Plenković: Mogli smo odmah na izbore, no moj je interes hrvatska država, ekonomija i sigurnost i prije svega naš narod

  • Slika /Vijesti/2017/06 lipanj/7 lipnja/8.JPG

Hrvatski sabor je svoju četvrtu sjednicu započeo aktualnim prijepodnevom na kojem su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministri odgovarali na pitanja saborskih zastupnika. Ukupno je postavljeno trideset i devet pitanja.

Odgovarajući na pitanje zastupnika Žarka Tušeka u kojoj je fazi izrada Strategije nacionalne sigurnosti, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je nakon petnaest godina izrađena Strategija nacionalne sigurnosti. „Sedam mjeseci ogromnog rada, dokument je završen i sutra ide na vladu te se nadam da će biti i usvojen“, poručio je potpredsjednik Krstičević, dodavši da je u njegovoj izradi sudjelovalo više od 150 ljudi.

Na pitanje zastupnika Željka Jovanovića o obrazovnoj reformi, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je Vlada imenovala stručno Povjerenstvo, koje ima 11 članova, te mu je na čelu rektorica zadarskog Sveučilišta, profesorica Dijana Vican. Dodao je da su u Povjerenstvu bili ljudi iz različitih stranaka i akademske zajednice. „Obrazovanje mora biti takvo da sva naša djeca nauče sve o našem identitetu i da steknu široku opću kulturu i da nauče kritički razmišljati i budu spremni za tržište rada“, naglasio je Plenković.
 
Zastupnika Borisa Miloševića zanimalo je što će se činiti u slučajevima kada su općine koje nisu spojene na vodovod dobile donacije za obnovu vodoopskrbne mreže, ali nemaju dovoljno sredstava da plate PDV. Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da nažalost ovo nije primjer u kojem se može osloboditi plaćanja PDV-a. „Sigurno možemo učiniti da i takve vrste donacija budu omogućene“, dodao je.

„Uspjeli smo ostaviti i poticaje koje su maslinari imali po litri ulja tako da nisu izbačeni ni iz čega“, pojasnio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, odgovarajući na pitanje zastupnika Borisa Miletića o poticajima za maslinare.

Na pitanja o Zakonu o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja u Republici Hrvatskoj odgovarali su predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da je Zakon o izvanrednoj upravi donesen zbog zaštite radnih mjesta,  gospodarstva i financijskog sustava.

„Usvajanjem tog zakona stvorili smo proces kojim upravljamo, proces koji je spriječio lančane reakcije, koji nije doveo do gubitka radnih mjesta, koji je omogućio prekretnički trenutak novog povjerenja, i ono što je najvažnije - omogućio je svježu likvidnost koja je osigurala plaće za travanj, svibanj, a osigurat će i za lipanj“, pojasnio je Plenković.

Istaknuo je da Vlada u dijalogu sa svim akterima nastoji naći rješenja koja će biti najbezbolnija. „To je proces u koji smo ušli svjesni odgovornosti, ali smo uvijek inzistirali da dugovi kompanije nikada ne postanu dugovi države, odnosno poreznih obveznika“, naglasio je predsjednik Vlade.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da je Zakon o izvanrednoj upravi omogućio očuvanje najmanje 50 tisuća radnih mjesta. „Imamo sustav Agrokor čije se poslovanje stabilizira, imamo proces u kojem su u završnoj fazi pregovori o novom kreditu kojim će se isplatiti dodatan dio starih dugova za dobavljače i osigurati normalno poslovanje sustava“, kazala je potpredsjednica Dalić.

Predsjednik Vlade poručio je danas u Saboru kako je upravo on unio stabilnost, uključivost i smirenost u političku raspravu u Hrvatskoj.

„Moj egoistični pristup bio bi 'ajmo odmah na izbore', no moj je interes hrvatska država, ekonomija i sigurnost, a prije svega narod i to je ključno“, naglasio je.

Na pitanje zastupnika Nenada Stazića o najavi isplate mirovina pripadnicima HVO-a, predsjednik Vlade Plenković kazao je kako je riječ o dosljednoj provedbi međudržavnih ugovora te da su pripadnici HVO-a također sudjelovali u obrambenom ratu na čemu im možemo biti zahvalni.

„Hrvatska je 2006. godine potpisala međudržavni sporazum te postoje određene obveze i dugovanja prema pripadnicima HVO-a, njih je 6815, a odluke o isplati zaostalih mirovina donijela je Vlada prije moje Vlade. Ono što smo mi učinili ima veze s ranije najavljenim odlukama i pripremama koje je napravio HZM-o da se krene u isplatu tih zaostalih mirovina i mi ćemo te obveze ispuniti“, pojasnio je Plenković.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić istaknuo je da je prvi put nakon sedam godina broj zaposlenih u Hrvatskoj premašio milijun i pol. „Na HZMO-u imamo milijun i 503 tisuće osiguranih osoba, probili smo brojku od milijun i pol zaposlenih. To se zadnji put dogodilo 2010. godine“, kazao je ministar Ćorić.

Predsjednik Vlade Plenković izvijestio je da se Savjet za INA-u sastao dva puta. „Stručne službe nadležnih ministarstava rade na temeljitoj analizi, prije svega modela koji bi se primijenio u trenutku konačnih, formalnih odluka o vraćanju INA-e u hrvatske ruke“, kazao je. Dodao je i se vodi kontinuiran dijalog s mađarskom stranom. „Kada procijenimo da su okolnosti zrele za daljnje formalne odluke, tada ćemo donositi i druge odluke na razini Vlade“, zaključio je Plenković.

Na upit o prioritetnim listama čekanja, ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da liste čekanja postoje svugdje u svijetu te da ih nisu riješile niti bogatije zemlje od Hrvatske. Pojasnio je da će uvođenje prioritetnih lista čekanja omogućiti da pacijenti kojima je zdravlje ozbiljno ugroženo obave prvi pregled kod bolničkog specijaliste unutar tri dana, a kroz dva tjedna prođu potreban dijagnostički i terapijski postupak. Ministar Kujundžić očekuje da će pilot projekt prioritetnih lista čekanja krenuti kroz desetak dana u četiri zagrebačke bolnice.
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković