Plenković: Centri kompetentnosti snažna su poruka privrženosti Vlade unaprjeđenju strukovnog obrazovanja

Ideja o financiranju regionalnih centara kompetentnosti iz prvog mandata ove Vlade itekako je zaživjela, a njih čak šest je posvećeno turizmu i ugostiteljstvu, poručio je danas u Zaboku premijer Plenković. To, dodao je, upućuje snažnu poruku o privrženosti Vlade unaprjeđenju strukovnog obrazovanja naših mladih za onu granu hrvatskog gospodarstva koja je osobito važna. Cilj je, kazao je, mladima dati bolje i kvalitetnije obrazovanje, kvalitetno opće znanje, posebna i stručna znanja te na taj način Hrvatsku učiniti konkurentnijom i naprednijom.
 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs sudjelovali su danas u Zaboku na svečanosti otvorenja Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, projekta vrijednog 9,5 milijuna eura. 

Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Zaboku će držati korak s trendovima u turističkom sektoru, a u njemu će se usavršavati i educirati postojeći nastavnici i zaposliti specijalizirani stručnjaci za rad s učenicima i odraslima.

U sklopu Centra rekonstruirana je i dograđena zgrada Srednje škole Zabok, jedne od najboljih srednjih škola iz sektora ugostiteljstva i turizma u Republici Hrvatskoj. Centar, uz nove, moderne učionice i praktikume, ima i Akademis – ugostiteljski objekt sa smještajnim jedinicama različitih kategorija, koji će pružati najbolju praktičnu nastavu polaznicima.

U svom govoru uz prigodi otvorenja Centra, premijer Plenković istaknuo da je ideja o financiranju regionalnih centara kompetentnosti iz prvog mandata njegove Vlade itekako zaživjela, a njih čak šest je posvećeno turizmu i ugostiteljstvu – osim ovoga u Zaboku i u Osijeku, Dubrovniku, Splitu, Opatiji i Puli.
 
To, dodao je, upućuje snažnu poruku o privrženosti Vlade unaprjeđenju strukovnog obrazovanja naših mladih za onu granu hrvatskog gospodarstva koja je osobito važna.
 
Novi Zakon stavlja veći naglasak na održivost i  kontinentalni turizam
 
U tom je kontekstu podsjetio na novi Zakon o turizmu, koji je trenutno u prvom čitanju u Hrvatskom saboru, koji ima za cilj napraviti dobar balans između održivosti, upravljanja destinacijama i većeg naglaska na kontinentalni turizam.
 
Napori onog dijela turističkog sektora koji nije na obali su posebno zahtjevni i drukčiji, kazao je premijer Plenković i istaknuo da ih stoga treba poticati, njegovati i vrednovati.
 
Upravo tome služe i ovakvi regionalni centri kompetentnosti, u kojima u obrazovnom ciklusu mladi stječu posebna znanja kako bi što spremniji izašli na tržište rada.
 
Naglasio je da su u ovom desetljeću pred Hrvatskom četiri velike teme – demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje.
 
Najavio je u tom kontekstu da Vlada u tom razdoblju planira uložiti čak 2 milijarde i 600 milijuna eura u obrazovni sustav.
 
Cilj je, kazao je, mladima dati bolje i kvalitetnije obrazovanje, kvalitetno opće znanje, posebna i stručna znanja te na taj način Hrvatsku učiniti konkurentnijom i naprednijom.
 
Zbog Milanovićevih izjava o Izraelu, Vlada ponovo dovedena u situaciju da mora objašnjavati koji je stav Hrvatske
 
Nakon svečanosti otvorenja, premijer Plenković u razgovoru s novinarima osvrnuo se i na druge aktualne političke i gospodarske teme.
 
Osvrnuo se na jučerašnju izjavu predsjednika Republike koji je kazao kako nema mjesta za druge zastava na hrvatskim institucijama, u kontekstu isticanja izraelske zastave na zgradi Ministarstva vanjskih poslova.
 
Stavljanje izraelske zastave na zgradu Ministarstva vanjskih poslova je bila gesta podrške i solidarnosti nakon brutalnog napada Hamasa na Izrael", istaknuo je premijer Plenković dodavši da se radi o terorističkom napadu bez presedana, unaprijed planiranom i dobro organiziranom, u kojem je poginulo više od 1300 Izraelaca.
 
Takva gesta po dubokom uvjerenju Vlade je ispravna, a ideja je da zastava na zgradi Ministarstva bude tjedan dana.
 
Ne vidi, kazao je, zašto predsjednik Republike uopće daje takve izjave, istaknuvši kako su brojne reakcije na tu izjavu danas.
 
Umjesto da pazi što govori, kazao je premijer Plenković o Milanovićevoj izjavi, ponovo Vladu dovodi u situaciju da mora objašnjavati što je pozicija Hrvatske, podsjetivši da je isti slučaj bio s ruskom agresijom na Ukrajinu.
 
Ustvrdivši da sve važne vanjskopolitičke odluke ionako donosi Vlada, premijer je dodao kako dalje ne želi zaoštravati s obzirom da se radi o vanjskopolitičkoj temi.
 
Saborska oporba koja je podržala Milanovićevu izjavu su vjerojatno oni isti zastupnici koji nisu podržali sudjelovanje Hrvatske u EUMAM-u
 
Upitan o saborskoj oporbi koja je podržala Milanovićevu izjavu, premijer je kazao kako ga to ne čudi ako se radi o istih onih 54 zastupnika koji su, kao Milanovićevi jataci, glasali protiv sudjelovanja Hrvatske u europskoj misiji pomoći Ukrajini.
 
"To su ljudi koji igraju političku igru jesu li za Vladu ili nisu, a ne misle uopće o međunarodnom položaju Hrvatske i ozbiljnom stavu države u ovakvoj situaciji", dodao je.
 
Usprkos tome, kazao je premijer Plenković, Hrvatska pomaže Ukrajini, navodeći primjer ovotjedne Međunarodne donatorske konferencije za humanitarno razminiranje Ukrajine, koja je ovoga tjedna održana u Zagrebu i na kojoj je prikupljeno pola milijarde eura.
 
"Naši su vanjskopolitički stavovi izbrušeni, ispravni i precizni, na tragu načela i vrijednosti kojih se držimo i na temelju kojih djelujemo u vanjskopolitičkom smislu, a našu deklaratornu potporu manifestiramo kroz one aktivnosti za koje smatramo da su dobre", poručio je premijer i naveo da je u zadnju godinu dana u Hrvatskoj održan parlamentarni summit Krimske platforme, konferencija o procesuiranju ratnih zločina te već spomenuta konferencija o humanitarnom razminiranju.
 
Predsjednik Republike poziva ljude da krše zakon, što nije normalno
 
Na upit novinara, premijer je komentirao i izjavu predsjednika Republike o tome da će, ako se donesu izmjene Kaznenog zakona u kontekstu curenja informacija iz tajnih istraga, pomilovati sve koji prema tom zakonu budu kažnjeni.
 
Ključna poruka te izjave, ocijenio je premijer, je da Milanović potiče ljude da krše taj zakon, što nije normalno, ali nije ni prvi put, ustvrdio je podsjetivši na njegovo kršenje zakona prigodom izbora čelne osobe Vrhovnog suda.
 
Dodao je i kako se nedavno pri donošenju Zakona o izbornim jedinicama prvi puta dogodilo da jedan predsjednik nije potpisao zakon u roku u kojem mu je zakonodavac ostavio izazvavši time pravne, pa i političke posljedice.
 
"Takve trivijalne začkoljice su potpuno beskorisne i nepotrebne, suprotne praksi, a još potvrđuje i da cijelo vrijeme laže", poručio je podsjetivši na raniju takvu praksu između zakonodavca i predsjednika u ranijim mandatima, ali i u njegovom.
 
Što se tiče teme curenja informacija iz istraga, premijer je kazao kako treba sve još jednom pojasniti kako bi se smirila lopta u javnosti.
 
Napore protiv izmjena Kaznenog zakona u tom kontekstu, kazao je, vode oporba i Milanović, organizacije koje se bave medijskim slobodama i HND, a izmjena zakona ni na koji način ne dotiče novinare, urednike ili nakladnike.
 
"Riječ je o neovlaštenom davanju informacija iz nejavne faze postupka, a to je prije nego li se potvrdi optužnica u nekom kaznenom postupku, ne bi li se izbjeglo da dođe do javne medijske osude selektivnim i namjernim puštanjem informacija u javnost, gdje je netko osuđen unaprijed i još samo predstoji da proces završi pa da suci pod dojmom takvog unaprijed organiziranog medijskog i političkog ozračja kažu: kriv je i tolika i tolika mu je kazna", pojasnio je.
 
Izmjene Kaznenog zakona nigdje ne navode novinare, urednike ili nakladnike
 
Lošim je ocijenio to što se hrvatska javnost naviknula na takvo puštanje informacija iz istrage kao da je to nešto normalno i dobro.
 
Govoreći o europskoj praksi, naglasio je da čak 30 zemalja članica Vijeća Europe ima regulirane takve situacije, a čak ih 23 ima u opsegu takvih zakona navedene čak i novinare.
 
Ustvrdio je da u hrvatskom slučaju u opsegu tog zakona nigdje nema spomenutih novinara, nego su njime obuhvaćeni pravosudni dužnosnici ili službenici, policijski dužnosnici ili službenici, okrivljenici, njihovi odvjetnici, suci, tumači i vještaci.
 
"Poanta je da ne želimo da neki od aktera, koji dođu u posjed informacija, što stjecajem okolnosti što po službenoj dužnosti, fragmentarno iz hrpa materijala skinutih s nekih tajnih mjera ili isprintane s nečijih mobitela, dilaju s njima i kreiraju političko ozračje", kazao je naglasivši da se i to odnosi samo na prvu fazu postupka, do potvrđivanja optužnice, nakon čega je sve javno.
 
Želimo zaštiti prava okrivljenika, a onda i druge ljude koji se tu nalaze bez da su to iole kaznena djela, dodao je premijer Plenković.
 
Umjesto curenja informacija iz istrage, javni interes je da nadležni državni odvjetnik stane pred medije i objasni ono što je najbitnije da javnost bude upoznata u nekom postupku.
 
Ništa dobro Hrvatskoj Milanović nije donio, a to da se netko takav stavlja u zaštitu novinara je lakrdija

Neki, poručio je premijer Plenković, od izmjena Kaznenog zakona očito žele napraviti temu na nečemu što ne postoji ustvrdivši kako novinari nemaju nikakav naslov da dođu u posjed tajnih mjera.

Oni koji u to imaju uvid, dodao je, može krenut dilati s tim papirima, ali to ne smije raditi.

Podsjetio je na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava koji ne pretpostavlja javni interes presumpciji nevinosti.

U kontekstu odnosa prema novinarima, premijer Plenković naveo je kako je Milanović potpuno neprimjereno ad hominem napao nekoliko novinara u raznim prigodama kada je davao izjavu – podsjetivši samo na neke uvrede – Yutel televizija, Handžar medija i tako dalje.

 "I sada taj i takav stavlja u zaštitu, pazite ovo, kvazi, medije, novinare, odvjetnike, okrivljenike i ostale. Netko tko se na najbrutalniji način obračunava u demokraciji, kao predsjednik države, s predstavnicima medija", naglasio je premijer te poručio da je to što Milanović govori loše.

"Ništa dobro Hrvatskoj u svom mandatu nije donio jer je njegov acquis, njegovo postignuće, prazna karta, samo problemi. Sve strateški što je trebao napraviti dobro je pogriješio", ocijenio je premijer.

Naglasio je to ipak nije važno, jer Vlada vodi računa o općem interesu te Hrvatska ide u dobrom smjeru.

"Ali da se netko takav, s takvom popudbinom napada na medije, predstavlja u velikog predsjednika koji će a priori amnestirati nekoga tko će u budućnosti kršiti zakon, pa to je lakrdija. Riječ je doslovno o lakrdiji. Dakle, obijesni, lijeni lakrdijaš", poručio je.

Dodao je i da Vlada neprestano u međunarodnim odnosima mora popravljati štetu koji Milanović napravi.

"Ovo kud on nas pozicionira, ja ne želim ići tamo, niti ću dopustiti da vladajuća većina tamo ide", zaključio je.

Turizam nam je sjajan, ali nikako nije jedina grana gospodarstva, ulaže se u sve diljem Hrvatske
 
Kako je SDP danas predstavio svoj gospodarski program za predstojeće parlamentarne izbore, novinari su zamolili premijera za komentar i o toj temi. Program nije vidio, ustvrdio je, i ne može govoriti o onome što u SDP-u kane raditi.
 
Ali, dodao je, može reći nešto drugo, kada je riječ o gospodarstvu, posebno o poreznom rasterećenju. Podsjetio je da je na početku mandata ove Vlade stopa poreza na dobit bila 20 posto za 93 posto hrvatskih poduzeća, a danas je ona 10 posto. Za najveća poduzeća, iznad milijun eura, ta je stopa 18 posto.
 
Kada je riječ o porezu na dohodak, stope su bile 36 posto i 24 posto, a smanjene su na 30 i 20 u ranijim poreznim reformama, a sada je u ovoj najnovijoj poreznoj reformi dan raspon predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da još pridonesu tom smanjivanju.
 
Dio petog Vladinog paket pomoći građanima i gospodarstvu financiran je iz sredstava prikupljenih iz dodatnog poreza na dobit – 240 milijuna eura.
 
Hrvatska će ove godine biti u minimalnom deficitu od 0,3 posto, uz gospodarski rast od 2,8 posto i nikad veći investicijski turizam, naglasio je premijer i odbacio tvrdnje SDP-ovog čelnika Grbina da se Hrvatska previše oslanja na turizam.
 
"Pogledajte što se sve ulaže diljem Hrvatske u našem mandatu. Prije našeg mandata nismo imali Pelješki most, nismo imali Koridor Vc, nismo imali dovršen Istarski ipsilon, nismo imali autocestu do Siska, nismo imali ulaganja u projekte poput ovoga, škole, vrtiće, bolnice, socijalne ustanove, centre za starije. Kakav sam turizam?", ustvrdio je premijer Plenković, iako je i turizam sjajan, ali nije jedina grana hrvatskog gospodarstva.
 
Odbacio je i tvrdnje koje stižu iz SDP-a da se radi o "sreći", a ne o uspjesima.
 
"Evo, recimo, ovaj centar u Zaboku izgradio se sam od sebe, nije bilo nikakve potpore i u biti je to čista sreća", ironično je odgovorio na takve teze.
 
Incident na utakmici u Osijeku osuđujemo, ljudi koji to rade ne žele dobro Hrvatskoj
 
Osudio je incident s pjevanjem ustaških pjesama na sinoćnjoj utakmici nogometne reprezentacije u Osijeku.
 
"To je loše i to osuđujem. Očito su to neki provokatori koji ne žele dobro ni hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji niti Hrvatskoj uopće", poručio je.
 
Osvrnuo se i na situaciju s Izbornim zakonom, nastalu nakon što ga predsjednik Republike nije želio potpisati na vrijeme.
 
Podsjetivši da se nije radilo o velikoj reformi izbornoga zakonodavstva, već o tehničkom pitanju u kojem su postojeće izborne jedinice prilagođene sukladno odluci Ustavnog suda.
 
Ovo sada, ustvrdio je, napravljeno je kako bi se to problematiziralo prije izbora. 
 

Pisane vijesti