nastoje nekako baciti neku ljagu prema čovjeku koji je pošten, radišan, Hrvat iz dijaspore i koji se vratio sa srcem u domovinu da da Hrvatskoj sve što može, a to je njegovo znanje i rad. I da takvog čovjeka ljudi koji godinama ne rade ni 20 posto koliko on radi čereče po medijima, e to ne dolazi u obzir“, poručio je.

To ne da nije kazneno djelo ni prekršaj, izdvojio je premijer Plenković, nego je sve po zakonu.

„Čovjek je iz dijaspore i nema u Zagrebu nekretninu“, kazao je, dodavši da jedino što obitelj Frke-Petešića ima je u Hrvatskoj je nekretnina u Salima na Dugom otoku.

„Gdje će on drugo nego tamo, na svoju djedovinu, ili očevinu, prijaviti svoje prebivalište. Nema nikakvog kaznenog djela, nema prekršaja – ima samo haranga, laži, podmetanja koja su nečuvena“, naglasio je.

Plenković je ponovio da to gdje je predstojnik Ureda Frka-Petešić prijavljen uopće nije bitno za to ima li pravo na državni stan.

„Jedini trenutak koji vam je jako bitan, i molim da na to obratite pozornost jer kontinuirano se to očito ne želi, je transformativni trenutak kada on iz službenika, tj. veleposlanika u Maroku, postaje predstojnik Ureda ili državni tajnik, koji ima pravo na ovo što ima sada, kao što zadnjih 30 godina su imali svi ostali u sličnoj situaciji, a koji, recimo, nisu iz Zagreba. On ima tu situaciju da, eto, nije iz Zagreba, ali nije ni iz Splita, nije ni iz Osijeka, nije ni iz Rijeke, nego je iz Pariza“, kazao je.

Upitan o govoru Dragana Čovića u Parlamentu Republike Srpske, premijer Plenković je odgovorio da će se s njim vidjeti sutra i da će razgovarati. „Nisam čak ni stigao pogledati taj govor, a vidim da su i oni, kao HDZ BiH, dali priopćenje kojim traže ispravak načina na koji je vijest prenesena“, dodao je.

Na pitanje brine li ga što iz Državnih nekretnina u posljednjih dana izlaze brojne optužbe, predsjednik Vlade kazao je da je s ministrom Banožićem jutros razgovarao. „On mi je odgovorio da je jedanput u životu vidio tu gospođu, pitao za jedan konkretni slučaj, ima navodno zapisnik o tom sastanku, i to je sve što znam. Mislim da je i to dio hajke“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Pisane vijesti