Plenković: Hrvatska je među 15 država koje su u NATO-u, EU-u, eurozoni i Schengenu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" čestitao je još jednom hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velikom uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ osvrnuo se, između ostalog, na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu te jednom čestitao Vatrenima na osvajanju trećeg mjesta.

„Ono što su napravili u Rusiji i Kataru fascinantan je uspjeh za nogomet, hrvatski sport i promociju zemlje. To je briljantna generacija, sjajne utakmice, veliko iskustvo - ogroman respekt uživaju od drugih reprezentacija. Možemo biti zaista ponosni na njih. Vidjeli smo u Zagrebu u nedjelju - a i diljem drugih hrvatskih gradova - s koliko oduševljena su naši ljudi dočekali reprezentativce, koliko sreće i optimizma su oni unijeli među ljude. To je sjajno i dobro! Pozitivna atmosfera je izrazito korisna i gradi samopouzdanje nacije te domoljublje. Veselim se njihovim daljnjim uspjesima“, poručio je premijer Plenković.

Što se pak tiče sportske infrastrukture, istaknuo je da je Zakon o sportu dobio većinsku potporu i svi su ga podržali. Svi sportski savezi su zadovoljni te zakon stvara pretpostavke za ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa i u nogometne stadione.

„Koncept će biti policentričan razvoj. Ne, dakle, samo jedan stadion. Svima je jasno da se novi Maksimir treba izgraditi - u suradnji države, grada i kluba, uz potporu UEFA-e, koju smo već dogovorili te da se uključe sponzori. Treba se uložiti i u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo. Ulagati treba i u druge stadione diljem Hrvatske i da infrastruktura dođe na puno kvalitetniju razinu te zadovolji međunarodne standarde", istaknuo je.

U 2022. ostvarena su velika postignuća

Predsjednik Vlade Plenković rezimirao je 2022. godinu te kazao da su  ostvarena velika postignuća. Otvoren je Pelješki most, Hrvatska ulazi u eurozonu, te su napravljeni iskoraci da Hrvatska uđe i u Schengen.

„Ulazak u schengenski prostor omogućava jednostavniji način života hrvatskim građanima. Za gospodarstvo – enormne prednosti. Praktički tri četvrtine turista nam dolazi iz schengenskog prostora“, rekao je.

Hrvatska ulazi i u europodručje, zamjenjuje se kuna u euro.

„Čvrsto smo držali uzde i ispunjavali sve kriterije“, izdvojio je. Napomenuo je da je Hrvatska među 15 država koje su u NATO-u, EU-u, eurozoni i Schengenu.

„Ne možemo više biti u integraciji nego što smo sada. To je bio naš cilj“, dodao je.

Premijer Plenković je u tom kontekstu izdvojio da je godina isporuke pravi termin i da je ovo što će se ostvariti 1. siječnja jedno veliko postignuće.

"Ući isti dan u eurozonu i Schengen, to nije uspjelo nikome. Zato mi je strašno drago da to dolazi u sredini drugog mandata naše Vlade i tu se pokazuje da za ovako ozbiljne projekte trebate političku stabilnost“, kazao je.

Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja
 
Premijer Plenković je komentirao kandidacijski status Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Ponovio je da mu je jako drago da je Bosna i Hercegovina dobila kandidacijski status,te da mu je bilo veliko zadovoljstvo biti nazočan na tom Europskom vijeću.

„Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja. U njoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna. Zato smo radili na tome, s partnerima, da se omoguće stabilne institucije nakon izbora. Odluka Visokog predstavnika Schmidta je to zasigurno omogućila. Vidite da je situacija sada takva da je hrvatski narod i dobrim izbornim rezultatom u komfornijoj situaciji nego što je bio prije“, rekao je.

Naglasio je da je Borjana Krišto bila kandidatkinja svih hrvatskih političkih stranaka u BiH. „Ona će sada postati Predsjedateljica Vijeća ministara i očekujem da ćemo u mandatu koji je pred njom unaprijediti sve ono što trebamo za dobre odnose Hrvatske i BiH. Ponovit ću – nema većeg zagovornika i prijatelja od Hrvatske kojeg BiH ima unutar EU-a. To svi koji prate detalje znaju“, izdvojio je Plenković.

Snažna osuda Rusije kao agresora i velika solidarnost sa žrtvom

Protekla godina je bilo vrlo zahtjevna. U 2022. godini Rusija je napala Ukrajinu, inflacija je velika. Predsjednik Vlade rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu kršenje međunarodnog prava, svih načela međunarodnog poretka i nepoštivanje teritorijalnog integriteta susjedne zemlje, ubijanje tisuće ljudi, progonstvo Ukrajinaca, izbjeglištvo, razaranje elektroenergetske infrastrukture, razaranje gradova i bombardiranje. Pozicija hrvatske Vlade je od prvog dana jasna – snažna osuda Rusije kao agresora i velika solidarnost sa žrtvom, a to je Ukrajina.

„Nema druge pozicije koja bi bila više u hrvatskom nacionalnom interesu. Osobito s našim iskustvo žrtve agresije velikosrpskog Miloševićevog režima“, poručio je.

Podsjetio je da je Hrvatska pomogla Ukrajinu politički, ekonomski, diplomatski, financijski, tehnički, humanitarno i vojno.

„Onda bi bilo sasvim prirodno i normalno da kao i druge članice EU-a naši ministri – a to su bili Grlić Radman i Banožić – izreknu načelnu spremnost za sudjelovanje u vojnoj misiji pomoći Ukrajini koja se ne odvija u Ukrajini, nikoga se ne šalje u rat, nikoga se ne šalje na prvu liniji fronte, nego u Poljsku i Njemačku. Ili, eventualno, primitak 100 ukrajinskih vojnika u Hrvatsku“, rekao je.

Ako takva, nastavio je Plenković, gotovo simbolička participacija u odnosu na ovo što smo dali do sada je nekome u Hrvatskom saboru, koji je izabran od hrvatskog naroda, nekome problem, onda to ne može biti problem cijele Hrvatske.

„To može biti problem ovih 54 zastupnika koji su, neki očito u strahu kao Grbin i SDP, u mrtvom strahu od Milanovića, zarobljeni nekom NGO-ovskom logikom kao Možemo, ili totalno nevjerojatnim stavom poput stranaka koje glume da su nekakav Domovinski pokret ili Most koji nije došao, koji ima politiku dodvoravanja Milanoviću, ili ovih koji su pobjegli iz Sabora. To je za njih politička katastrofa“, kazao je.
 
„Nisu oni osramotili Hrvatsku, nisu osramotili Sabor, oni su osramotili sebe. To ću im govoriti stalno“, dodao je.

Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera

Premijer Plenković je naglasio da su cijene energenata porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Kazao je da se s dodatnim porezom na dobit išlo kako bi se onemogućilo korištenje situacije da se na proizvodima i uslugama koji nisu direktno povezani s agresijom na Ukrajinu, dižu cijene i tako potiče inflacija te direktno udara na socijalni i ekonomski standard građana.

„Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Zato tražimo i okvirna europska rješenja za cijenu plina“, rekao je.

U 2023. imamo velikih strateških izazova - cilj je smanjiti inflaciju, rast veći od jedan posto, naglasio je.

Predsjednik Vlade Plenković očekuje dobru turističku sezonu te ubrzanje obnove.

Izvor: HRT/Vlada
 

Pisane vijesti