Neupitno članstvo u eurozoni, najesen konačna odluka o ulasku Hrvatske u Schengen

“Već treći put sam ovdje u proteklih šest godina. Vrlo mi je drago biti ovdje kao prijatelj i bivši kolega koji je ovdje bio između 2013.-2016. godine“, kazao je premijer, prisjetivši se Davida Sassollija, bivšeg predsjednika Europskog parlamenta koji nas je, kako je rekao, prerano napustio. „To je veliki gubitak za njegovu obitelj, njegovu zemlju Italiju i za cijelu Europsku uniju“, istaknuo je Plenković.
 

Hrvatski premijer podsjetio je na svoj govor u siječnju 2020. kada je u Europskom parlamentu predstavio Program prvog predsjedanja Hrvatske Vijećem EU pod naslovom Snažna Europa u svijetu punom izazova i izbijanja pandemije COVID-19 samo dva tjedna nakon toga. „To je iz temelja promijenilo naše živote, naš rad, naše poslovanje, promet“, kazao je.
 

Brzom reakcijom u pandemiji spašena radna mjesta i osigurane egzistencijalne potrebe
 

„Hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU-a naglasilo je da se svijet suočava s najvećom pandemijom u 100 godina, izazov je bio ogroman i pokazala se neviđena solidarnost, brzina i učinkovitost u zajedničkim akcijama da zaštitimo građane od virusa koji je pogodio svijet i ugrozio živote naših sugrađana. Gledajući unatrag na ono što se uradilo u kratkom vremenu, ne samo s epidemiološkim mjerama već i zaštitnom opremom te nevjerojatnim brzim otkrićem cjepiva, možemo reći da smo spasili radna mjesta, osigurali egzistencijalne potrebe obitelji, pomogli privatnom sektoru“, naglasio je Plenković, dodavši da se pritom vodio politikom modernog pristupa suverenosti.
 

„Mi smo nacija koja je stoljećima tražila nezavisnost, državnost, a prije 30 godina smo konačno postigli taj cilj. Za nas je postizanje suverenosti bilo vrlo važno, a država je imala važnu ulogu. Brzo smo po stvaranju države odlučili da je naša budućnost u EU te poduzeli velike napore u sljedeća dva desetljeća državnosti da postanemo članica“, nastavio je Plenković i istaknuo da smo to postigli 2013. dijeleći suverenitet s našim partnerima u EU.
 

„Mi pomažemo našim građanima proširenjem kršćanskog načela solidarnosti, to nas ujedinjuje i pomaže nam da nadiđemo sve teškoće i probleme. Taj pristup koji smo imali za vlastitu zemlju, sustavno zagovaramo za budućnost naše EU“, kazao je Plenković.
 

Agresijom na Ukrajinu uništena glavna načela međunarodnog prava
 

U svome je govoru premijer Plenković rekao kako je najveći izazov počeo 24. veljače brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu kojom su uništena glavna načela međunarodnog prava, naglasivši kako Hrvati posebno dobro razumiju položaj Ukrajine kao žrtve ruske agresije.
 

“Hrvatska je također bila žrtva agresije, u to vrijeme velikosrpske politike Miloševićevog režima”, rekao je Plenković i dodao kako postoje paralele i u ruskom negiranju samog identiteta Ukrajine i Ukrajinaca kao naroda, te u “gotovo nevjerojatnom narativu o denacifikaciji Ukrajine”.

“Slično kao i u agresiji na Hrvatsku, i kad je riječ o identitetu i denacifikaciji'', zaključio je premijer.
 

Naveo je međunarodnu mobilizaciju pomoći Ukrajini naglasivši i značajan hrvatski doprinos.
 

Hrvatska će nastaviti pomagati Ukrajini
 

„Dali smo utočište izbjeglicama, trenutačno ih je u našoj zemlji 20.000, spremni smo prihvatiti i više. Pomogli smo im kao i mnoge druge članice EU-a, dali smo im sredstva da se bore za svoju nezavisnost i slobodu. Dali smo vojnu pomoć,“ rekao je.
 

Plenković je naglasio da je bio jedan od članova Vijeća koji je jasno podržao ukrajinsku kandidaturu za članstvo u EU, jer zna koliko je važna ta gesta za ukrajinsko vodstvo, a naročito za ukrajinski narod.
 

„Drago mi je da vidim stajalište mnogih država članica koje se okuplja oko formulacije koje će dati Vijeće, status kandidata. To je hrabro, nacija koja se bori za europska načela slobode i demokracije to zaslužuje“, kazao je, dodavši da će naša podrška Ukrajini ostati čvrsta.
 

Plenković je kazao da podržavamo taj status i za Moldovu i Gruziju. „To je važan politički napredak u arhitekturi EU“, rekao je te nastavio da nitko nije ostao netaknut posljedicama agresije, energetskom krizom i rastućim cijenama sirovina, građevinskog materijala i hrane.
 

„Postepeno ćemo napuštati fosilna goriva da bismo bili neovisni od Rusije, no moramo i osigurati opskrbu energentima za industriju i kućanstva. Moramo imati integriranu mrežu energenata, moramo ulagati u cjevovode, terminale za ukapljeni plin“, kazao je premijer, istaknuvši hrvatski primjer LNG terminala na Krku, a koji će širenjem kapaciteta moći prihvatiti 6,1 milijardu kubičnih metara ukapljenog plina. „To će pokriti ne samo naše potrebe već i potrebe Slovenije, Mađarske i drugih. Imat ćemo dovoljno nafte putem cjevovoda za susjedne zemlje“, nastavio je.
 

BiH ne smije biti zadnji vagon koji ide prema EU
 

Najavio je da će tijekom rasprave o zapadnom Balkanu govoriti o zemljama koje podržavamo na njihovom putu u EU, osobito o Bosni i Hercegovini s kojom dijelimo više od 1000 km kopnene granice, a Hrvati su tamo jedan od tri konstitutivna naroda.
 

„Hrvati u BiH su jedan od tri konstitutivna naroda, drugi smo po veličini ulagač u toj zemlji, mi smo uvijek bili za davanje statusa kandidata i BiH jer smatramo da ta zemlja ne bi smjela biti zadnji vagon u vlaku zemalja koje idu prema EU, to bi bila povijesna nepravda. Stoga potičemo članstvo BiH u EU. Želimo hitnu soluciju za promjenu izbornog zakona koji bi omogućio pravedne izbore”, rekao je Plenković.
 

“Ucjenjivanje je vrlo loša politika, mi smo bili žrtva ucjenjivanja prije ulaska u EU, to ne volimo. Uvijek zagovaramo dobre argumente, pravilan pristup i dogovor s partnerima kako bismo došli do kompromisa”, rekao je Plenković.
 

Ulaskom u eurozonu i Schengen bit ćemo u središtu EU
 

Govoreći o hrvatskoj ambiciji, kazao je da mu je drago da je članstvo Hrvatske u eurozoni neupitno.
 

„Kao premijer vodio sam vrlo proeuropsku politiku, vodeći pritom računa o interesima vlastite zemlje. Prije šest godina smo odlučili da želimo biti dio dublje integracije u eurozoni i Schengenu“, rekao je, kazavši da mu je vrlo drago što je predsjednica Metsola spomenula da je hrvatsko članstvo u eurozoni sigurno.
 

„Dakle, 1. siječnja 2023. Hrvatska će ući u eurozonu“, kazao je premijer.
 

Što se tiče ulaska u Schengen sljedeći će tjedan Vijeće EU poslati formalni prijedlog o ulasku Hrvatske u Schengen u Europski parlament, a završne odluke očekujemo najesen.
 

„Mi ćemo tako biti u središtu EU i ostvariti ciljeve dublje integracije Hrvatske. Ispunit ćemo odluku Hrvatskog sabora o volji hrvatskog naroda na referendumu nakon kojeg smo se priključili Europskoj uniji“, rekao je te naglasio da ćemo tako ojačati našu ekonomiju i pospješiti slobodno kretanje ljudi i robe.
 

Premijer je kazao da imamo najnižu razinu nezaposlenih u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina, najavivši da ćemo sudjelovati u rješavanju mogućih kriza te nastojati popraviti životni standard hrvatskih građana, što nam je ključni prioritet.
 

„To će se dogoditi zbog sinergije hrvatskih i europskih resursa. Hrvatska je pokazala u krizi kako možemo ispuniti naše nacionalne ciljeve i dati sigurnost i zaštitu našim građanima“, rekao je.
 

Spomenuo je i Pelješki most, strateški projekt za konačno spajanje hrvatskog teritorija na jugu, a koji je sufinanciran sredstvima iz europskih fondova.
 

Govoreći o hrvatskim kapacitetima u obrani i doprinosu strateškoj autonomiji Europske unije naglasio je nabavku 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafalea. „To će ojačati našu ulogu kao partnera u obrani EU i pouzdanog saveznika u NATO-u“, poručio je.
 

“Vremena su puna izazova, kao i kada smo predsjedali Vijećem. Gledajući zdravstvenu, sigurnosnu, političku, energetsku  i egzistencijalnu krizu  naših sugrađana koji bez pomoći države i bez zajedničke akcije po načelu solidarnosti Europske unije. ne bi mogli gledati u bolju budućnost”, zaključio je Plenković.