Plenković: Model fiskalne održivosti vrtića omogućuje manju participaciju roditelja

Vlada je izradila novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića, kojim će gradovi i općine dobiti sredstva koja će im rasteretiti proračune, a također se omogućuje smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića. Premijer je naglasio kako je ovo prva Vlada koja će osigurati sustavnu podršku u financiranju dječjih vrtića od doprinosa od 6,25 posto, pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada, odnosno općine. Financiranje će započeti već od 1. listopada ove godine, a godišnje će se na to izdvajati preko 70 milijuna eura. Primjerice, za Grad Zagreb, taj iznos će biti 7,7 milijuna eura.

Otvarajući današnju, 250. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktivnosti i aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Uime Vlade još jednom je izrazio sućut zbog velikog broja žrtava u potresu u Maroku i poplavi u Libiji.
 
Podsjetio je da je Vlada s telefonske sjednice uputila financijsku pomoć Maroku u iznosu od 500.000 eura te materijalnu u protuvrijednosti od 130.000 eura.
 
Poplave u Libiji, kazao je, najstrašnije su poplave koje su pogodile područje sjeverne Afrike u više od 100 godina, a posljedica su velikih klimatskih promjena. Najavio je da će se u sljedećim danima, u suradnji s međunarodnim organizacijama i unutar Europske unije, vidjeti na koji način pomoći toj zemlji.
 
Izdvojio je i veliki projekt u KBC-u Zagreb, odnosno veliko ulaganje u pedijatrijsku hematologiju i onkologiju, što čini damo dio ulaganja u najveći klinički bolnički centar. Dodao je da su ukupna ulaganja u mandatu u KBC Zagreb 377 milijuna eura iz različitih izvora.
 
"Sva su ta ulaganja dio širih ulaganja u zdravstvo koja su do sada iznosila 920 milijuna eura, a bit će ukupno u našem mandatu 2,16 milijardi eura", istaknuo je.
 
Hrvatska u plusu 12 milijardi eura u prvih deset godina članstva u EU
 
Osvrnuvši se na konferenciju o budućnosti kohezijske politike, koja je održana prije dva dana u Zagrebu, premijer Plenković kazao je kako se radilo o prigodi za rezimiranje postignuća Hrvatske u korištenju te politike koja, uz poljoprivrednu politiku, predstavlja najveći dio europskoga proračuna, gotovo jednu trećinu.
 
"Do sada smo, kada je riječ o uplatama i isplatama iz europskog proračuna, u plusu 12 milijardi eura u prvih deset godina", poručio je premijer Plenković istaknuvši taj primjer samo jednim od brojnih koristi članstva u Europskoj uniji.
 
Od događaja iz područja kulture, izdvojio je 58. festival kajkavskih popevki, kao i predstavljanje projekta e-Kultura, vrijednog 5,5 milijuna eura, kojim je veliki dio hrvatske kulturne baštine postao dostupan na tom portalu, preko 195 tisuća predmeta.
 
Kad je riječ o vanjskopolitičkim aktivnostima, izdvojio je službeni posjet Irskoj u kojem je boravio jučer, a sastao se s irskim državnim vrhom i s predstavnicima hrvatske zajednice u toj zemlji u kojoj živi 18 tisuća Hrvata.
 
Potpredsjednik Vlade Medved jučer je u Bosni i Hercegovini sudjelovao na obilježavanju oslobođenja Jajca, a premijer Plenković to je ocijenio vrlo važnom porukom suradnje i podrške prije svega Hrvatima u BiH.
 
Podsjetivši da je prije nekoliko dana obilježena obljetnica osnivanja Anti-terorističke jedinice Lučko, premijer Plenković zahvalio im je na svemu što čine danas u miru, kao i na svemu što su činili u Domovinskom ratu.
 
Uoči sjednice Vlade danas je održana i konstituirajuća sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, a premijer Plenković poručio je da se nastavlja konstruktivni dijalog sa socijalnim partnerima.
 
Nove mjere za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece
 
Jučer su predstavljene nove mjere za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece, a premijer je kazao da je riječ o velikom broju novih mjera iz područja kaznenog zakonodavstva i Obiteljskog zakona, kojima se proširuju i osnažuju prava žrtava.
 
Tako se, između ostalog, uvodi pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, žurno izricanje istražnog zatvora kod kršenja mjera opreza te ispitivanje žrtava audio-vizualnim putem.
 
Pored procesnih odredbi, mijenja se i materijalno zakonodavstvo i povećavaju se kazne za kazneno djelo silovanja, ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
 
"Također, odlučili smo poslati jasnu i nedvosmislenu poruku da je ubojstvo žene zato jer je žena neprihvatljivo i stoga uvodimo posebno kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe – za koje će biti zapriječena kazna zakona od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora", naglasio je premijer Plenković.
 
Naveo je i da će se mijenjati Obiteljski zakon i to na način da se dodatno štite prava i interesi djece koje su žrtve nasilja u obitelji, a to podrazumijeva i djecu koja su izložena svjedočenju nasilja od strane roditelja.
 
"Usklađujemo se s odredbama Istanbulske konvencije, preporukama GREVIO-a, kao i preporukama posebne izvjestiteljice Ujedinjenih naroda za nasilje protiv žena i djevojčica. Za razliku od onih političkih aktera koji su pokušavali ili pokušavaju temu nasilja podvesti pod ideološko pitanje, čime relativiziraju važan društveni problem, pozicija Vlade je od početka našeg mandata bila da borba protiv nasilja nema alternativu i stoga će temeljni dio naših vrijednosti uvijek biti zaštita žena i djece od nasilnika", poručio je premijer Plenković.
 
Najavljeno je i osnivanje alimentacijskog fonda putem kojeg će država isplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji ne izvršavaju svoju obvezu, a država će se naknadno namiriti od obveznika uzdržavanja.
 
Reguliranje rada agencija za potraživanja
 
Od točaka s današnje sjednice, izdvojio je paket od tri zakona kojima se regulira rad agencija za otkup potraživanja.
 
"Imajući na umu važnost i osjetljivost ove teme za naše građane, mi ovaj paket usvajamo čak i ranije od planiranog kako bi se što prije donijeli ove zakoni, a njime se stvara sveobuhvatan zakonodavni okvir koji sadrži mjere za bolju zaštitu dužnika i prije i nakon kupoprodaje potraživanja", naglasio je premijer Plenković.
 
Pojasnio je da se posebnim zakonom propisuju pravila vezana za komunikaciju s dužnicima, ali se i detaljno uređuje kome se i kako podnosi pritužba na rad subjekata koji se bave otkupom i servisiranjem potraživanja.
 
Hrvatska narodna banka će nadzirati potraživanja koja izlaze iz bankarskog sektora, dok će za nadzor za ostala potraživanja biti zadužen Financijski inspektorat.
 
Uvodi se obveza da se potrošačima u poteškoćama ponude učinkovite mjere kako bi im se olakšalo plaćanje kredita, ne samo prije pokretanja ovršnih postupaka, već i kupoprodaje njihovih potraživanja.
 
Nova ulaganja u vrtiće
 
Jučer je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javno savjetovanje poslalo Prijedlog uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića.
 
Premijer je pojasnio da je Vlada izradila novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića koji upotpunjuje napore u razvoju kvalitetnog sustava predškolskog odgoja i obrazovanja koje je dostupno svoj djeci u Hrvatskoj.
 
"Osiguravamo sredstva jedinicama lokalne i područne samouprave za dječje vrtiće čiji su oni osnivači kao i za privatne vrtiće. Prva smo Vlada koja će osigurati sustavnu podršku u financiranju dječjih vrtića, od doprinosa od 6,25 posto pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedine sredine", kazao je premijer Plenković i najavio da će financiranja započeti već od 1. listopada ove godine, a godišnje će se za to izdvajati preko 70 milijuna eura.
 
Primjerice, dodao je, za Grad Zagreb taj iznos će biti 7,7 milijuna eura.
 
Time se, dodao je, gradovima i općinama omogućava rasterećenje proračuna te dodatna ulaganja u gradnju vrtića, povećanje plaća, zapošljavanje dodatnih djelatnika i omogućuje se smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića.
 
Poseban prioritet, naglasio je, jest briga o građanima na otocima i u brdsko-planinskim područjima, za koje je potvrđen dodatni postotni udio od 15 posto.
 
Premijer je istaknuo da je sve to dio ulaganja u predškolsko obrazovanje, uz ulaganja u školsko obrazovanje, podsjetivši na to da Vlada već osigurava besplatan prijevoz, udžbenike i obrok za sve učenike u osnovnim školama.
 
To će dodatno biti upotpunjeno i novim krugom poreznih izmjena kojima se jača fiskalna autonomija općina i gradova, a koji će tako moći pridonijeti i ovom segmentu politike i brizi o najmlađima.

Premijer je podsjetio i na ulaganja u predškolski odgoj, odnosno 530 milijuna eura koja se samo kroz proračun Ministarstva izdvajaju kako bismo imali još 39.000 novih mjesta u vrtićima.

"Time ćemo pridonijeti našem cilju da 90 posto djece u Hrvatskoj ima svoje mjesto u vrtiću. Prije samo tri godine bili smo na 78 posto, dakle munjevit napredak u ispunjavanju ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije", rekao je premijer Plenković.

U izgradnju, sanaciju i obnovu prometne infrastrukture uloženo više od 101 milijun eura
 
Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednici Tomo Medved i Branko Bačić osvrnuli su se na aktualno stanje vezano uz obnovu nakon potresa.
 
Potpredsjednik Medved izvijestio je o aktivnostima u sektoru prometa te kazao da je od potresa do danas u izgradnju, sanaciju i obnovu prometne infrastrukture od strane Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta i Županijske uprave za ceste Sisačko-moslavačke županije uloženo više od 101 milijun eura.
 
Pritom je podsjetio na neke od strateški važnih projekata prometne infrastrukture - izgradnju dionice autoceste Lekenik – čvor Sisak, s rokom završetka 15. travnja iduće godine i vrijednosti radova i usluga od gotovo 41 milijun eura te izradu projektne dokumentacije za novi čvor Petrinja i novi čvor Lekenik koja je u tijeku.
 
Dodao je da je Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije putem tri ugovora kroz Fond solidarnosti utrošila 16,32 milijuna eura. ''Tim je novcem sanirano i obnovljeno više od 85 kilometara županijskih i lokalnih cesta, devet mostova i četiri klizišta na području Petrinje, Gline i Hrvatske Kostajnice'', izvijestio je Medved.
 
Iz Fonda solidarnosti u potpunosti završeno 912 projekata
 
Potpredsjednik Bačić iznio je podatak da je potpuno dovršeno 10.455 privatnih i javnih zgrada na području zagrebačkog i petrinjskog potresa. Završena je izgradnja i opremanje 51 kuće, a radovi su u tijeku na 321 zamjenskoj kući. Trenutno je aktivno 1288 gradilišta.
 
Iz Fonda solidarnosti u potpunosti je završeno 912 projekata, dok se na 342 projekta financirana uglavnom iz Fonda solidarnosti i iz Državnog proračuna izvode radovi.
 
Od počeka godine na obnovu privatnih kuća potrošeno je 130 milijuna eura.
 
Na kraju svog izlaganja Bačić je izvijestio da je pokrenuta javna nabava za izgradnju šest višestambenih zgrada u Sisku. ''Po završetku javne nabave kreće izgradnja šest od ukupno 36 višestambenih zgrada koje će se graditi na području Sisačko-moslavačke županije'', najavio je Bačić.

Mjere za bolju zaštitu dužnika

Državni tajnik ministarstva financija Davor Zoričić predstavio je tri zakonska prijedloga kojima se uređuju otkup i naplata potraživanja i regulira rad agencija za naplatu, te se uvodi obveza ponude mjera za olakšavanje otplate dugova potrošačima koji imaju problema s otplatom kredita.

Državni tajnik Zoričić istaknuo je da se prijedlogom zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, predlažu mjere za bolju zaštitu dužnika i to ne samo nakon, nego i prije kupoprodaje potraživanja.

Otkup i naplatu potraživanja obavljaju agencije za naplatu potraživanja tako da ugovorom o ustupu tražbine (cesiji) preuzimaju potraživanja od vjerovnika kao što su kreditne institucije, teleoperateri, komunalna društva i dr.

U prijedlogu zakona unapređuje se zaštita dužnika prije kupoprodaje te se propisuje obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri obveze.

Što se tiče zaštite dužnika nakon kupoprodaje, predlaže se obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno o kupoprodaji drugog potraživanja, s točno propisanim sadržajem, s ciljem da dužnik uvijek zna tko mu je vjerovnik.

Detaljno se propisuje i način komunikacije s dužnikom te će isključivo biti moguće kontaktirati samo dužnika, no samo jednom mjesečno od 8 do 20 sati, telefonski ili pisanim putem.

Za pružatelje usluge servisiranja kredita uvodi se obveza licenciranja.

Kada je riječ o prijedlogu izmjena Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, uvodi se obveza kreditnoj instituciji da prije izmjene uvjeta ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, potrošaču pravodobno dostavi jasan i sveobuhvatan popis svih izmjena, rokova za njihovu provedbu te naziv i adresu tijela kojem potrošač može uputiti pritužbu odnosno prigovor.

Cilj je osiguranje visoke razine zaštite potrošača.

Uz postojeće mjere za olakšavanje otplate koje je kreditna institucija dužna ponuditi potrošaču, uvode se i dodatne mjere: ponuda odgode plaćanja, djelomična otplata, konverzija valute ili djelomičan oprost i konsolidacija duga.

Prema prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, vjerovnicima se uz ostalo uvodi obveza da prije pokretanja ovršnog postupka ponude potrošačima razumno restrukturiranje kredita odnosno mjere za olakšavanje otplate.

Vjerovnik će biti dužan organizirati i funkciju za praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju kao i internim aktom odrediti kriterije za što ranije prepoznavanje takvih kredita potrošača te uspostaviti i redovito ažurirati politike i procedure za učinkovito postupanje s takvim kreditima.

Hitne izmjene dvaju zakona radi usklađivanja sa standardima Konvencije OECD-a

U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Kaznenog zakona te Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, radi usklađivanja sa standardima Konvencije OECD-a u borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama.

Izmjene su preduvjet za ratifikaciju Konvencije i pristup Radnoj skupini Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.

Izmjenama u Kaznenom zakonu precizira se definicija službene osobe za kaznena djela davanja i primanja mita.

"Uz već postojeću definiciju službene osobe, službenom osobom smatrat će se i strani javni dužnosnici" istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Širi se i krug mogućih počinitelja kaznenog djela podmićivanja zastupnika na strane javne službenike uz već propisane zastupnike u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu, vijećnike u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, dodao je.

Osobe koje posreduju pri davanju mita sankcionirat će se jednako kao i osobe koje podmićuju zastupnike, odnosno kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela proširuje se "temelj subjektivne izvedene odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela".

"Pravna osoba kaznit će se za kazneno djelo ako je time pravna osoba ostvarila ili je trebala ostvariti korist za sebe ili drugoga", naveo je ministar.

Propisuje se i da je pravna osoba odgovorna za počinjenje kaznenog djela ako je do počinjenja kaznenog djela došlo zbog propuštanja nadzora ili kontrole.

Precizira se i izraz odgovorne osobe i povećavaju se kazne za odgovornost pravnih osoba.

Ove su izmjene, naglasio je Malenica, važan korak u pristupu Radnoj skupini za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama i pristupanje Hrvatske OECED-u kao ključnom vanjskopolitičkom cilju.

Donesen Državni plan djelovanja civilne zaštite

Vlada je donijela i Državni plan djelovanja civilne zaštite koji definira mjesto i ulogu svakog sudionika i operativnih snaga sustava Civilne zaštite u velikim nesrećama, katastrofama, posebnim okolnostima, sukladno posebnim propisima.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako je njegovo donošenje nužno za učinkovito organizirano, jedinstveno djelovanje sustava Civilne zaštite u reagiranju na krizne situacije koje, naglasio je, vidimo da su sve učestalije i intenzivnije, pogotovo one vezane uz klimatske promjene.

U prilozima Plana nalaze se dokumenti poput plana veza i komunikacija, planskih operativnih mjera vezanih uz osobe s invaliditetom ili primanja tranzita i slanja međunarodne pomoći i dr., koji dodatno konkretiziraju postupanja sudionika sustava Civilne zaštite s ciljem učinkovitijeg upravljanja rizicima identificiranima u Hrvatskoj, kao i aktivnostima na međunarodnoj razini.

Prijedlog novog zakona o turizmu upućen u saborsku proceduru

Prijedlog novog zakona o turizmu, prvog takvog u Hrvatskoj, Vlada je uputila u saborsku proceduru s ciljem usvajanja i početka primjene s 1. siječnjem 2024., kojim se uz ostalo predviđaju veća odgovornost i obveze turističkih zajednica i lokalnih vlasti za razvoj i upravljanje turizmom na svojim područjima.

Prijedlog zakona o turizmu je od 26. srpnja do 28. kolovoza prošao javno savjetovanje, a njime se uz ostalo naglašava važnost primjene održivih načela u budućem upravljanju turizmom, ravnomjernog razvoja turističke ponude u cijeloj zemlji, a posebice na kontinentu, kao i cjelogodišnjeg turizma.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac objasnila je da je donošenje zakona važno i kao reformska mjera iz NPOO-a za povećanje otpornosti i održivosti turističkog sektora, uz primjenu zelenih tehnologija i provedbu zelene i digitalne tranzicije, kao i za specifične sektorske poticaje ulaganjima i projektima koje pridonose tim ciljevima.

"Zakonom se uređuje upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti i uz odgovorno korištenje prostora, prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa, kulturne baštine te unapređenje uvjeta života lokalnog stanovništva i boravka turista u destinaciji", poručila je ministrica.

Nova uloga TZ-ova

Zakon tako donosi nove uloge turističkim zajednicama (TZ) i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju turističkim destinacijama u smjeru održivosti. To obuhvaća i razvrstavanje TZ-ova po indeksu turističke razvijenosti i izradu izračuna prihvatnih kapaciteta njihove destinacije (koliko turista može primiti destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor i resurse).

TZ-ovi izrađuju i plan upravljanja destinacijom kao planski dokument za razvoj održive destinacije za područje jedne ili više lokalnih ili regionalnih turističkih zajednica za razdoblje od četiri godine.

Novosti za lokalne vlasti

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pak, dužne su koristiti izračune prihvatnih kapaciteta pri prostornom planiranju, pri čemu planovi upravljanja destinacijom moraju sadržavati konkretne smjernice i preporuke što treba poduzeti da bi destinacija bila održiva s popisom projekata koji pridonose provedbi mjera i napretku.

Lokalne vlasti moći će uz novi zakon odlučiti i o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, te ga dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za turizam radi upisa u bazu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije koji se javno objavljuje. Ti projekti imaju prednost kod sufinanciranja iz Fonda za turizam, uz uvjet da zadovoljavaju natječajne uvjete.

Jedna od većih novosti sa zakonom je i veća uloga lokalne vlasti u upravljanju destinacijom i davanje mogućnosti određivanja broja, vrste i kategorije ugostiteljskih i smještajnih objekata za turiste na cijelom svom području. To bi se trebalo temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta i odlukama o upravljanju turističkim tokovima (rasporedu i dinamici dolazaka turista). Lokalne vlasti moći će odlučiti i o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa.

Turistički ekološki doprinos, aktiviranje državne imovine i Vijeće

Taj novi doprinos plaćali bi jednodnevni turisti ako tako odluče na lokalnoj razini, a taj novac su onda dužni namjenski koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode.

Novim zakonom su utvrđeni i poticaji za djelatnosti u turizmu i državne potpore u obliku umanjene stope poreza na dobit, te za aktiviranje neaktivne imovine Republike Hrvatske u korist razvoja djelatnosti u turizmu, ako je vrijednost početnog ulaganja najmanje tri milijuna eura.

Predviđeno je i osnivanje Vijeće za upravljanje razvoja turizma na čelu s predsjednikom Vlade, i članovima iz više ministarstava, gradova, općina, udruga, HTZ-a i čija je zadaća provedba turističkih politika i jačanje međuresorne suradnje.

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 80. obljetnice donošenja Odluke o pripojenju Zadra matici zemlji Hrvatskoj. Svečanost će se održati 23. rujna 2023.

Izvor: Vlada/Hina



 

Pisane vijesti