Obuljen Koržinek: Sve odluke o angažmanu Geodetskog fakulteta donesene su po zakonu

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je da je odluku o angažiranju Geodetskog fakulteta (GF) za popisivanje i procjenu šteta na kulturnoj baštini nakon potresa donijela temeljem zakona te je odbacila tvrdnje portala Telegram da je taj posao preplaćen.

Taj je portal danas napisao da je ministrica osobnom odlukom, bez javnog natječaja nelegalno isplatila Geodetskom fakultetu 19,1 milijuna kuna za dubinsko snimanje zgrada nakon potresa 2020. godine.

Odbacujući te tvrdnje Obuljen Koržinek navela je da je odluka o hitnom postupku popisa šteta na kulturnoj baštini donesena temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Uz službe Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog restauratorskog zavoda za popis i procjenu šteta angažirani su i brojni stručnjaci, u prvom redu s Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta, dodala je odgovarajući na pitanja novinara u Hrvatskom saboru.

Ministarstvo: Telegram iznio niz neistina

Zbog pisanja Telegrama i Ministarstvo je poslalo priopćenje u kojem naglašava da je portal iznio niz neistinitih teza, posebno odbacivši tvrdnju da su izbjegavali dati odgovore.

Ministrica je u izjavi je naglasila da je sve što je GF napravio pohranjeno na za to posebno nabavljenim serverima Ministarstva i konzervatorskog odjela u Sisku", a radi se o više od 220 objekata, i o površini većoj od 940 tisuća četvornih metara.

Ti su podaci dopunjavani od početnih snimaka koji su bili hitno potrebni nakon prvog, zagrebačkog potresa, zatim nakon progresivnih šteta i novih stradanja za vrijeme petrinjskog i slijeda naknadnih potresa, kao i naknadnih dopunskih snimanja koja su bila potrebna stručnjacima za izradu dokumentacije konstrukcijske i cjelovite obnove.

"Jako je važno reći - pojedini su objekti, pogotovo nakon petrinjskog potresa, ponovno snimani, što je omogućilo identificiranje i procjenu i evidentiranje progresivne štete nakon čega je, podsjetit ću, i omogućeno Hrvatskoj da koristi sredstva Fonda solidarnosti u roku za godinu dana duljem od onoga koji je bio predviđen. Sve je rađeno sukladno Zakonu, sukladno pravilima za sve postoji dokumentacija i sve je dostupno na serverima MKM i u pisanim izvještajima", naglasila je ministrica.

Odbacila je i tezu iz članka da se snimanje moglo provesti za puno maje novca angažiranjem privatne tvrtke, a ne fakulteta, a MKM u priopćenju naglašava se da se angažiralo najbolje stručnjake u Hrvatskoj koji su radili na popisu, određivanju i dokumentiranju šteta, pa se "tako ni za 3D dokumentiranje stvarnog stanja objekata nije moglo tražiti privatne tvrtke, već angažirati stručnjake Geodetskog fakulteta, koji su ne samo osposobljeni i kompetentni za interventna snimanjima suvremenim tehnikama, nego i imaju odgovarajuću suvremenu opremu za snimanje i obradu podataka".

Ministarstvo ističe i da su procjene koje je objavio Telegram citirajući privatne tvrtke potpuno netočne, s obzirom na to da ne uzimaju u obzir ne samo potrebni proces snimanja nego i dodatnu računalnu obradu podataka koja je bila potrebna.

"Cijena je naime formirana na temelju izrade snimaka stanja raznovrsnih objekata kulturne baštine na području pogođenih potresom, a metoda laserskog skeniranja obuhvaćala je: lasersko skeniranje, fotogrametriju objekta i GPS/GNSS mjerenja", piše Ministarstvo.

Lasersko skeniranje dodaje se u priopćenju, uključivalo je snimanje kompletnog objekta, njegovih interijera i eksterijera laserskim skenerom s određenog broja stajališta (pozicija instrumenata) kako bi se objekt obuhvatio u cijelosti (fasade, prostorije, hodnici, pomoćne prostorije, stube, … i dijelovi svake prostorije, podovi, stropovi, pregradni zidovi, kao i dijelovi fasada, zabati, vijenci i ostali elementi…).

Te su metode bile potrebne, naglašava Ministarstvo, jer klasične metode snimanja i dokumentiranja postojećeg stanja od strane većeg broja stručnjaka nisu bile prihvatljive zbog trajne opasnosti od urušavanja.

Uz to odrađena je i fotogrametrija objekata, napominje se u priopćenju, koja se sastojala od prikupljanja dovoljnog broja fotografija bespilotnom letjelicom i/ili fotoaparatom kako bi se cjeloviti objekt modelirao u jedinstveni 3D model, a ta se metoda izmjere koristila kako bi se modelirali visoki dijelovi objekata i oni dijelovi koji nisu vidljivi za laserski skener i izradu ortofoto tlocrta objekta (krovne plohe).

Ministarstvo ističe i da je cijena, uz snimanje kao terenski dio posla, "formirana i temeljem uredskog dijela obrade i pripreme snimaka od izrade modela iz mjerenja skenerom i fotogrametrijskih mjerena, zatim generiranja ortofotografija do izrade geodetskih snimaka".

"Sva snimljena dokumentacija, predana je u digitalnom obliku, računalno obrađena u formatu koji omogućava da je svakodnevno u bazi podataka mogu koristiti konzervatori, projektanti i ostali korisnici", dodaje MKM.

Ističe i da će se prikupljena dokumentacija koristiti i za izradu konzervatorskih podloga, "najveće investicije i reforme u konzervatorskoj službi".

Ministrica: Sve isplate prema GF-u su iz nacionalnih sredstava

U Saboru su novinari ministricu pitali i za angažman podizvođača jer GF sam nije mogao pokriti cijeli posao, a ministrica je odgovorila da o tome nema saznanja jer su sve isplate iz Ministarstva išle isključivo Fakultetu koji je i isporučivao sve podatke.

"Svi naši odnosi bili su isključivo s GF-om, a njihova je odgovornost bila, ostaje i danas, ako nešto trebaju objašnjavati, neka objašnjavaju. Ja u takve špekulacije ne bi ulazila", rekla je Obuljen Koržinek.

Naglasila je pritom da su sve isplate GF-u bile iz nacionalnih sredstava, odnosno da je riječ o sredstvima Ministarstva.

"Ja sam u trenutku kad se dogodio potres donijela odluku i obustavili smo svo financiranje kulturne baštine izvan potresom pogođenog područja, zaustavili sve isplate i koristili naša redovita sredstva jer u tom trenutku nismo imali druga sredstva, za proces dokumentiranja procjene štete i izrade izvještaja. Sve je to plaćeno nacionalnim sredstvima", istaknula te ponovila da je sve napravljeno sukladno zakonu i njezinoj odluci o popisu i procjeni štete.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti | Nina Obuljen Koržinek