- Objavljeno: 26.10.2023.
Plenković: Hrvatska vanjsku granicu štiti sa 6.700 policajaca, više nego sve zemlje jugoistoka Europe zajedno
Uoči sastanka Europskog vijeća na kojem sudjeluje danas i sutra u Bruxellesu, premijer Plenković najavio je najvažnije teme na dnevnom redu – daljnja pomoć Ukrajini, borba protiv nezakonitih migracija, strateške europske industrije i tehnologija te osiguranje sredstava za saniranje posljedica velikih prirodnih katastrofa. Izrazio je zadovoljstvo, kako je rekao, očekivanom pozitivnom ocjenom Europske komisije na hrvatski zahtjev za isplatom 3. rate Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 700 milijuna eura, a osvrnuo se i na aktualne sigurnosne teme u kontekstu Hamasovog terorističkog napada na Izrael te situaciju na sjeveru Kosova.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas i sutra u Bruxellesu na redovnom sastanku Europskog Vijeća.U izjavi za medije uoči sastanka, izvijestio je da se ranije danas sastao s povjerenikom Europske komisije za proračun i administraciju Johannesom Hahnom, s kojim je razgovarao o četiri ključne teme koje će se naći i na dnevnom redu sastanka Europskoga vijeća.
Prva je daljnja financijska potpora Ukrajini, odnosno nova sredstva za kontinuiranu višegodišnju pomoć toj zemlji – oko 50 milijardi eura u slijedeće četiri godine.
Druga tema bila je borba protiv nezakonitih migracija, a zbog promijenjenih okolnosti niz država, osobito onih koje su izložene migrantskim valovima, zahtijeva dodatna sredstva.
Treća tema je STEP - strateške europske industrije i tehnologija, a četvrta sredstva koja su potrebna kako bi se na još učinkovitiji način reagiralo na posljedice velikih prirodnih katastrofa.
Hrvatska je, podsjetio je, s time imala iskustva nakon dva razorna potresa kada je iz Europskog fonda solidarnosti na raspolaganju imala milijardu i 3 milijuna eura koje je u potpunosti iskoristila.
Sastao se danas i s potpredsjednicom Europske komisije Dubravkom Šuicom, a razgovarali su o novom dokumentu o demografiji, što je ključno pitanje za puno članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku.
Na sastanku s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom razmotrio je ključne teme na današnjem dnevnom redu, vanjskopolitičke teme koje dominiraju, a posebno situacija na Bliskom istoku.
Izvješće EK o napretku zemalja regije 8. studenog
Sve te teme, dodao je premijer Plenković, raspravljane su i na današnjem sastanku na vrhu Europske pučke stranke, na kojem je sudjelovao uoči Europskog vijeća.
Uz to, europski pučani analizirali su i rezultate pojedinih izbora – pobjeda sestrinske stranke u Luksemburgu, kao i izbore u Poljskoj pri čemu je izgledno da će bivši predsjednik EPP-a Donald Tusk biti novi poljski premijer.
Razgovarali su i o pitanju proširenja, kazao je premijer Plenković i dodao kako se očekuje izvješće Europske komisije 8. studenog o napretku svih zemalja, a prije toga predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetit će regiju.
U tom je kontekstu kolege u Europskoj pučkoj stranci izvijestio o svom prošlotjednom posjetu Bosni i Hercegovini, gdje se snažno založio za poduzimanje dodatnih reformi kako bi ta zemlja mogla dalje napredovati prema odlukama koje se odnose na otvaranje pristupnih pregovora.
Hrvatska među daleko najučinkovitijima u provedbi NPOO-a
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se na današnju vijest o preliminarnoj pozitivnoj ocjeni Europske komisije na zahtjev hrvatske Vlade za isplatom treće rate Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 700 milijuna eura.
Istaknuvši da je Hrvatska među zemljama koje su daleko najučinkovitije u provedbi nacionalnog plana oporavka i otpornosti, poručio je kako su svi reformski potezi koji su planirani i isporučeni.
Odluku Europske komisije stoga je ocijenio sasvim očekivanom, a sva će se sredstva trošiti na investicije u gospodarstvu, energetici, pravosuđu, zdravstvu, zaštiti okoliša te na obnovu nakon potresa.
Podsjetio je da se sredstva iz redovitog Višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno 15 milijardi eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju, mogu trošiti do 2030., dok su ova sredstva, gotovo 10 milijardi eura, na raspolaganju do 2026.
Najvažnije štititi vanjske granice EU-a, a Srbija i BiH moraju uskladiti vizne režime
Komentirao je i najavu slovenskog ministra unutarnjih poslova o produljenju graničnih kontrola s Mađarskom i Hrvatskom za 20 dana.
Pretpostavlja, kazao je, kako se ta odluka slijedi obavijest koju je Italija dala Sloveniji, kao što je bio slučaj i s prvom odlukom o graničnim kontrolama koje su trajale 10 dana.
Danas će, najavio je, otvoriti tu temu i s talijanskom premijerkom Meloni i sa slovenskim premijerom Golobom.
Te su odluke, podsjetio je premijer Plenković, prvenstveno uzrokovane terorističkim aktima, od Hamasovog napada na Izrael do ubojstva u Francuskoj i Belgiji.
Što se tiče nezakonitih migracija, naglasio je kako je najvažnije zaštititi vanjske granice Europske unije, prije svega one između Grčke i Turske i Bugarske i Turske te vršiti veliki pritisak na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju da usklade vizne režime.
Osvrnuo se i na zahtjev oporbe da Vlada u sljedećih 15 dana pošalje izvješće o ilegalnim migracijama kazavši kako nije imao prigodu još vidjeti taj zahtjev.
Međutim, dodao je, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano ažurira podatke o pregledu ilegalnih migracija.
Dolazak Frontexa u BiH pomogao bi da se smanji izlaz ilegalnih migranata iz BiH prema Hrvatskoj
Što se tiče oporbenih teza da je Hrvatska navodno odbila pomoć Frontexa, premijer je ustvrdio kako se radi o istim ljudima koji nisu ničim doprinijeli hrvatskom ulasku u Schengen, a sada iznose takve lažne teze.
Nikada ta opcija nije bila na stolu, ustvrdio je, a ono što je Hrvatska cijelo vrijeme htjela jest da Frontex ide u Bosnu i Hercegovinu.
"Hrvatska je, za razliku od mnogih drugih zemalja, zemlja koja ima 6.700 graničnih policajaca, praktički više nego sve zemlje jugoistoka Europe zajedno, koji su dobro obučeni i koji odlično funkcioniraju s izrazito kvalitetnom tehničkom opremljenošću i na taj način čuvamo svoju granicu", poručio je.
Dolazak Frontexa u Bosnu i Hercegovinu, dodao je, pomogao bi da se smanji izlaz ilegalnih migranata iz BiH prema Hrvatskoj.
Hrvatska, naglasio je, svoje odluke i procjene donosi na temelju svojih podataka i analiza, u kontekstu odluka o privremenim graničnim kontrolama koje je nakon Italije automatizmom donijela Slovenija prema Mađarskoj i Hrvatskoj.
"Mi smo staloženo analizirali situaciju i nije nam palo na pamet da uvodimo unutarnju kontrolu prema Mađarskoj zato što nemamo nikakvih podataka da postoji bilo kakva opasnost od nezakonitih migracija ili iz Mađarske u Hrvatsku ili iz Hrvatske u Mađarsku", istaknuo je premijer Plenković.
Važno je, naglasio je, sve takve odluke dobro opravdati, a teret će nakon 20 dana ili dva mjeseca maksimalno, niti na onome tko takve odluke donosi.
Hrvatska će svoj posao čuvanja granice nastaviti obavljati dobro i učinkovito, kao i do sada, i nastaviti surađivati sa susjednim državama.
Nebulozan prijedlog zastupnika Bulja može postojati u cirkusu, a ne u ozbiljnoj državi
U tom se kontekstu osvrnuo i na prijedlog Mostovog zastupnika Bulja o osnivanju narodnih straža.
"Briljantan prijedlog", ironično je poručio upitavši bi li to zastupnik Bulj ponovo balvan revoluciju 2023.?
Dodao je da se radi o nebuloznim prijedlozima, ustvrdivši kako ga ne čude, s obzirom iz koje stranke i od koje osobe dolaze.
"Hrvatska policija je tu, a građani iz Cetinske krajine i Sinja su inače vrlo pametni ljudi koji znaju da takve inicijative mogu postojati u cirkusu, a ne u ozbiljnoj državi", rekao je premijer Plenković.
Upitan kako bi država reagirala kada bi Bulj našao ljude koji bi to bili spremni učiniti, premijer je kratko ustvrdio: postoji hrvatska policija.
Izrael se brani nakon brutalnog terorističkog napada Hamasa koji zlorabi palestinski narod u Gazi
Osvrnuo se na upit novinara i na stanje na Bliskom istoku nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael.
Izrael je bio brutalno napadnut, kazao je premijer Plenković, a radilo se o orkestriranom, pripremljenom i ozbiljnom terorističkom napadu Hamasa, na najbrutalniji način, kako bi se izazvala reakcija Izraela.
Ustvrdivši da se Izrael sada brani, istaknuo je kako svi žele da bude što manje civilnih žrtava.
Međutim, dodao je, svima je jasno da su te lansirne rampe i rakete koje lete prema Izraelu uvijek ili blizu vjerskih objekata ili blizu bolnica, školskih objekata ili vrtića, što predstavlja izrazito veliko zlorabljenje i držanje palestinskog naroda u Gazi u šahu od strane Hamasa.
Upitan što očekuje od razgovora koje srbijanski predsjednik Vučić i kosovski premijer Kurti imaju s europskim liderima, premijer Plenković kazao je kako ih ne može trenutno komentirati jer još uvijek traju te nema izvješća o njima.
No, dosadašnji zaključci su vrlo čvrsti i ozbiljni.
"Mi smatramo da je taj akt de facto jedne terorističke, paravojne skupine koja je došla obučena i istrenirana, opremljena oružjem koje nije došlo s Marsa nego iz Srbije gdje su se spremali za takvu akciju, bio ozbiljan udar na destabiliziranje sjevera Kosova i da je to krajnje nedopustivo", kazao je premijer Plenković.
Što će se poduzeti, istaknuo je, vidjet će se nakon tih razgovora, a kako shvaća postoji ipak i kod jedne i kod druge strane volja da se ta situacija smiri i da se nastave razgovori o normalizaciji odnosa.