Plenković: Nova školska godina u Hrvatskoj počet će 9. rujna

Slika /Vijesti/2024/Srpanj/10_srpnja/VRH_6545.JPG

Na inicijativu župana obalnih županija, te u dogovoru s ostalim županima, Gradom Zagrebom i Vladom, odlučeno je da će školska godina ove godine u Hrvatskoj početi 9. rujna, umjesto ranije planiranog 2. rujna, izvijestio je danas premijer Plenković nakon sastanka Vlade sa županima u Sisku. Idući sastanak u ovom formatu, najavio je, održat će se u prosincu u Međimurskoj županiji. "Dojam je sada, nakon osam godina, da su ovi sastanci itekako pomogli i unaprijedili višerazinsko upravljanje Hrvatskom", poručio je.

Nakon sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Sisku, predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije sažeo je ključne zaključke, a osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema.
 
Teme o kojima je bilo riječi na sastanku premijer je ocijenio važnim za cijelu Hrvatsku. Izdvojio je, prije svega, temu obnove nakon potresa, zatim pomoć poljoprivrednicima nakon niza elementarnih nepogoda, potom borba protiv posljedica klimatskih promjena, kao i zdravstvo i obrazovanje.
 
Istaknuo je da je, na inicijativu župana dalmatinskih i obalnih županija, ali i u dogovoru sa svim ostalima, odlučeno da će školska godina ove godine u Hrvatskoj početi 9. rujna, umjesto ranije planiranog 2. rujna.
 
Takva odluka, pojasnio je, donesena je i zbog trajanja turističke sezone i zbog vremenskih prilika.
 
No, dodao je, svi planirani školski sati bit će odrađeni, a detalje će razraditi Ministarstvo obrazovanja.
 
Na današnjem sastanku bilo je riječi i o važnom projektu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije.
 
Autocesta od Lekenika do Siska bit će dovršena do sredine rujna
 
Uz projekt obnove, najvažnije pitanje u okviru tog projekta je izgradnja autoceste od Lekenika do Siska, koja je u završnoj fazi.
 
Predviđeno je da će se sve aktivnosti Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta dovršiti do sredine rujna pa se tada može očekivati potpuno povezivanje Siska i Petrinje sa Zagrebom.
 
Uz niz mjera potpore koje Vlada i dalje provodi prema građanima te županije, kazao je premijer Plenković, autocesta će biti izravna gospodarska poveznica i njihovo integriranje u glavni grad.
 
Bilo je riječi i o daljnjim rasterećenjima u okviru porezne reforme, a želja je Vlade da se nastavi trend fiskalne konsolidacije i odgovornog upravljanja javnim financijama, povećanja plaća i jačanja standarda.
 
Pritom, naglasio je, građani mogu imati veće plaće i zbog nižih stopa poreza na dohodak, o čemu odlučuju jedinice lokalne samouprave.
 
U tom je kontekstu naveo da su danas predstavljeni podaci prema kojima, od tristotinjak jedinica lokalne samouprave koje su imale prirez, njih 250 nije maksimalno povećalo stope poreza na dohodak, nego su u svojim sredinama omogućili veću plaću svojim građanima.
 
Inflacija se kontinuirano smanjuje, a turistički pokazatelji govore o 6 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja nego lani
 
Govorili su i o najnovijim podacima o stopi inflacije, koja se kontinuirano smanjuje i za lipanj je iznosila 2,4 posto.
 
Očekuju, naglasio je predsjednik Vlade, visoki stupanj odgovornosti svih aktera na tržištu kako se ne bi nepotrebno dizale cijene više nego što je to realno, pogotovo s obzirom na važnost turizma kao gospodarske grane u Hrvatskoj.
 
U tom je kontekstu spomenuo i najnovije podatke Ministarstva turizma prema kojima je 6 posto više dolazaka nego prošle godine u ovo vrijeme, 2 posto više noćenja, a fiskalizirani računi upućuju na više prihode nego lani.
 
Stoga, zaključio je, taj sektor treba voditi na način koji je racionalan, umjeren, upravljiv i dobar i za strane goste i za hrvatske građane.
 
Idući sastanak u ovom formatu, najavio je, održat će se u prosincu u Međimurskoj županiji.
 
"Dojam je sada, nakon osam godina, da su ovi sastanci itekako pomogli i unaprijedili višerazinsko upravljanje Hrvatskom", poručio je premijer Plenković. 
 
Ključni Vladini prioriteti u iduće četiri godine su pitanje životnog standarda građana i pitanje stanovanja
 
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na temu stambene politike.
 
Pitanje životnog standarda i pitanje stanovanja, kazao je, dva su ključna pitanja za Vladu u iduće četiri godine.
 
Upravo stoga priprema se Strategija stambene politike, u okviru koje će se razmotriti razna pitanja, s ciljem obuzdavanja cijena kvadrata stanova koje su prilično visoke.
 
"Upravo je to tema s kojom ćemo se najviše baviti u predstojećem razdoblju, a sve mjere ići će za tim da priuštivost stanovanja bude realna, a ne neostvarena", poručio je.
 
Nakon što se procijene štete od nevremena, Vlada će donijeti potrebne odluke o financijskoj potpori
 
Osvrnuo se i na pitanje financijske potpore nakon šteta prouzročenih u nevremenu prije nekoliko dana.
 
Podsjetio je da je i osobno posjetio mjesto Bošnjaci prošli tjedan, koje je najviše stradalo, pogotovo krovišta.
 
Crijep koji je najbitniji se dostavlja, kazao je premijer, a reakcije nadležnih službi i resora ocijenio je brzom.
 
Svi su se angažirali, naglasio je, a županija je proglasila elementarnu nepogodu te sada traje proces procjena štete, što se ne može napraviti u pet minuta.
 
Nakon što se štete procijene, pojasnio je govoreći o uobičajenoj proceduri, poslat će se zahtjev prema Vladi koja će donijeti odluku o potrebnim financijskim sredstvima.
 
Država neće pregovarati s kriminalcima
 
Što se tiče hakerskih napada na KBC Zagreb, premijer je ponovno ustvrdio kako država neće pregovarati s kriminalcima poručivši da, kada bi država popustila i platila jednom kriminalcu, onda bi drugi krali svaki dan, a država bi platila još sto puta.
 
Stoga je upravo takav stav, naglasio je, pokazivanje senzibiliteta prema državi.
 
Podsjetio je na program SCOUT koji postoji kako bi se zaštitila cjelokupna infrastruktura državnih institucija. Cilj je proširiti opseg institucija koje će biti zaštićene, a takvi napadi, dodao je, postoje svugdje i događaju se svakodnevno u cijelom svijetu kao dio hibridnih prijetnji koje su tu.
 
"Kad bi mi njima platili, sebi bismo na čelo napisali: meta. Pa to nijedna država ne radi", poručio je.
 
Nadležna ministarstva rade na rješavanju situacije u Petrokemiji u cilju zaštite interesa Hrvatske
 
Upitan smatra li da skupina građana koja se okuplja i moli krši prava žena, premijer Plenković je kazao da svatko tko prijavi javno okupljanje i dobije dozvolu to može održati, ali mora se ponašati u skladu s hrvatskim propisima.
 
"Nisam ja tu sudac za ideje", poručio je.
 
U tom kontekstu osvrnuo se i na najavu uvođena Rodnih studija na Filozofskom fakultetu, kazavši kako se radi o procedurama koje se odvijaju na razini Sveučilišta i Ministarstva znanosti.
 
O situaciji u Petrokemiji, premijer je kazao kako nadležna ministarstva rade na tome u suradnji s tvrtkom Yildirim u cilju zaštite interesa Hrvatske.
 
Što se tiče kompanije Fortenova, premijer je ustvrdio kako je Vladi najvažnije da ta kompanija funkcionira i da je njena sposobnost nošenja s kreditnim obvezama u potpunosti neopterećena pravnim procesima.

Pisane vijesti