Nastavljamo graditi odlične odnose sa Slovenijom. Hrvatska povećava kapacitete LNG terminala

Hrvatski i slovenski premijer, Plenković i Golob, razgovarali su danas na Brdu kod Kranja o brojnim temama od značaja za obje zemlje, od energetske i gospodarske suradnje, do suradnje u sprječavanju ilegalnih migracija. Premijer Plenković naglasio je da u gotovo sedam godina njegova mandata na čelu hrvatske Vlade odnosi sa Slovenijom ni u jednom trenutnu nisu predstavljali bilo kakav politički problem, što je danas notorno, ali je veliko postignuće u odnosu na ozračja koja su nerijetko opterećivala odnose u prošlosti. "To je plod stalnog političkog dijaloga i stavljanja u prvi plan onih tema koje nas povezuju te diskretnog rješavanja onih tema o kojima imamo različito stajalište", istaknuo je.
 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković susreo se danas u Brdu kod Kranja sa slovenskim premijerom Robertom Golobom. Nakon razgovora, u izjavi za medije, obojica premijera izrazila su zadovoljstvo susretom, a razgovarali su o brojnim temama od značaja za obje, kako su naglasili, prijateljske države. Radilo se, dodali su o radnom sastanku, uoči posjeta premijera Goloba Zagrebu u svibnju.
 
Tri teme o kojima je bilo najviše riječi su suradnja u području energetike, zatim suradnja u nadzoru ilegalnih migracija te gospodarska suradnja.
 
Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo time što se i ovim sastankom nastavio odličan dijalog između Hrvatske i Slovenije i u mandatu premijer Goloba, u cilju rješavanja otvorenih pitanja i unaprjeđenja političke i gospodarske suradnje.
 
Naglasio je da u gotovo sedam godina njegova mandata na čelu hrvatske Vlade odnosi sa Slovenijom ni u jednom trenutnu nisu predstavljali bilo kakav politički problem, što je danas notorno, ali je veliko postignuće u odnosu na ozračja koja su nerijetko opterećivala odnose u prošlosti.
 
"To je plod stalnog političkog dijaloga i stavljanja u prvi plan onih tema koje nas povezuju te diskretnog rješavanja onih tema o kojima imamo različito stajalište", istaknuo je premijer Plenković.
 
Pragmatično rješenje koje bi hrvatske i slovenske ribare rasteretilo prekršajnih kazni
 
Zahvalio je još jednom Sloveniji na potpori koju je Hrvatska od nje imala prigodom ulaska u Schengenski prostor i europodručje.
 
Govoreći o gospodarskoj suradnji, istaknuo je da je robna razmjena u 2022. dosegla preko sedam milijardi i 220 milijuna eura, što dovoljno govori o međusobnom značaju partnerstva u gospodarskoj domeni.
 
Kada je riječ o turizmu, a tek će se vidjeti plodovi ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, u prošloj je godini Hrvatsku posjetilo milijun i 570 tisuća slovenskih turista, što Sloveniju svrstava na drugo mjesto po dolascima, odmah nakon Njemačke.
 
Dodao je da je već u prva tri mjeseca ove godine Hrvatsku posjetilo preko 90 tisuća Slovenaca.
 
Premijer Plenković izvijestio je da je na sastanku slovenskom kolegi sugerirao jedan oblik pragmatičnog rješenja kada je riječ o hrvatskim i slovenskim ribarima, kako bi se rasteretili različitih prekršajnih kazni, bez izvršenja tih kazni, što bi bio dobar signal u rješenju ovog pitanja koje ipak povremeno opterećuje odnose.
 
Povećanjem kapaciteta LNG terminal dobiva srednjoeuropski značaj
 
Što se tiče energetike, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska spremna izvršiti sve što je potrebno, prije posjeta premijer Goloba Hrvatskoj u svibnju, kako bi se potpisao sporazum o solidarnosti.
 
"Spremni smo terminal za prirodni ukapljeni plin na Krku, nastavno na stratešku odluku hrvatske Vlade povećati u pogledu kapaciteta, s postojećih 2,9 milijardi kubika plina na 6,1 milijardu kubika, čime bi on uistinu dobio regionalni, srednjoeuropski značaj", kazao je Plenković.
 
Podsjetio je da sve hrvatske potrebe za plinom, i kućanstva i gospodarstvo, godišnje iznose 2,8 milijardi kubika plina, i to kada bi se plin trošio do maksimuma.
 
Stoga, Hrvatska ne diže kapacitet toga terminala radi svojih potreba, nego radi regionalnog energetskog čvorišta koji želi biti u okolnostima potpuno izmijenjene arhitekture energetske karte svijeta.
 
Suradnja koja bi, između ostaloga, bila sufinancirana i europskim sredstvima plinovodima bi povezala Hrvatsku i Sloveniju, a onda dalje i Austriju, Bavarsku, Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu.
 
"Time bismo terminal na Krku, u novoj energetskoj situaciji, iskoristili na dobrobit i gospodarstava i građana cijele srednje Europe", dodao je.
 
Zaštita vanjske granice od nezakonitih migracija
 
Kada je riječ o migracijama, premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska na svojoj vanjskoj granici, koja je sada i vanjska granica Schengenskog prostora, ima 6.700 policajaca koji štite od nezakonitih migracija.
 
Dodao je da je Hrvatska spremna nastaviti razgovore sa Slovenijom i s Italijom kako bi se postigao dogovor o zajedničkim mehanizmima sprječavanja nezakonitih migracija i poštovanja svih europskih normi u tom pogledu.
 
Razgovarali su i o situaciji na jugoistoku Europe, posebice u Bosni i Hercegovini, a premijer Plenković naglasio je da stavovi Hrvatske i Slovenije u potpunosti konvergiraju kada je riječ o podršci proširenju i reformskim procesima koji su nužni u svim državama u susjedstvu kako bi napredovale prema ostvarenju članstva u Europskoj uniji.
 
Podrška hrvatskom ulasku u Schengen bila je ispravna odluka u nacionalnom interesu Slovenije
 
Slovenski premijer Robert Golob kazao je kako je Schengen brojnim Slovencima olakšao put u Hrvatsku, te da je podrška Ljubljane hrvatskom članstvu bila ispravna odluka u njezinom nacionalnom interesu, što pokazuje i veći broj dolazaka slovenskih državljana u ovoj godini. 

Nažalost, nastavio je, u istom periodu se bilježi i povećanje broja ilegalnih ulazaka migranata u Sloveniju, zbog čega je zajednički interes uspostava što boljeg nadzora nad vanjskim granicama Europske unije.Stoga će dvije države, koje su ilegalnim migrantima samo tranzitne, zajedno s Italijom, zemljom koja im je konačna destinacija, pokrenuti trilateralnu suradnju za nadzor migracija.

Trilateralna suradnja, koja je najvažnija Italiji kao državi destinaciji, mogla bi biti pokrenuta vrlo brzo, već do Golobovog posjeta Zagrebu koji se planira za svibanj.
 
Stajališta o arbitraži jasna, spremni smo riješiti pitanje razgraničenja na zadovoljstvo obje države

Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuli su se na tužbe slovenskih ribara pred Europskim sudom za ljudska prava te pitanje razgraničenja.
 
Što se tiče arbitraže, stajališta obje države su jasna, kazao je premijer Golob. Za Sloveniju je arbitraža činjenica od koje ne želi odustati, dok se Hrvatska povukla iz arbitražu jer smatra da je došlo do kompromitiranja cijelog procesa.
 
Što se tiče tužbe slovenskih ribara, premijer Golob kazao je kako se radi o privatnoj tužbi o kojoj na sastanku nije bilo riječi jer Slovenija kao država nije uključena u tužbu.
 
Premijer Plenković naglasio je kako se stavovi o strateškim postavkama pitanja razgraničenja ne mijenjaju, podsjetivši da se Hrvatska odlukom Hrvatskog sabora još u ljeto 2015. povukla iz arbitraže jer je došlo do kompromitiranja cijelog arbitražnog procesa.
 
"Spremni smo riješiti pitanje granice i razgraničenja na moru na zadovoljstvo obje države", poručio je premijer Plenković.
 
Ponovio je da Hrvatska želi ponuditi pragmatično rješenje koje bi i hrvatske i slovenske ribare rasteretilo prekršajnih kazni, koje za sada plaćaju hrvatska i slovenska vlada, dok se ne riješi pitanje razgraničenja.
 
Energetska suradnja
 
Upitan o LNG terminalu i energetskoj suradnji, premijer Golob kazao je da je na stolu više opcija. Najvažnije je uskladiti konzorcije kupaca, među kojima će sigurno biti zainteresirani kupci iz Slovenije, Austrije i Njemačke te dogovoriti kako će plin doći do tih kupaca.
 
Hrvatska strana, dodao je, na današnjem ih je sastanku informirala o mogućnostima prve nadogradnje terminala, s 2,9 na 6,1 milijardu kubika, ali i dalje.
 
Sama lokacija terminala na Krku, istaknuo je, uistinu je dobra ulazna točka za mnogo šire područje unutar Europske unije, koja napušta ruski plin najkasnije u tri godine te će se u cjelini opskrbljivati iz drugih izvora.
 
Premijer Plenković ponovio je da je ideja Hrvatske da terminal na Krku bude na korist više zemalja, zato i želi dići njegove kapacitete.
 
Smjerovi su, dodao je, jasni – prema Sloveniji, pa iz Slovenije dalje prema Austriji i Njemačkoj, a iz Hrvatske prema Mađarskoj i Bosni i Hercegovini.
 
Hrvatska za to ima predviđena značajna sredstva, i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, odnosno Instrument EU iduće generacije, osobito kroz dio koji se odnosi na zajmove.
 
Podsjetio je da se Hrvatska 2020. izborila za 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava i još 3,6 milijardi eura itekako povoljnih zajmova.  
 
To je, dodao je, jedan način financiranja, a drugi je da se zajedničkim pristupom taj projekt predstavi kao projekt europskog značaja pa da su onda na raspolaganju dodatna značajna sredstva koja bi pokrila širi koncept.
 
Pozdravio je slovensku ideju o konzorciju kupaca i dodao kako već postoji radna skupina stručnjaka iz Hrvatske, Austrije i Njemačke, a želja je hrvatske Vlade da u njoj sudjeluje i Slovenija.
 
Izgradnja fizičkih barijera na granici sa susjedima izvan EU za Hrvatsku nije opcija
 
Što se tiče nadzora migracijskih tokova na granicama, premijer Plenković ponovio je da je politika Hrvatske da prema susjedima koji su van Schengena i Europske unije ne gradi fizičke barijere.
 
Pojasnio je da je za to nekoliko razloga. Prvo, kazao je, imamo prirodne granice, a to su rijeke Dunav i Sava.
 
Drugi su razlog politički odnosi sa susjednim zemljama zbog kojih Hrvatska ne želi graditi ni ograde ni žice prema prijateljskim zemljama i narodima, osobito prema onim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje s druge strane granice žive Hrvati.
 
"To za Hrvatsku nije opcija", poručio je naglasivši da je upravo zbog toga sve protekle godine Vlada ulagala u sposobnosti hrvatske granične policije, njih 6.700, te u tehničke kapacitete.
 
Kao odgovorna članica Schengnesnog prostora želimo učinkovitu i pouzdanu suradnju sa susjednim zemljama, primjerice Slovenijom koja je, kao i Hrvatska, tranzitna zemlja u pogledu stvarnih ciljeva migranata i onih koji nastoje na nezakonit način ući u zapadne članice Europske unije, dodao je premijer Plenković.
 
Izrazio je uvjerenje, u tom kontekstu, da će sporazum o policijskoj suradnji biti spreman za potpisivanje tijekom posjeta premijera Goloba Zagrebu.
 
Hrvatska je spremna na poziv Slovenije sudjelovati u izgradnji drugog bloka NE Krško
 
Upitan o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane Krško, premijer Plenković prvo je izrazio zadovoljstvo što je njen vijek produžen do 2043. godine.
 
Hrvatska, dodao je, 16 posto struje dobiva iz NE Krško.
 
Dodao je i da ih je premijer Golob upoznao s visokim stupnjem potpore slovenske javnosti za korištenje nuklearne energije za proizvodnju električne energije.
 
"Ukoliko sve procedure, okolnosti, odluke i konzultacije, koje se trebaju provesti u ovakvim situacijama, u Sloveniji budu išle prema izgradnji drugoga bloka Nuklearne elektrane Krško, Hrvatska je spremna, po uzoru na odličnu suradnju koju imamo sada u okviru zajedničkog upravljanja Nuklearnom elektranom Krško, na poziv Slovenije sudjelovati", zaključio je premijer Plenković.
 
 

Pisane vijesti