Plenković i Abazović: Hrvatska će u svojim aktivnostima podržavati Crnu Goru na putu prema članstvu u Europskoj uniji

Premijeri Plenković i Abazović razgovarali su o unaprjeđivanju odnosa između Hrvatske i Crne Gore te jačanju gospodarske suradnje. Plenković je naglasio da je Crna Gora najviše napredala u procesu pristupanja Europskoj uniji te će ju Hrvatska i dalje podržavati na tom putu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića, koji je boravio u službenom posjetu Hrvatskoj.

U izjavi medijima, premijer Plenković zahvalio je crnogorskom predsjedniku Vlade na dolasku i želji da se u partnerstvu s hrvatskom Vlade unaprijede odnosi dviju zemalja.

Na sastanku se razgovaralo o temama značajnim za jugoistok Europe, a predsjednik Vlade Plenković naglasio je potporu Hrvatske europskim ambicijama Crne Gore.

Bilo je riječi i o globalnim pitanjima koja su sigurnosnog, gospodarskog, financijskog, prometnog i energetskog karaktera.

Plenković je razgovore ocijenio vrlo kvalitetnima i sadržajnima, kazavši da je premijer Abazović pojasnio političku situaciju u Crnoj Gori, što, dodao je, smatra vrlo korisnim.

Rekao je da Hrvatska i Crna Gora proteklih godina intenziviraju gospodarsku suradnju. Naveo je da je trgovinska razmjena došla na 236 milijuna eura, naglasivši da je riječ o povećanju za oko 100 milijuna eura.

Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo prisutnošću brojnih hrvatskih kompanija u Crnoj Gori.

"Imali smo kvalitetnu situaciju u posljednje vrijeme kada je određene proizvode Hrvatska omogućila Crnoj Gori, osobito glede žita, što je vrlo važno, i na taj način smo pokazali da smo tu kada je potrebno", poručio je.

Plenković je izrazio želju za nastavkom rješavanja brojnih rezidualnih pitanja iz vremena raspada bivše SFRJ i vremena agresije velikosrpskog Miloševićevog režima na Hrvatsku.

"Tih pitanja je ostalo više, od pitanja granice pa do rješavanja pitanja školskog broda "Jadran" za koji želimo da se vrati u Hrvatsku, do postavljanja spomen ploče u Morinju", rekao je.

Zahvalio je predsjedniku Vlade Abazoviću, da je u Vladu Crne Gore uključio Adrijana Vuksanovića, koji je ministar i ujedno predsjednik Hrvatske građanske inicijative i izrazio želju da se postigne konsenzus o dugoročnom rješenju za korištenje Hrvatskog doma u Donjoj Lastvi u Tivatu i na taj način riješi pitanje koje je i u simboličkom, ali i u smislu aktivnosti važno za očuvanje i nastavak kulture, tradicije i identiteta hrvatske nacionalne manjine i uopće Hrvata u Boki Kotorskoj i u Crnoj Gori.

Crna Gora najnaprednija u procesu pristupanja, mi ćemo je na tom putu podržati

Premijer je kazao da se razgovaralo i o aktualnom stanju pristupnih pregovora Crne Gore za članstvo u Europskoj uniji.

Crna Gora pregovara već deset godina za članstvo, a Hrvatska je tijekom proteklog desetljeća pomagala na različite načine, a osobito prenošenjem znanja. Naši su stručnjaci, koji su bili dio pregovaračkih struktura, ponudili sve ono što je Hrvatska prošla od 2005. godine.

„Naše je iskustvo pristupanja najsvježije u odnosu na druge članice i mislim da smo s te strane napravili vrlo kvalitetne iskorake“, istaknuo je Plenković.

Crna Gora je zemlja koja je otvorila svih 35 poglavlja, u kojima je strukturirana pravna stečevina EU, podsjetio je premijer i kazao da je sada u fazi kada želimo da se kreće prema što učinkovitijem ispunjavanju kriterija za zatvaranje tih poglavlja.

Podsjetio je i da se u međuvremenu donekle promijenila strategija procesa proširenja, prešlo se iz poglavlja u klastere, ali je istaknuo da je Crna Gora najnaprednija u tom procesu.

„Uz dobru dinamiku i političku potporu rješavanja određenih prethodnih političkih pitanja i kriterija, osobito formiranje i popunjavanje Ustavnog suda, mogla bi bez većih problema ubrzati svoju dinamiku, a mi ćemo je na tom putu podržati i kroz dijalog nastojati na što kvalitetniji način rješavati niz otvorenih pitanja koja su na dnevnom redu“, kazao je premijer.

Približili stajališta o vanjskopolitičkim temama

Nastavio je da je Hrvatskoj u interesu i povezivanje kada je riječ o transeuropskim prometnim i energetskim pravcima, osobito kada je riječ o Jadransko jonskom koridoru i Jonskom plinovodu.

„Sve su to teme koje su se dodatno aktualizirale nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu“, kazao je Plenković i dodao da Hrvatska cijeni što je Crna Gora u potpunosti na tragu politike Europske unije i NATO saveza kada je riječ o jasnoj osudi Rusije i potpori Ukrajini.

„Kada je riječ o vanjskopolitičkim temama, približili smo stajališta što je najviše moguće“, istaknuo je Plenković.

Na kraju je kazao da će Hrvatska u svojim aktivnostima podržavati Crnu Goru i sve druge zemlje u našem susjedstvu na putu prema reformama i članstvu u EU.

„Želimo da naši bilateralni odnosi i položaj Hrvata u Crnoj Gori i Crnogoraca u Hrvatskoj bude kvalitetan, vođen poštovanjem i uvažavanjem“, rekao je premijer i podsjetio da u Hrvatskom saboru manjine imaju osam zastupnika.

„Naš je cilj da se u Hrvatskoj kao članici Europske unije i NATO-a, uskoro i u europodručju i Schengenu, svi naši građani osjećaju dobro i da radimo na njihovom ekonomskom i socijalnom boljitku“, zaključio je Plenković.

Crna Gora će učiniti sve da bude prva iduća članica Europske unije

Premijer Dritan Abazović  istaknuo je da je termin današnjeg sastanka simboličan jer je sutra Dan državnosti Crne Gore, zahvalivši predsjedniku hrvatske Vlade  Plenkoviću jer je bio prvi premijer koji mu je uputio poziv za posjet.

Sastanak je također ocijenio sadržajnim, kazavši da su razgovarali o temama koje su teret iz prošlosti, naglasivši da one neće usporiti odnose Hrvatske i Crne Gore.

"Ali bi bilo korisno da ih rješavamo. Za neke imamo rješenje i u dobrom duhu osjeća se lijepa energija kako bismo jedno po jedno skidali s dnevnog reda i skoncentrirali se na ono što je naša budućnost", rekao je Abazović, istaknuvši da su zahvalni Hrvatskoj što je Europsku uniju dovela na njihove granice.
"Očekujemo da Hrvatska kao naš najbliži susjed i naša bratska država bude glavni pokretač svega onog europskog u Crnoj Gori. Postoje zadaci koje moramo riješiti, pitanja za koja je potreban širi konsenzus", kazao je.

Hrvatska nam je, naglasio je Abazović, motivator da odradimo svoje zadatke vezane za integraciju u Europsku uniju.

Izvijestio je da su brojna poglavlja spremna za zatvaranje te da čekaju da se ta tehnička stvar potvrdi od strane Europske komisije.

"Ako to postignemo vjerujem da će Hrvatska biti među prvim državama koje će podržati 'načelo zasluga'  glede napredovanja na putu europskih integracija. To je naš interes i vjerujem da je to interes i Hrvatske", poručio je Abazović.

Istaknuo je i da će Crna Gora učiniti sve da bude prva iduća članica Europske unije.

Abazović je naglasio i da vlada Crne Gore vodi inkluzivnu politiku prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori.

Na kraju je pozvao hrvatskog premijera Plenkovića u uzvratni posjet Crnoj Gori.

Europski put je prioritet

Na upite novinara premijeri Abazović i Plenković komentirali su temeljni ugovor sa SPC-om te može li on ugroziti put Crne Gore prema Europskoj uniji.

"To je unutarnja stvar Crne Gore", kazao je premijer Plenković, dodavši da prate situaciju s interesom.

Što se tiče Hrvatske i ugovora sa SPC-om, Plenković je kazao da je taj ugovor iz vremena vlade Ivice Račana otprije 20 godina.

"To nije bio predmet aktivnosti naše Vlade, niti je to pitanje bilo na bilo koji način kontekstualizirano prilikom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji", dodao je. 

Abazović je kazao da je prioritet europski put.

"Ne otvaramo crkvena pitanja, nego ih zatvaramo. Kad budu zatvorena jedina koncentracija će ostati fokus na ovome što je naša zajednička europska budućnost. U Crnoj Gori 80 posto građana podržava europske integracije, to ih interesira, a ne temeljni ugovor. Zašto temeljni ugovor? Da bi došli do odluka koje se tiču europskog puta moramo imati širi konsenzus", pojasnio je.

Svi koji sudjeluju u formiranju cijena moraju biti razumni i racionalni

Premijer se osvrnuo na energetsku krizu i izjavu ministrice Nine Obuljen Koržinek da svi u krizi trebaju podnijeti teret, pojasnivši da ona nije mislila na građane.

"Nisam primijetio da je Nina mislila na građane. Mislili smo na sve gospodarske aktere, sve koji sudjeluju u formiranju cijena ovog ili onog proizvoda. Važno je imati na umu što je sve napravila Vlada, a ono što je ona mislila, što ja mislim i svi članovi Vlade, da je ovo proces u kojem svi gospodarski subjekti moraju dati svoj doprinos", poručio je Plenković.

Ne možemo se, dodao je, ponašati da nismo u jeku krize uzrokovane brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu.

Naglasio je da svi koji sudjeluju u formiranju cijena moraju biti razumni i racionalni kako bi se pomoglo građanima.

"Vrijeme je da udruge za zaštitu potrošača prate tko diže cijene na neke proizvode više nego što je to primjereno okolnostima ako je stopa PDV-a spuštena s 25 na 5 ili s 13 na 5. Ako se država odrekla prihoda smanjivši porez na dodanu vrijednost, oni koji imaju mogućnost da smanje cijenu, ne mogu je povećavati do u nedogled", poručio je premijer Plenković.



Pisane vijesti