Plenković: Godina ulaska u eurozonu, Schengen i spajanja hrvatskog teritorija

Slika /Vijesti/2022/06 lipanj/17 lipnja/ELSA 3.jpg

„Za svaku zemlju je nužno i ključno da joj je teritorij fizički povezan“, kazao je premijer Plenković na konferenciji ELSA-e i dodao da je to u suverenističkom smislu potez koji će trajati, ostati i pamtiti se desetljećima.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao je na otvorenju konferencije "Hrvatska i svijet na prekretnici - Izazovi novog vremena" Europske udruge studenata prava – ELSA Zagreb, u zagrebačkom hotelu Sheraton.

Predsjednik Vlade Plenković, pozdravljajući prisutne, prisjetio se razdoblja kada je on bio predsjednik ELSA-e te izjavio da mu je drago da je vizija Udruge, koja kaže da želi pravedan svijet u kojem postoji poštovanje za ljudsko dostojanstvo i kulturnu raznolikost i danas, nakon 30 godina, relevantna i vrijedna.

Predsjednik Vlade kazao je da smo do prije dvije godine govorili o svijetu koji se mijenja sa aspekta tehnološke revolucije, onoga što nam donosi 4. industrijska revolucija, koja je prije svega digitalna transformacija ,a usto u energetskom smislu zelena transformacija.

„To su bile dvije teme koje su dominirale svim dnevnim redovima bilo koje globalne ili regionalne institucije i organizacije“, kazao je premijer.

Globalne prekretnice - pandemija i ruska invazija na Ukrajinu

Istaknuo je da smo u međuvremenu prošli iznenadne prekretničke trenutke, prije svega pandemijski kontekst koji je trajao dvije godine.

Podsjetio je da je to bila najveća pandemija u zadnjih 100 godina, koju nitko nije predvidio i očekivao. Te je promijenila način našeg rada i života, izmijenila političke prioritete, izazvala ogromne ekonomske, zdravstvene i financijske posljedice za naša društva.

„Što je najgore, trajala je jako dugo i traje još“, rekao je Plenković.

„Drugi globalni kontekst koji se dogodio je sigurnosnog karaktera, a to je ruska invazija na Ukrajinu, koja, u kontekstu činjenice da ste svi vi ili već pravnici ili ste budući pravnici, nam postavlja pitanje koliko nam danas vrijedi međunarodno pravo“, nastavio je predsjednik Vlade.

Kazao je da je to temeljno pitanje ovoga što svjedočimo zadnjih nekoliko mjeseci, gdje jedna država i to stalna članica Vijeća sigurnosti, izvrši agresivnu invaziju na drugu samostalnu i neovisnu državu, članicu UN-a.

„Već 120 dana, tj. 4 mjeseca, traje ta agresija s devastirajućim posljedicama, ne samo za koncept globalnog upravljanja i međunarodno pravo ili načela na kojima se uopće temelji međunarodni poredak, nego jednom veliko tragedijom za ukrajinski narod“, rekao je.

Kazao je da su posljedice vidljive su u svim segmentima na globalnoj razini. Ne samo sigurnosne krize, već i ekonomske i financijske, a prije svega energetske posljedice.

„Rusija ima dvije velike poluge, jedna je u sigurnosnom smislu nuklearni arsenal, a druga su fosilna goriva i energenti kojih ima u izobilju i koje koristi, ne bi li ostvarivala svoje ciljeve“, rekao je.

U tom pogledu, strateška odluka da se postupno napušta korištenje ruskih energenata na razini EU mijenja sve. Mijenja prije svega sigurnost opskrbe, dobavne pravce, energetsku mrežu koja se sad gradi, nadopunjuje i prilagođava, novim okolnostima, ali, nažalost, dovodi i do rasta cijena energenata, koji zajedno s rastom cijena sirovina, građevinskog materijala, hrane, dovode do globalnih tektonskih poremećaja.

„Na to moramo reagirati kao nacionalne vlade, kao oni koji brinu o ekonomskom standardu i egzistenciji svojih građana i dobrobiti gospodarstva, ali i kao politički projekt Europe gdje svi moramo donositi zajednička rješenja koja će olakšati aktivnosti na nacionalnoj razini kao što smo to učinili u vremenu Covid-a“, rekao je Plenković.

Pitanje sankcija Rusiji moralni izbor, za Hrvatsku nema dilema

Istaknuo je da je to najveći izazov u ovom trenutku, jer pitanje sankcija je pitanje moralnog izbora.

„To nije nešto što se može samo gledati isključivo u smislu koristi li ne koristi, ovo je trenutak moralnih odabira“, kazao je i dodao da tu nema dilema za Hrvatsku, jer razumijemo i vidimo određene paralele i stoga vodimo ovakvu politiku za koju smatramo da je primjerena i nalazi, na neki način, uporište u samim temeljima naše slobode, demokracije i državnosti.

Premijer Plenković upozorio je da posljedice ovih prekretnica mogu imati devastirajuće efekte na one države koje su najslabije razvijene. U tom kontekstu osvrnuo se na Afriku i situaciju s krizom u pogledu hrane, gdje doslovno može doći do gladi i to u razmjerima kakve još nismo vidjeli, kako je rekao premijer.

Dodao je da će nedvojbena posljedica biti ponovne krize, što sigurnosne, što za funkcioniranje samih tih država, što migracijske, i sve će to utjecati na globalnu stabilnost i odnos s Afrikom.

„Kada sagledamo pravni aspekt, sigurnosni, ekonomski, financijski, energetski i prehrambeni, to je okvir novih tema koje prije dvije i pol godine nisu bile na dnevnom redu“, zaključio je premijer.

Dodao je da se nisu dogodili Covid i ruska agresija na Ukrajinu, danas bi sigurno teme bile digitalna i zelena transformacija, ali u samo dvije godine toliko promijeniti globalnu agendu, to nitko nije predvidio.

„Činjenica da se svi sada tome moramo prilagođavati je ključna za naše društvo i građane, vas kao mlade i odgovorne ljude“, kazao je.

Dugoročno korisna postignuća

Istaknuo je da Hrvatska ima i odličnih postignuća, jer je ovo godina u kojoj ćemo dovršiti proces članstva u europodručju i dovršiti proces članstva u Schengenskom prostoru.

„S obje noge ćemo ići u dublju integraciju, ostvariti strateške ciljeve u desetoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji. To su sjajna i dugoročno korisna postignuća, osobito za vas mlade“, rekao je Plenković.

Rekao je i da je ovo godina kada spajamo hrvatski teritorij, otvorenjem Pelješkog mosta.

„Lijepo je doživjeti da nam je teritorij fizički povezan, to je za svaku zemlju nužno i ključno“, kazao je i dodao da je to urađeno na način koji je arhitektonski dobar, financijski izvodiv, a u suverenističkom smislu je potez koji će trajati, ostati i pamtiti se desetljećima.

„Povrh toga jačamo našu obrambenu dimenziju“, nastavio je, pojasnivši da je ovo vrijeme kada svaka zemlja mora voditi računa o svojoj snazi, sposobnostima, operabilnostima sa saveznicima i partnerima.

„Hrvatska ulaže u hrvatsku vojsku i svoje sposobnosti na način na koji je odvraćajući za bilo koga koji ima eventualno nekakvih pretenzija prema nama, a s druge strane daje nam mogućnost da puno konkretnije i aktivnije participiramo u međunarodnim misijama i svemu što je naš doprinos globalnoj sigurnosti“, kazao je.

„Na tom tragu vjerujem da će današnja rasprava o prekretnicama dotaknuti sve ove teme, na način da nam uz govornike dođu ideje od vas mladih. To je uloga mladih u društvu“, zaključio je premijer Plenković.
 

Vijesti iz medija