Plenković: Nalazimo se u najvećem ciklusu ulaganja u obrazovanje u povijesti Hrvatske vrijednom 2,5 milijarde eura

"Ako imamo dobro obrazovanje, kvalitetan sustav, osigurane preduvjete, sigurnost, odličnu infrastrukturu i kvalitetne školske programe, onda mi radimo pravu investiciju u budućnost hrvatskoga društva, našeg gospodarstva i naše mlade koji će nositi sve te projekte u budućnosti", poručio je danas premijer Plenković u Čakovcu u prigodi svečanog otvorenja nove zgrade srednje škole, istaknuvši da je u obrazovni sustav ukupno uloženo 2,5 milijarde eura.  

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom otvorenju nove zgrade srednje škole Čakovec, koju će pohađati oko 450 učenika, nakon što je prije četiri godine položio kamen temeljac.
 
U svom govoru tom prigodom premijer je naglasio da se radi o jednoj o tridesetak vjerskih škola u Hrvatskoj, koje nadopunjuju sustav javnog školstva.
 
Zahvalio je Zakladi Friedhelma Loha koja je investirala velika sredstva u izgradnju škole, koja je ukupno vrijedna preko 7 milijuna eura.
 
"Nema važnije teme za jedan narod, za jedno društvo i za jednu zemlju od ulaganja u obrazovanje i mlade", poručio je predsjednik Vlade.
 
U tom je kontekstu istaknuo da se trenutnu u Hrvatskoj provodi najveće ulaganje u obrazovni sustav u povijesti, a za to se koriste i nacionalna i europska sredstva.
 
"Od vrtića, preko osnovnih škola i srednjih škola, do sportskih dvorana i ulaganja u visoko obrazovanje, ukupno je u hrvatski obrazovni sustav uloženo 2,5 milijarde eura", naveo je premijer Plenković.
 
Dva temeljna cilja - zajamčeno mjesto u vrtiću za svako dijete i jednosmjenska nastava
 
Dva su temeljna politička cilja tako velikoga ulaganja, pojasnio je predsjednik Vlade. Prvi je da do 2030. baš svako hrvatsko dijete ima zajamčeno mjesto u dječjem vrtiću, bez obzira gdje u Hrvatskoj živi.
 
Do sada je, dodao je, uloženo u izgradnju, dogradnju i opremanje 500 vrtića, a trenutno se radi na projektima za dodatnih 300.
 
Govoreći o osnovnom obrazovanju, premijer je podsjetio da je ova Vlada osigurala besplatan obrok, prijevoz i udžbenike za sve osnovnoškolce, što je ogromno postignuće u smislu dosega i razvoja ukupnog ekonomskog razvitka zemlje.
 
Uz to, radi se i o provedbi temeljnog kršćanskog načela solidarnosti, posebno u kontekstu osiguravanja besplatnog obroka za baš svako dijete.
 
Drugi cilj je jednosmjenska nastava kako bi djeca bila usmjerenija i koncentriranija na rezultate svog učenja dok su u školama, a da ih znanja koja usvajaju čine uspješnijima.
 
Ujedno, dodao je, duži boravak u školi ima i sigurnosnu dimenziju jer su roditelji sigurni da su im djeca u školama, a ne nepotrebno negdje na cesti izlagati se nekim oblicima rizika koji danas mogu ugroziti djecu.
 
"Ako imamo dobro obrazovanje, kvalitetan sustav, osigurane preduvjete, plus sigurnost, plus odličnu infrastrukturu i kvalitetne školske programe, onda mi radimo pravu investiciju u budućnost hrvatskoga društva, našeg gospodarstva i naše mlade koji će nositi sve te projekte u budućnosti", zaključio je premijer Plenković.
 
Priopćenje EPPO-a potvrđuje da niti centa nije potrošeno iz ESF-a za 3D snimanja nakon potresa
 
U razgovoru s novinarima premijer Plenković osvrnuo se i na druge aktualne teme.
 
Upitan o akciji EPPO-a o kojoj su danas izvijestili u priopćenju, premijer Plenković kazao je kako to priopćenje potvrđuje da je sve ono što su iz Vlade govorili o tom slučaju istina.
 
"Niti centa nije potrošeno za 3D snimanja nakon potresa iz Europskog fonda solidarnosti", ustvrdio je podsjetivši kako je to govorio cijelo vrijeme, a to je potvrdilo i Ministarstvo financija, Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo kulture i SAFU.
 
Oni kažu, dodao je, da se očito nešto moralo dosnimavati, a to dosnimavanje je bilo sufinancirano između ESF-a, NPOO-a i državnog proračuna i tu je, po mišljenju EPPO-a, došlo do štete za europski proračun.
 
Ogorčeni smo i zgroženi što je netko zlorabio situaciju nakon što smo se mi izborili za ogromna sredstva za obnovu nakon potresa
 
Naglasio je kako nitko nije zainteresiraniji od njega osobno, ministrice Nine Obuljen Koržinek i cijele Vlade da se privede odgovornosti svakoga, tko god to bio, a tko se doveo u situaciju da, nakon tako velike elementarne nepogode poput potresa u Zagrebu i na Banovini, zlorabi svoju poziciju u kontekstu korištenja sredstava za koje su se izborili upravo premijer Plenković i njegova Vlada osiguravši milijardu i 3 milijuna eura iz ESF-a i milijardu i 550 milijuna eura iz NPOO-a, uz ogromna sredstva iz državnog proračuna, zajmove Svjetske banke i drugih izvora financiranja.
 
"Mi smo ogorčeni time", poručio je.
 
Nakon takve nesreće gdje su ljudi ostajali bez krova nad glavom, uz sve druge okolnosti u trenutku Covida, Vlada se mora baviti obnovom centra grada i dizati protupotresnu sigurnost na suvremene standarde, a netko tu situaciju na svojoj razini odgovornosti zlorabi, pojasnio je.
 
"Nema nikog zainteresiranijeg ni ljućeg od mene ako netko zlorabi sredstva koja mu je netko drugi osigurao, izborio se za njih i stavio ih na raspolaganje da obnovimo i Zagreb i Banovinu", dodao je podcrtavši da su u Vladi time zgroženi.
 
Svi mehanizmi kontrole u Ministarstvu kulture su funkcionirali, to je potvrđeno
 
Premijer je ponovio ono što je ranije u izjavi pojasnila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a to je da je Ministarstvo kulture samo zaustavilo daljnje isplate jer im se nešto učinilo neobičnim.
 
"Svi mehanizmi kontrole u Ministarstvu su funkcionirali i to je potvrđeno i danas od EPPO-a, s obzirom na to da je spriječena šteta i isplata 3,2 milijuna eura", ranije danas rekla je ministrica Obuljen  Koržinek ustvrdivši  da su mehanizmi kontrole funkcionirali i da je u Ministarstvu kulture sve napravljeno kako je trebalo, kao i da, ako je netko pokušao zloupotrijebiti situaciju nakon potresa za osobni probitak, mora odgovarati.
 
Upitan vidi li ministricu Obuljen Koržinek i u budućoj Vladi premijer je odgovorio: apsolutno.
 
Moramo uložiti velike političke napore da BiH ostane funkcionalna i stabilna te da se svi konstitutivni narodi osjećaju dobro
 
Osvrnuo se i na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a vezanu za Srebrenicu, kazavši da je Hrvatska sudjelovala u toj raspravi.
 
Istaknuo je kako svi moraju raditi na velikim političkim naporima da se Bosna i Hercegovina održi funkcionalnom i stabilnom te da se svi konstitutivni narodi osjećaju dobro.
 
Podsjetio je da je zahvaljujući prije svega lobiranju hrvatske Vlade, koja je susjedna, prijateljska i partnerska s BiH, došlo do odluke o pokretanju pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji.
 
Ti će pregovori, dodao je, za BiH imati veliki pozitivni transformativni učinak - držat će zemlju skupa, omogućit će velike ekonomske, pravne i socijalne reforme, a zemlja će na raspolaganju imati puno više sredstava za projekte i ulaganja.
 
"Mi smo ti koji želimo, ne držati pod ruku BiH, nego je čvrsto zagrliti i gurati prema Europi", poručio je ustvrdivši kako je Hrvatska u tome do sada učinila sve što se god moglo.
 
 
 

Pisane vijesti