- Objavljeno: 04.02.2021.
Nećemo oklijevati u popuštanju mjera ako trendovi budu dobri, no još uvijek je potreban oprez i strpljenje
Premijer Andrej Plenković pozvao je danas na strpljenje i oprez oko normalizacije života i gospodarstva, poručivši da neće oklijevati u popuštanju mjera ako trendovi budu dobri. "Želimo proći kroz ovih nekoliko tjedana zime i onda tijekom proljeća uz procjepljivanje, odgovornost građana i mjere koje poduzimamo omogućiti normalizaciju života i gospodarstva, pa i turističke sezone", rekao je.
Otvarajući današnju, 42. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme.Govoreći o aktivnostima koje se poduzimaju na Banovini nakon potresa, koje teže ka normalizaciji života i pomoći, najavio je da će se na sjednici Vlade danas održati prezentacija koja se odnosi na specifične probleme geološkoga karaktera koji su se pojavili.
Također je izvijestio da je danas održan sastanak radne skupine koju je Vlada osnovala, a u kojoj sudjeluju i svi čelnici jedinica lokalne i područne samouprave, saborski zastupnici iz VI. izborne jedinice te stručnjaci, a gdje je predstavljen hodogram aktivnosti pripreme gospodarske, demografske i svake druge revitalizacije.
U tom je kontekstu istaknuo i odluku koju će Vlada donijeti danas, a odnosi se na završetak izgradnje autoceste od Zagreba do Siska, od čvora Lekenik do čvora Sisak, uz izgradnju brze ceste do središta grada. Dodao je da se taj projekt može realizirati u sljedeće 2,5 podine, čime će se cijela županija prometno nasloniti na Zagreb.
Izrazio je uvjerenje da će se sutra donijeti i izmjene Zakona o obnovi koje će omogućiti brže djelovanje na tom području.
Brojne zemlje EU-a pooštravaju mjere, u Hrvatskoj padaju brojevi novozaraženih
Što se tiče epidemije koronavirusa, premijer je istaknuo da svi podaci govore da brojevi novozaraženih padaju te da je Hrvatska trenutno na 5. mjestu EU-a po najmanjem tjednom prosjeku novozaraženih stanovnika.
Također, Hrvatska bilježi i 6. najveći dvotjedni pad potvrđenih slučajeva zaraze, dodao je.
Zahvaljujući tome, ističe premijer, smanjuje se i broj preminulih, koji je danas znatno manji nego prije mjesec i pol dana.
"U ovim je okolnostima posebno važno da nastavimo ovaj trend koji sada imamo", poručio je predsjednik Vlade.
Naglasio je kako brojne zemlje Europske unije pooštravaju mjere.
"Mi smo, za razliku od njih, s obzirom na ove dobre brojeve i na visok stupanj odgovornosti ogromnog broja naših građana, s obzirom na protuepidemijske mjere koje su na snazi proteklih dva i pol mjeseca, došli u poziciju da možemo postupno ići u popuštanje nekih mjera", kazao je premijer i naveo ublažavanje mjera koje se odnose na obrazovanje i sport.
Vlada nema luksuz biti isključivo u cipelama epidemiologa ili gospodarstvenika
Pritom je upozorio da je još uvijek potreban veliki oprez s obzirom da se nalazimo u zimskim mjesecima i da je došlo do usporavanja dinamike isporuke cjepiva pa time i plana cijepljenja.
"Vodimo računa da sve što činimo u borbi protiv ove globalne pošasti bude i postupno i balansirano i da zaštiti zdravlje hrvatskih građana. U tom kontekstu nebrojeno sam puta kazao da Vlada nema luksuz biti isključivo u cipelama epidemiologa ili u cipelama gospodarstvenika. Drugi akteri koji nemaju ovaj vid odgovornosti koji ima Vlada to mogu. Mi moramo voditi računa o cjelini aktivnosti – funkcioniranju gospodarstva, funkcioniranju društvenih aktivnosti, javnim financijama, obavezama koje imamo i želji da sve što radimo bude sa što manje negativnih posljedica za naše građane", poručio je predsjednik Vlade.
U tom je pogledu u demokraciji sasvim normalno da postoje prosvjedi i protesti, dodao je premijer Plenković, te naglasio da je to u demokratskoj kulturi Hrvatske dobrodošlo.
"No, trebamo ipak staviti na stol činjenice i argumente", istaknuo je i podsjetio da je u brojnim europskim zemljama zatvorena većina trgovina, ne radi javni prijevoz, zatvorene su škole, uveden je policijski sat.
Isti oni koji su zahtijevali potpuno zatvaranje, sada žele otvaranje apsolutno svega
"Mi smo vrlo jasno rekli da neće biti potpunoga lockdowna ni policijskoga sata. Toga se držimo", naglasio je i podsjetio da je prije nekoliko tjedana, kada su brojevi zaraženih bili visoki, postojao ogroman pritisak javnosti i svih aktera, a najviše političkih suparnika, koji su zahtijevali zatvaranje.
Sada, dodao je, kada je situacija bolja mahom ti isti akteri žele apsolutno otvaranje svega.
"Ne možemo to tako. To tako ne ide. Ne zato što mi ne bismo htjeli sve otvoriti, nego jer to nije realno. I ne bi bilo dobro", poručio je premijer Plenković.
Podsjetio je da je Vlada pokazala u proteklih 12 mjeseci da stoji uz svoje građane, uz radnike u privatnome sektoru i uz one gospodarske aktivnosti kojima je zbog specifičnosti njihovih aktivnosti bilo onemogućeno da rade u istom opsegu kako bi radili da nije bilo epidemije.
"Isplaćeno je 9 milijardi kuna potpore, u neto iznosu, ne uzimajući u obzir ono što smo oprostili. Vodimo računa da je to, kada bi se uračunalo i ono što je oslobođeno, 10 posto državnoga proračuna ili 3 posto BDP-a", naglasio je predsjednik Vlade i podsjetio je da će Vlada za period os studenoga do veljače isplatiti 2,5 milijarde kuna za očuvanje radnih mjesta i nadoknadu fiksnih troškova.
Dodao je da su krenule isplate nadoknade za siječanj, a da su mjere za očuvanje radnih mjesta produljene sa siječnja za veljaču, pod istim uvjetima kao i za prosinac.
Izdržimo još malo kako bismo zajednički krenuli u normalizaciju života
Pritom, ono što je najvažnije, te mjere pokazuju efekt i rezultat.
"Uspjeli smo spriječiti rast nezaposlenosti mjerama aktivne politike očuvanja radnih mjesta", poručio je premijer.
"Želimo proći kroz ovih još nekoliko tjedana zime, kako bismo onda omogućili, uz procjepljivanje, odgovornost građana i mjere koje poduzimamo, normalizaciju života i gospodarstva, pa i turističke sezone. To je naš strateški cilj i mi ćemo do njega doći", naglasio je i još jednom pozvao na strpljenje, razumijevanje i oprez poručivši da nitko nije oduševljen kada mora donositi restriktivne mjere.
Ali, dodaje, treba se prisjetiti situacije kada su zdravstveni kapaciteti bili na rubu izdržljivosti. Pritom je istaknuo da se Hrvatskoj nijednom u ovih godinu dana nije dogodio kolaps zdravstvenog sustava, što je veliki uspjeh.
"Da bismo tako nastavili apeliram na sve, uz puno razumijevanje određenih frustracija i nezadovoljstva, da još malo izdržimo i da onda zajednički krenemo u normalizaciju života", kazao je.
Zato je Vlada stavila 15. veljače kao novo prolazno vrijeme kada će se vidjeti može li se još nešto učiniti.
"Ako trendovi budu dobri, mi ćemo još nešto učiniti. Nećemo oklijevati. Ali, apeliram na razum i strpljenje", istaknuo je.
LNG terminal na Krku jača energetsku suverenost Hrvatske
Od ostalih tema izdvojio je svečano otvaranje, nakon niza godina želja i planova, LNG terminala u Omišlju na Krku.
"Hrvatska je sada ucrtana na energetsku kartu Europe i svijeta i to na način na koji nikada prije nije bila", poručio je premijer i dodao da se radi o novom, pouzdanom izvoru prirodnoga plina i diversifikaciji dobavnih pravaca, koji jača hrvatsku energetsku neovisnost i suverenost.
Dodao je da je projekt sufinanciran sredstvima EU-a, državnoga proračuna i suvlasnika LNG-a Hrvatska – HEP i Plinacro.
Spomenuo je i incident koji se odigrao ovoga vikenda, koji je ocijenio "jednim vrlo bizarnim događajem", kada je četvero talijanskih zastupnika Europskom parlamentu, pripadnika Kluba socijalista i demokrata, u privatnom posjetu pokušalo prijeći granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine na nezakonit način.
Zbog toga je incidenta jučer predsjednik Vlade razgovarao s predsjednikom Europskog parlamenta Sassolijem kojem je izrazio protest protiv tih zastupnika.
"Htjeli su izazvati incident i dovesti hrvatsku policiju u neugodnu situaciju. Ako mogu razumjeti njihov pokušaj, ne mogu nikako razumjeti podršku takvoj aktivnosti od strane SDP-a. To je nezapamćeno, bez ikakve provjere o tome što se tamo doista dogodilo, oni su a priori dali podršku ovakvom pokušaju kršenja hrvatskih propisa i nepoštivanju zemlje domaćina", istaknuo je premijer i dodao kako takvo ponašanje glavne hrvatske opozicijske stranke drži sramotnim.
Na kraju se prisjetio profesora Miroslava Tuđmana, koji je preminuo od posljedica bolesti Covid-19, te izrazio još jednom suosjećanje sa njegovom obitelji.
"Bio je veliki čovjek, veliki političar i domoljub", kazao je.
Do sada postavljeno 1165 kontejnera i mobilnih kućica za stradale
Vlada je na današnjoj 42. sjednici raspravila trinaest točaka dnevnog reda, među kojima Zaključak o dovršetku izgradnje autoceste A11 Zagreb - Sisak, dionice Lekenik – Sisak te Program dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19.
Na početku je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio da su na potresom pogođenom području Banovine do sada postavili 1165 kontejnera i mobilnih kućica za stradale, a samo tijekom ovoga tjedna postavljeno ih je 236.
U državnim stanovima zbrinuta je 171 obitelj stradala u potresu, rekao je ministar Medved.
Najavio je dopremu novih 391 kontejnera. Jučer su postavili i prve stambene kontejnere u kontejnerskom naselju u Petrinji, a nastavljaju s izradom naselja u Sisku, Glini i općini Majur, rekao je.
Na električnu energiju do sada je priključeno 1184 smještajnih objekata. Izvijestio je i da su na pogođenom području izgradili ukupno 41 novu trafostanicu, a devet ih je još u izgradnji i bit će dovršene do 10. veljače.
Ministar Medved također je naglasio kako kontinuirano provode kontrolu nad isporučiteljima vode za ljudsku potrošnju, dodavši da su vodovodi u Dvoru, Topuskom, Glini i Petrinji zdravstveno ispravi.
Izvijestio je da su uputili mobilizacijski poziv za šest tvrtki koje će sudjelovati u postupku uklanjanja oštećenih javnih i privatnih objekata, a u Petrinji je već počeo postupak uklanjanja urušenih zgrada.
"Ministarstvo kulture i medija dat će suglasnost za uklanjanje nepokretnih kulturnih dobara kada se utvrdi da je riječ o većim oštećenjima kojima je izravno ugrožena stabilnost građevine", kazao je Medved.
Svakodnevna podrhtavanja tla izazivaju otvaranje rupa
U tijeku je i izrada elaborata o uklanjanju oštećenih visokih tvorničkih dimnjaka u Sisku koji prijete sigurnosti građana.
Govoreći o javnim radovima na tom području, kazao je kako su do sada raspisali 18 natječaja za 486 djelatnika.
Medved je predstavio brojke Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, prema kojima je ukupno pregledano 26.608 objekata, odnosno 60,65 posto prijavljenih, od kojih je 3343 s crvenom oznakom, i 5849 sa žutom oznakom.
Upozorio je kako svakodnevna podrhtavanja na pogođenom području izazivaju otvaranje rupa, odnosno vrtača, gdje je samo na području općine Kukuruzari u tjedan dana otvoreno 30 novih rupa (vrtača), čime ih je ukupno 80.
Naglasio je da su pripremili privremeni smještaj za mještane u blizini tih rupa, koji im stoji na raspolaganju ukoliko se osjećaju ugroženima.
Profesor Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu održao je prezentaciju o njihovim trenutnim spoznajama o vrtačama na potresom pogođenom području, naglasivši kako se na području Mečenčana stalno povećava broj vrtača.
Upozorio je kako su lokacije na kojima bi se mogle pojaviti buduće vrtače zasada nepoznate, ali smatraju da su moguće na području Mečenčana i Borojevića i da bi predstavljale veliku geološku opasnost i rizik za stanovnike toga područja.
Naglasio je da su proveli nekoliko metoda istraživanja kako bi mogli prepoznati potencijalne lokacije za nastanak urušenih vrtača u budućnosti.
Beroš: Aktualna epidemiološka situacija i dalje stabilna
Iznoseći informacije o aktualnom stanju vezanom za koronavirus, ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da je do 1. veljače obrađeno više od 1000 postcovid pacijenata, a najčešće su tražili skrb pulmologa, kardiologa i drugih internista, te neurologa i psihijatara.
Najteži pacijenti s postcovid sindromom zbrinjavaju se stacionarno, a većina ih se liječi u postcovid ambulantama ili drugim specijalističkim ambulantama.
Zbog sve većeg broja takvih slučajeva, dnevne bolnice u šest bolničkih ustanova namijenjene su isključivo za daljnje praćenje pacijenata nakon akutne faze covida-19.
Beroš je rekao da se razmišlja i o pokretanju istraživanja koje će pokazati opseg, incidenciju i trajanje novog sindroma, o kojemu je sada malo toga poznato.
Aktualna epidemiološka situacija je i dalje stabilna, a broj novozaraženih i hospitaliziranih smanjuje se na tjednoj razini. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj ponovno je pao ispod 3000, što znači da u mjesec dana bilježimo pad od 46 posto.
Udio novozaraženih u broju testiranih u zadnja 24 sata iznosio je 8,70 posto.
Vezano uz dostupnost cjepiva, Beroš je izvijestio da je od 27. prosinca do 3. veljače zaprimljeno ukupno 104.130 doza cjepiva Pfizer i 8400 doza cjepiva Moderna.
U istom je razdoblju aplicirano 91.956 doza cjepiva, a drugom dozom docijepljene su 32.642 osobe.
U zdravstvenom sustavu do sada je aplicirano 46.271 doza, u domovima za starije i nemoćne 37.046 doza, a na području Sisačko-moslavačke županije 7874 doze.
Ukupno je dosad zabilježeno 535 prijava blažih sumnji na nuspojave cjepiva.
Isporuku predviđenih većih količina cjepiva AstraZenece, koje je Europska agencija za lijekove odobrila prošli petak, očekuje se u najkraćem mogućem razdoblju, istaknuo je ministar.
Izvijestio je da su objavljene nove epidemiološke upute za domove za starije i nemoćne pa sada osobe koje su procijepljene ili preboljele covid-19 mogu napuštati prostor doma.
Uvjet je da je proteklo najmanje 14 dana od primitka druge doze cjepiva ili da su preboljele covid unutar 90 dana od početka bolesti.
Pozivam građane da se odazovu na besplatne preglede
Ministar se osvrnuo i na današnje obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka, istaknuvši da je broj novooboljelih od raka u svijetu dosegnuo 19,3 milijuna u 2020. godini.
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rak dojke je lani postao najčešći oblik karcinoma u svijetu i istisnuo s prvog mjesta karcinom pluća.
Beroš je pozvao građane da se odazovu pozivu na besplatne preglede u okviru nacionalnih preventivnih programa jer se ranim otkrivanjem malignog oboljenja znatno povećava mogućnost izlječenja.
Istaknuo je da se, u okviru novog strateškog okvira borbe protiv raka, našla mogućnost nabave intraoperativnog uređaja za radioterapiju koji će biti smješten u Klinici za tumore, koji će poboljšati skrb za onkološke bolesnike.
Božinović: Provedeno više od 21.000 nadzora, utvrđeno 78 nepravilnosti
Inspektori civilne zaštite i policija u proteklom su razdoblju proveli 21.136 nadzora poslovnih subjekata i javnih okupljanja te utvrdili 78 nepravilnosti i izdali 101 usmeno upozorenje, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Zbog kršenja epidemioloških mjera propisanih odlukama Stožera civilne zaštite utvrđen je 41 prekršaj, a tijekom 1. veljače, unatoč zabrani rada, odnosno protivno odluci o ograničavanju okupljanja, utvrđeno je sedam kršenja mjera - šest u ugostiteljskim objektima i jedno u teretani, rekao je Božinović, podnoseći izvješće o aktivnostima Nacionalnog stožera civilne zaštite u proteklih tjedna dana.
Na temelju utvrđenoga, podnesena su tri prekršajna naloga i jedna kaznena prijava, dodao je.
Načelnik Nacionalnog stožera Božinović također je izvijestio da su utvrđena 204 kršenja mjera samoizolacije i za njih će biti podneseni prekršajni nalozi. Evidentirano je i osam kaznenih djela zbog širenja i prenošenja zarazne bolesti.
Dionica Lekenik - Sisak prioritetni projekt za dugoročnu revitalizaciju Sisačko - moslavačke županije
Vlada je usvojila Zaključak o dovršetku izgradnje autoceste A11 Zagreb - Sisak, dionice Lekenik – Sisak. Dionica duga 10,9 kilometara i procijenjene vrijednosti 300 milijuna kuna, mogla biti gotova za dvije do dvije i pol godine.
Natječaj za javnu nabavu izgradnje autoceste planiran je do kraja veljače.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da će projekt izgradnje autoceste A 11 Zagreb - Sisak -dionice Lekenik - Sisak, uz brzu cestu do središta grada, raditi Hrvatske autoceste, koje će objaviti i natječaj.
Premijer je izrazio uvjerenje da taj projekt može biti realiziran u sljedeće dvije do dvije i pol godine i smatra da će se na taj način Sisak, Petrinja i cijela Sisačko-moslavačka županija, u smislu bolje prometne povezanosti, nasloniti na Zagreb.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da je dovršetak autoceste potaknut na premijerovu inicijativu. Naveo je kako zaključkom o dovršetku izgradnje Vlada podržava ubrzavanje dovršetka izgradnje autoceste, dionice Lekenik - Sisak, kao prioritetnog projekta za dugoročnu revitalizaciju Sisačko - moslavačke županije.
"Zaključkom se zadužuje društvo Hrvatske autoceste d.o.o. da najkasnije do 28. veljače 2021. pokrene postupak javne nabave radova izgradnje autoceste procijenjene vrijednosti nabave od 300 milijuna kuna iz sredstava predviđenih financijskim planom Hrvatskih autocesta za 2021., s projekcijama za 2022. i 2023. godinu", istaknuo je Butković.
Rok za izvođenje radova je dvije godine od sklapanja ugovora. Hrvatske autoceste ishodile su građevinsku dozvolu za dionicu Lekenik - Sisak, duljine 10,9 kilometara. Radovi na izmještanju instalacija za čitavu dionicu su u tijeku. Od ukupno ugovorenih 23 milijuna kuna do sada je, naglasio je ministar, realizirano radova u vrijednosti 17,7 milijuna kuna, a preostali će se radovi na izmještanju instalacija dovršiti do kraja ove godine.
Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i otkup zemljišta na dionici Lekenik - Sisak su u tijeku (trošak se procjenjuje na 25 milijuna kuna), a javna nabava usluge nadzora nad radovima, procijenjene vrijednosti, 7,5 milijuna kuna, bit će pokrenuta u travnju ove godine. Tijekom veljače , također ove godine, Hrvatske autoceste pokrenut će javnu nabavu arheoloških istražnih radova, čija je procijenjena vrijednost 10, 5 milijuna kuna.
"Nakon uspješno provedenog financijskog i operativnog restrukturiranja, koje je Vlada pokrenula prije tri godine, Hrvatske autoceste osigurale su uštedama i dobrim financijskim planiranjem, čak i uz manji promet na autocestama, stabilno poslovanje i investicijski potencijal za nastavak važnih investicija za ovaj prioritetan projekt", zaključio je Butković.
Vlada kontinuirano brine o gospodarskim subjektima u turizmu i sportu
Usvojen je i Program dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac izvijestila je da je ukupan iznos proračuna potpora planiran na temelju Programa iznosi 1,5 milijardi kuna.
"Ovim Programom još jednom potvrđujemo kako Vlada kontinuirano brine o gospodarskim subjektima u turizmu i sportu, koji su najpogođeniji pandemijom, naglasila je Brnjac.
Kazala je da je pozitivnu ocjenu Programu dala i Europska komisija, koja ga je i odobrila 11. siječnja ove godine.
Program će provoditi Ministarstvo turizma i sporta u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om i poslovnim bankama, koji će i odobravati kredite, a korisnici potpora su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici iz ta dva sektora i povezanih djelatnosti.
Prihvatljivi korisnici su hoteli, odmarališta, kampovi i drugi smještajni objekti, zatim restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane i pića, uključujući i catering te kafiće, kao i putničke agencije, touroperatori, nautički charter, sportski objekti, fitness centri i ostale sportske djelatnosti, poput teretana, tematskih parkova, kao i ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti te oni koji obavljaju djelatnost zdravstvenog turizma.
"Kako bi se osiguralo lakše odobrenje povoljnih kredita za likvidnost, programom se predviđa izdavanje državnog jamstva u iznosu od 100 posto glavnice kredita za mikro, male i srednje poduzetnike, za koje je predviđen iznos od milijardu kuna (HAMAG-BICRO), te do 90 posto za velike poduzetnike, za koje je predviđeno 500 tisuća kuna (HBOR)", naglasila je ministrica Brnjac.
Pravo na potporu mogu ostvariti pod uvjetom da su zbog pandemije pogođeni manjakom pandemijom i gubicima u poslovanju i ako im je poslovna aktivnost smanjenja ili obustavljena.
"Nakon donošenja ove odluke na Vladi slijedi potpisivanje sporazuma između Ministarstva turizma i sporta te HBOR-a i HAMAG-BICRO, kako bi se postiglo da program bude operativan već od sredine veljače kako bi što prije odgovorili na potrebe sektora", najavila je ministrica.
Izrada Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva
Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2021. do 2027.
Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva strateški je dokument kojim se izražava politika Vlade Republike Hrvatske, odnosno ciljevi koji se žele ostvariti u području normativnog, financijskog i institucionalnog okruženja za razvoj civilnoga društva te potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja Republike Hrvatske, ali i oblikovanja i provedbe politika Europske unije i međunarodnih politika.
Potpredsjednik Vlade Boris Milošević kazao je da je Nacionalni plan temeljni dokument koji doprinosi uspješnom povlačenju sredstava Europske unije dostupnih organizacijama civilnoga društva za proračunsko razdoblje 2021. - 2027.
Ovom Odlukom zadužuje se Ured za udruge da izradi Nacionalni plan.
Suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2021.
Dana je suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2021.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak izvijestio je da je Zavod za obnovu Dubrovnika podnio prijedlog Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2021. godinu.
Kazao je da su osnivači Zavoda su Grad Dubrovnik s udjelom od 55 posto, Republika Hrvatska s udjelom od 35 posto i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10 posto.
Državni tajnik Poljičak pojasnio je da Program obnove spomeničke cjeline donosi Upravno vijeće Zavoda po prethodno pribavljenoj suglasnosti osnivača Zavoda, te uz suglasnost Ministarstva kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i upravnog tijela županije nadležnog za poslove zaštite prirode, a sukladno navedenom Zavod je pribavio sve potrebne suglasnosti.
Također, dodao je, pribavljene su i suglasnosti suosnivača Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.
Izvor: Vlada/Hina