Plenković: LNG je strateški projekt, mi odlučujemo o akterima na hrvatskom energetskom tržištu

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković danas je u Zagrebu otvorio konferenciju "Jedinstveno digitalno tržište – izazovi digitalne transformacije poslovnog sektora", na kojoj je govorio i potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip. 

U izjavi za medije nakon konferencije, predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo što je jedinstveno digitalno tržište na dnevnome redu kao i razgovorom s potpredsjednikom Komisije Ansipom, koji dolazi iz Estonije, zemlje koja je pronašla svoju nišu na europskome kontinentu pozicioniravši se upravo u kontekstu digitalne ekonomije, što Hrvatskoj može poslužiti kao primjer.

Osvrnuo se na tri točke današnjeg izlaganja, koje su se odnosile na jačanje digitalnih vještina cijeloga društva, na jačanje digitalne ekonomije u Hrvatskoj i podizanje standarda digitalnih usluga u upravi, kao političkom i operativnom okviru djelovanja Vlade.

„To je tema koja znači radna mjesta u budućnosti, prilagodbu obrazovnog sustava, tema u kojoj Hrvatska mora pokazati da je na pravoj strani digitalne revolucije koja se odvija brzo i munjevito. One zemlje i ona društva i gospodarstva koja se brzo prilagode ovim velikim i korjenitim promjenama, bit će u budućnosti uspješna gospodarstva i uspješna društva“, istaknuo je Plenković.

Na novinarski upit o jučerašnjem posjetu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, predsjednik Vlade kazao je: „Koncentrirat ću se na ono što je meni kao predsjedniku Vlade bitno, a to je da Hrvatska rješava probleme iz prošlosti nastale, prije svega, raspadom SFRJ, u vrijeme agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku,  u vrijeme provođenja politike koja je Hrvatsku učinila zemljom koja je imala okupirane teritorije praktički do završetka mirne reintegracije, do 15. siječnja 1998. Činjenica je da su nam takve 90-te prevenirale kvalitetan i gospodarski i društveni razvoj, i usporile put članstva u Europskoj uniji i u NATO-u. Za to nismo dobili ispriku ni od koga", naveo je.

Naglasio je da je iz današnje perspektive, razvoj odnosa sa susjednim državama izrazito važan. Ocijenio je kako treba riješiti pitanja na dnevnom redu te se stoga jučer na sastanku u Vladi govorilo ne samo o  novoj strategiji proširenja Europske unije, situaciji u regiji i gospodarskoj suradnji, nego i onome što je ostalo nerazriješeno, a to je pitanje nestalih, pitanje granica, ratnih šteta, zaštite manjina, sukcesije i kulturnih dobara. 

,,Sve su to teme koje naši suradnici koji vode odbore za manjine između dvije zemlje, oni koji vode razgovore o granici, kao i  koordinaciju o otvorenim pitanjima, moraju rješavati u razdoblju pred nama. Hrvatska je stabilna, vrlo samosvjesna, samopouzdana zemlja, članica Europske unije i NATO-a i s te optike gleda na rješavanje svih pitanja uključivši onih u odnosu sa Srbijom“, odgovorio je predsjednik Vlade.

Na upit o jučerašnjim prosvjedima, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je Hrvatska demokratska zemlja, te da su ljudi koji su iz niza razloga željeli manifestirati svoje nezadovoljstvo, to i učinili. Podsjetio je da to nije bilo prvi put, te da je toga  bilo i prilikom drugih posjeta. 
„To su ljudi koji jasno artikuliraju svoj stav o jednom političaru koji je došao iz susjedne zemlje, a zbog onih elemenata koji su vezani uz prošlost, koja je, nažalost za Hrvatsku bila ne baš ugodna“, poručio je.

Novinare je zanimalo na koji je način sa srbijanskom stranom dogovoreno rješavanje pitanje granica i ratne odštete.

Predsjednik Vlade kazao je da Hrvatska najboljim i najkorektnijim načinom rješavanja granice smatra ponajprije bilateralne razgovore.

„Nekada, takvi pokušaji ne uspiju. Naša je politika tada ići pred neki međunarodni forum.  To može biti neko pravosudno tijelo, može biti arbitraža bilo stalna, biload hoc. S obzirom na  iskustvo koje smo imali sa Slovenijom, gdje je, nažalost,  taj arbitražni proces bio kompromitiran grubom pogreškom i manipulacijom slovenske agentice i od Slovenije imenovanoga suca, naše iskustvo s arbitražama nije sjajno. Međutim, to ne znači da neka druga arbitraža ne bi bila vođena po kvalitetnim i dobrim pravilima i po načelima međunarodnoga prava. Ali za nas je prvo:  bilateralni razgovori,
a kasnije ćemo vidjeti pred kakav međunarodni forum bismo izašli,  i sa kakvim dogovorom“, pojasnio je predsjednik Vlade Plenković.

Na pitanje o temi ratne odštete, predsjednik Vlade je kazao da je dogovoreno formiranje posebne radne skupine koja će se time baviti te da će se koordinatori za otvorena pitanja uskoro sastati. Dodao je da je to pitanje trebalo zatvoriti jedno povjerenstvo koje je radilo od 1996. do 1999. godine, ali da se to nije dogodilo te je pravna obveza dviju država da riješe to pitanje.

Predsjednik Vlade odgovarao je i na pitanja o sutrašnjim razgovorima koje će voditi u Bruxellesu, poručivši da je sutrašnji posjet Bruxellesu dio diplomatske ofenzive poduzete u posljednje vrijeme.

„Kao drugi govornik u Europskome parlamentu prošloga tjedna, poslao sam niz važnih poruka o stajalištima Hrvatske i o budućnosti Europe, našim prioritetima i o europskim vrijednostima, politikama koje zagovaramo. Onima koji ne znaju iščitati te poruke, a vidim da ih je među komentatorima bilo jako puno, savjetujem da ih pažljivo čitaju, jer svaka ta rečenica iza sebe ima jako puno mjera, znanja i ulaganja koje Hrvatska ugrađuje u europski projekt", naglasio je Plenković.

Naveo je da sutrašnji sastanak nije samo sastanak s predsjednikom Komisije Junckerom i predsjednikom Vijeća Tuskom, nego sa cijelim kolegijem 28  povjerenika. 

„Cilj sastanka je da stavimo na stol ne samo naše poglede prema zadnjoj godini mandata Junckerove komisije, nego i prema razgovorima o višegodišnjem financijskom okviru i institucionalnim pitanjima“, rekao je.

Dodao je da će se razgovarati i o temama posebno relevantnima za Hrvatsku, poput transponiranja zakonodavstva i otvorenih pitanja sa susjedima te hrvatskih prioriteta, priprema za Schengen i eurozonu.

Najavio je već idući tjedan ponovni neformalni sastanak Europskog vijeća te susret sa glavnim tajnikom NATO-a. 

„Prema tome, u veljači, od sastanka s glavnim tajnikom Vijeća Europe, predsjednikom Europskog parlamenta, cijelom Komisijom, Donaldom Tuskom, predstavnicima NATO-a, susreta sa svim čelnicima, želim poslati poruku da konstruktivno rješavamo sva otvorena pitanja, štiteći nacionalne interese.

Novinare je zanimao stav o poruci predstavnika američke Vlade o mogućem ulasku ruskih ulagača u INA-u.

„Shvatio sam da su oni došli u vezi s LNG-om.  Za nas je LNG strateški projekt, izrazito je važan za osiguranje i diversifikaciju opskrbe plinom, ne samo za Hrvatsku nego i jedan veliki dio Srednje i Istočne Europe. Nastavljamo s tim projektom, ići ćemo s posebnim zakonom, a o tome su vođeni razgovori i u Bruxellesu", istaknuo je.

„Što se tiče preferencija tko sve i na koji način želi biti akter na hrvatskom energetskom tržištu, to su stavovi koje druge zemlje izražavaju, ali mi o tome odlučujemo“, odgovorio je Plenković.

Na pitanje je li donesena odluka o sankcioniranju izvanredne uprave Agrokora zbog savjetnika, predsjednik Vlade kazao je da  još nije jer je izvješće dosta dugo i detaljno. Dodao je kako mu se ne čini da tu ima nekakvih spornih pravnih elemenata, budući da su to ugovori između privatnih kompanija. 

,,Ono što me smeta je etički aspekt. Za mene i za cijelu Vladu najvažnije je da cijeli proces restrukturiranja završi dobro, da završi nagodbom, da kompanije funkcioniraju, da se postigne nagodba između vjerovnika, da se zadrže radna mjesta te da smisao i cilj zakona o izvanrednoj upravi bude ostvaren, a to je stabilnost hrvatskoga gospodarstva i hrvatskoga financijskog sustava. To mi je u ovom trenutku ključni prioritet, a o sankcijama ćemo govoriti kad donesemo odluku“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Pisane vijesti